Pratite nas

Religija i Vjera

Pater Ike Mandurić: Elite su uvijek igračka valova za vraga

Objavljeno

na

Kao bogoslov sam, osobito u dane neposredno pred Božić, potajice svraćao u birtije najnižeg društvenog ugleda.

One u kojima se okupljaju alkoholičari razorenih brakova koje su žene ostavile i otišle s drugima, koji su prokockali svoju imovinu, povukli loše poslovne poteze, i koji o tome pričaju bez uvijanja, i koji se ne ljute kad im se drugi rado toga rugaju.

Nisam baš sebi znao objasniti zašto mi to treba ili zašto želim društvo takvih ljudi, ali silno mi je bilo ugodno pričati s njima. Oni su imali nešto što ja nemam.

Danas, kad posjetim zatvorenike i ljude koji su ogrezli u svim posrnućima ovoga svijeta, uvijek doživim opuštajuću atmosferu. Ili puka sirotinja, ili puki beskućnici, ili puke izbjeglice…

Oni su na neki način poraženi, pa ne mogu tako lako nasjesti na napast taštine i oholosti, čak i kad je u njima ponos ostao sačuvan. Svi svima smiju sve reći, i nitko se ne vrijeđa.

Susret s ljudima koji bez kompleksa govore o svojim bankrotima, ovisnostima, porazima, svojim krađama, provalama, … o tome kako su prevarili druge ili kako su glupo nasjeli na prevare, jako me opušta.

Što je to što je u njima ono ljudsko, a što nestaje kod ovog taštoga svijeta, koji se zavlači u sve pore „elitnog“. I među kler. I među onaj redovnički. A da ne pričam o političkim, znanstvenim, kulturnjacima i gospodarstvenim elitama. I drugim, ako takvi postoje. Koliko se samo lažemo, koliko smo samo prijetvorni? Pljušte zagrljaji, poljupci, komplimenti..

„Draga, kako krasna haljina, gdje si bila kod frizera? Kak si ti meni dana zgodna, jesi to smršavila.“ A ona sve deblja i deblja. „Pa ti ko da si 20 godina mlađa.“

Ili: „Kako si mu ono odbrusio, svaka čast! Takav govor dugo nisam čuo. Ti se ne daš, pa ti ne stariš. Volim taj tvoj stil… Pa mi ćemo čuda napraviti, gdje ti je kraj.“

Ili, „Oče biskupe, koja krasna propovijed! Baš sam uživao…“, ili; „Patre, krasno ste ono krasno napravili, vi činite čuda.“

Znam da me lažeš, ali doći ću i sutra. Ta, zato dam i danas došao…

Prijatelj prijatelju, sin ocu, otac sinu, kolega kolegi, Brat bratu… To vam dođe kao neko bratoubojstvo. Bratoubojstvo podilaženjem i pohvalom. Samo da se svojim samopredodžbama vinem u elitu. Ta, biti elita, ili, htjeti biti elita u očima ovoga svijeta, to je tako primamljivo… A zapravo, tako neljudski.

Elite su stoga posebno iskvarene. Iskvarene, i jalove. Jer se stalno hrane pohvalama, komplimentima, nasladama nad slabijima; stalno kupuju iste… i tako postaju svoja negacija. Stoga se one u duši iskvare – u svom principu. Iskvare, tako da, zaljubljene u sebe – u svoje podvige, u svoja herojstva i junaštva, u svoje uspjehe – postanu jalove u onome u čemu bi baš trebale donositi ploda. Bezosjećajne za druge, a svoju taštu slavu prometnu na prvo mjesto. I učas zaborave ono temeljno poslanje radi kojega su u sve krenuli.

Elite su uvijek igračka valova za vraga. Možda ste najveći humanist na svijetu? I primite priznanje i nagradu kao najveći humanist. I eto vam mreže oko vrata.

Možda ste najveći branitelj u Hrvatskoj? I primi vas predsjednica, premijer, kardinal… O, čuvaj se od toga dana! Možda si najbolji pastoralac, propovjednik, borac za ljudska prava, što li već… i nacrtaš se redovito u prvim redovima kao takav…

I eto početka kraja svega što si do tada činio.

 

Pater Ike Mandurić: Pozdrav civilizaciji

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Religija i Vjera

13. prosinca – Sveta Lucija, navjestiteljica božićnog svjetla

Objavljeno

na

Objavio

Na dan Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika.

Sv. Lucija (umrla 304.) se slavi 13. prosinca. Zaštitnica je vida i očiju, zaštitnica je također okulista – očnih liječnika i proizvođača pomagala za vid, kao i električara.

Četiri su poznate velike djevice i mučenice u Prvoj Crkvi sa Sicilije: sveta Janja (Agneza), sveta Agata, sveta Cecilija i sveta Lucija. Lucijino ime veoma rano ulazi u Rimski kanon – posvetnu molitvu u Misi.

Kršćanska tradicija nam donosi tri različita razloga zašto mi u bolestima očiju zazivamo svetu Luciju ili zazivamo njeni zagovor za naše zdrave oči. Jedan od razloga je i taj što njeno ime na latinskom znači svijetlo (lux, lucis). Možda je drugi razlog još jači i privlačniji kada joj je krvnik za vrijeme mučenja izvadio oči, što danas umjetnici najviše slikaju Luciju sa parom očiju na pladnju. Međutim postoji i onaj razlog da je ona sama izvadila oči i ponudila ih onom poganinu koji joj se udvarao i hvalio da ima lijepe oči.

Zagovorom svete Agate Lucija je izmolila zdravlje za svoju majku i pohodila gob mučenice u Kataniji, a Lucija je bila iz Sirakuze.
Kazna joj je bila da bude spaljena, ali je plamen nije ni dotakao. Mislio je jedan od časnika da će je nožem u grlo dokrajčiti, ali je takva čak dočekala svećenika i primila skramente umirućih i izdhnula blago u Gospodinu.

Na dan Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika.

Na dan zaštitnice vida, svetice i mučenice Svete Lucije, 13. prosinca, sije se pšenica, simbol života u katolika. Njezine proklijale vlati zasjat će uz svjetlost svijeća u svom zelenilu na sam Božić.

13. Prosinca je blagdan Svete Lucije i to je dan na koji se u svakoj katoličkoj kući već tradicionalno obavlja sijanje božićne pšenice. U našoj obitelji sijanje božićne pšenice mi djeca smo to posebno doživljavali jer kako nas je bilo mnogo pa je mama uvijek imala puno posla i obveza, tako da bi joj olakšali mi djeca smo preuzimali brigu oko pšenice i svaki smo dan do Božića zalijevali pšenicu provjeravajući da li dobro napreduje. Omogućimo takav doživljaj i danas svoj djeci ili unučadi. Stoga ne zaboravimo ovu našu lijepu tradiciju i običaj i nemojmo u trgovačkim centrima kupovati „gotove“ kineske pšenice nego to učinimo zajedno sa svojom djecom i unučadi.

Smisao sijanja božićne pšenice je u našem pučkom vjerovanju da će cijela nadolazeća godina biti uspješnija i plodnija ako se pšenica do Božića lijepo zazeleni i bude gusta i visoka.
Od svete Lucije do Božića ima još samo 12 dana. Ime Lucija znači “svijetla”. Ona kao da na neki način već naviješta veliko svjetlo božićne noći. U našem puku vlada i uvjerenje da će naredne godine u pojedinim mjesecima biti onakvo vrijeme kakvo je kroz 12 dana od Svete Lucije do Božića.

Djeca su nam sama po sebi svjetlo, obiteljska sreća, toplina, nježnost, nevinost i život, pa neka nam stoga današnja Sveta Lucija pomogne da budemo kao djeca.

Kako posijati pšenicu?

Pšenicu staviti u malo vode preko noći kako bi nabubrila i kasnije uspješno klijala. Sljedećeg dana ona se stavlja u posudu sa zemljom (dva prsta manje od vrha), raspoređuje se po rahloj zemlji po cijeloj površini, a u sredini se ostavi malo prostora za stavljanje svijeća. Zatim se posuda stavlja uglavnom u prozor radi svijetla i topline za klijanje.

Što je pšenica gušća godina će biti bolja, rodnija, bogatija…

Do Božića pšenica lijepo naraste u posudi ispunjenoj vodom, te ukrašava božićni stol, dok tijekom božićnog vremena stoji pod borom ili uz jaslice. Nakon Božića pšenica se daje pticama jer se ništa iz tog svetog doba ne smije baciti. Prema narodnom vjerovanju, gustoća iznikle pšenice, boja i sočnost njezinih vlati, predskazat će bolju ili lošiju žetvu iduće godine.

Običaji i tradicija

Običaj sijanja pšenice vezan je uz bijeg Svete Obitelji. Bogorodica je, naime, bježeći pred Herodovim vojnicima, kaže legenda, zamolila težaka koji je na svojoj njivi sijao pšenicu da kaže progoniteljima kako su tim putem prošli u vrijeme kad je sijao. Kad su progonitelji stigli, pšenica je čudesno izrasla, zbog čega su odustali od daljnje potjere.

Inače, spomendan Svete Lucije je usred došašća, a kako joj ime dolazi od latinske riječi “lux, lucis” i znači “svjetlo”, simbolizira svjetlo u zimskoj tami i navješćuje Božić, kao rođendan Svjetla. Puk je rado spominje kao navjestiteljicu boljih vremena jer iza njezina spomendana dani su sve duži, pa se kaže i “sveta Lucija, mrak ubija”. Štuje se kao zaštitnica očiju, slijepih i nevino osuđenih, a uz blagdan Sv. Lucije povezani su mnogi pučki običaji i razne pobožnosti.

Od Lucije do Božića je 12 dana pa se, prema “brojanicama”, može predvidjeti vrijeme svakoga mjeseca sljedeće godine. Neudane djevojke, kako bi saznale hoće li se sljedeće godine udati, i za koga, na dan sv. Lucije ispisuju 11 papirića s imenima momaka koje priželjkuju, a jedna ostaje prazna. Papirići se potom preklope i zalijepe, svaki dan se spali po jedan, a ime momka na posljednjoj ime je njezina budućega muža. Ako ostane prazan papirić, ništa od udaje u dolazećoj godini. Prosinac nosi baš to ime zbog, blagdana svete Lucije. Na taj dan bi momci djevojkama davali naranču, a ako im ona ne bi vratila do Božića iduće bi godine bila svadba.

(Kamenjar.com)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Religija i Vjera

Papa imenovao Filipinca, potencijalnog nasljednika, na visok položaj u Vatikanu

Objavljeno

na

Objavio

Papa Franjo u nedjelju je imenovao kardinala Luisa Antonija Taglea na istaknuti položaj u Vatikanu, što će vjerojatno povećati izglede tog Filipinca da jednog dana i sam postane papa.

Vatikan je objavio kako će se 62-godišnji nadbiskup Manile preseliti u Rim kako bi postao prefekt Kongregacije za evangelizaciju naroda koja nadzire rad Crkve u mnogim državama u razvoju.

Tagle, popularan na Filipinima i diljem katoličkog svijeta, ranije je spominjan kao potencijalni kandidat za idućeg papu, pa i prije izbora pape Franje 2013.

Preseljenjem u Vatikan Franjo je Tagleu dao priliku da stekne iskustvo u vatikanskoj administraciji, što će mu pomoći pri potencijalnoj kandidaturi za katoličkog poglavara.

Tagle je progresivni nadbiskup koji se s Franjom slaže po nizu pitanja poput siromaštva i imigracije. Bio je biskup filipinskog grada Imusa, a potom je postao nadbiskup filipinske prijestolnice.

Oko 80 posto stanovništva te otočne države su katolici, što je najveći postotak u Aziji.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari