Pratite nas

Vijesti

Pater Ike Mandurić: Meni je ipak žao naše crkve Naše Gospe u Parizu

Objavljeno

na

Naše Notre Dame! Naše katoličke crkve! Da, to je moja crkva! Nije tuđa, nije strana; ona meni nije „francuska“, nego moja katolička. I što god da u njoj drugi vide, ja u njoj vidim dom Božji.

Dok je gorjela, prolazile su mi mislima lica nekih dobrih graditelja Katolika: s kakvim su zanosom gradili tu crkvu, majstora koji su stoljećima prije krojili grede i klesali kamen; njihovoga znoja i suza, i molitava.

Palo mi je na pamet i koliko li duša boli nadbiskupa koji je apelirao da se popravi taj dio krova, ali političari ga nisu čuli. I kako ga je duša boljela u onoj katoličkobesćutnoj državi, u suočenjima sa svim nesusretljivostima; pali su mi na pamet i oni naši Katolici što su klečali i molili gledajući kako njihova katedrala, naša katolička crkva, gori.

Kako mi to ne bi bilo žao? Ako je neka crkva i napuštena, onda mi je još više žao i onda me to još više boli.

Žao mi je nekog napuštenog žumberačkoga sela, pa kada zastanem pred nekom kućom koja se ondje urušava, ja čujem skiku i igru djece i kako razdragano puni života trče… i vidim radnike i težake kako se vraćaju iz polja… Žao mi i njihove crkve kad gledam kako izlazi tek pet baka, dok mi kroz misli prolaze stotine mladih punih života kojih više nema.

Žao mi je i naše velebne crkve Aja Sofija u Carigradu (iako ona to funkcionalno više nije, arhitektonski i dalje jest, te i dalje u njoj ima nešto sveto, i treba je nazivati crkvom), i ne daj Bože da se sruši; premrla bi mi duša od boli.

To je naša povijesna crkva Svete Mudrosti uz koju nas toliko toga veže, i volim je, unatoč tome što je ondje bila džamija stoljećima, i što je to sada obični muzej. Još je nikada nisam posjetio. Ali znam, kad bih stajao pred njom, gledao bih u mislima monahe, biskupe, svećenike, ppbožni puk, propovjednike, sakramente koji se dijele, plam Crkve i snagu Evanđelja, i sve živo što se po onom hramu događalo…

Žao mi je bilo do dna duše i kad sam prije nekoliko godina gledao kako bageri ruše jednu prekrasnu gotičku crkvu baš u Francuskoj. Dok su se rozete, rigalice i lebdeći upornjaci rušili pod nasrtajima bagera i lomili se u krhotine i dizala prašina od teških udaraca, došlo mi je da plačem.

Činilo mi se da to i Boga vrijeđa. Premda je je napuštena, i premda je ni konzervatorska struka, očito, nije zaštitila, ja sam duboko bio protiv. Razlog za rušenje je bio banalan: bila je preskupa za održavanje.

Žao mi je, i trebalo je da mi bude žao duboko u srcu što je gorjela naša katolička crkva u Parizu. Nimalo manje stoga što neki bešćutnici odande nisu znali žaliti naše crkve po Hrvatskoj, Hercegovini, Bosni, Vukovaru…. i time neka naša crkva u Parizu nije ni malo manje postala moja.

Nego je vjerojatno uvijek bila više moja nego njihova. Pa strahujem ovih dana hoće li se onaj krhki svod urušiti i sve stropoštati. Stalno mi to dolazi u misli i pitam se kako li tek nadbiskup strahuje, kako on ne spava, što čini nemoćan da išta učini… Kako da mi to ne bude važno?

Tko god i kako god da je kriv što se neka naša katolička crkva ruši ili gori, pa i kad je napuštena, i kad ljudi ne časte prisutnost Presvetoga u njoj; i tada; odnosno, tada još više me boli, te moram suosjećati sa nekoliko revnih Katolika koji joj pripadaju: s njihovom boli i ljubavi, i ranama koje su proživjeli svih posljednjih desetljeća, koje im ona vatra još više prži.

Kako da mi ne bude važno što onaj požar peče i njihove duše, i kako da na to ne mislim? Kako da napustim crkvu kojoj Gospodin u Presvetom sakramentu još nije napustio; ili kako da je, ma zbog kojega razloga – sve dok se Njemu sviđa boraviti u njoj – manje ljubim?

Neki su spominjali Isusovu kletvu Jeruzalema i navještaj kako u Hramu neće ni kamen na kamenu ostati. Pa im se, sigurno dobronamjerno ali pogrešno, učinilo da je zgodno analogno likovati nad suzama onih koji u crkvi Naše Gospe – ovom našemu svetomu hramu, vide samo umjetnost. Da, to je pogrešno! Imalo bi to smisla ako mislite da je nadbiskup pariški sličan farizejima koji su zasjeli na taj hram i obeščastili ga. Kad bi doista bilo tako, možda bi usporedba imala smisla.

No, ovako, mi pomalo likujemo što se naš hram ruši ne bi li se onima koji nisu Katolici – srušila lijepa građevina koju zbog njezine ljepote obožavaju – iako je to i dalje naš hram. To je daleko gore od logike „neka susjedu crkne krava.“ To je logika: “neka crkne moja krava – jer je susjedu lijepa.” Zar ne?

Ako i postoji 90 posto nevjernika koji ne drže do Katoličke vjere, zašto bi mi smetalo da se barem dive umjetnosti koja – ako je sakralna – a jest, i ako je lijepa – a jest; i ako je nadahnuta – a jest – ipak nešto propovijeda ateističkim dušama. Ja sam siguran da i plemeniti nevjernici tu svetost osjećaju.

Ako se osjećaj za lijepo koji se ovdje toliko probudio i kod nevjernika da su podigli cijeli svijet na noge, onda smo barem mogli napokon naći nešto što dijelimo s njima, i prepoznati da – dok u plamenu nestaje nešto što je tako lijepo i vrijedno – možda Bog podiže nešto što nismo ni znali da je moguće: mi ipak – i vjernici i nevjernici – imamo nešto zajedničko.

To smo trebali prepoznati i uz to pristati. Kako nismo zamijetili da naša intencija da gradimo velebne hramove zadivljujuće ljepote, svoju svrhu ispunja upravo po tome što izaziva divljenje, radi koje smo ih i gradili takvima? Zašto bi nam smetalo i bilo bogohulno njihovo divljenje? To apsolutno nikako ne razumijem.

Hoće li nam onda sutra pasti na pamet da poželimo da se više ne izvodi Shubertova Ave Maria; Beethovenove simfonije, ili da se više ne gleda slika Spasitelja starih majstora, Michelangelov Mojsije, itd – jer to umjetničko djelo promatra samo umjetnički?

Zašto ne povjerujemo da genij pobožnog umjetničkoga stvaralaštva može taknuti dušu nevjernika iako on djelo promatra “samo umjetnički?” Ovako, ne daj Bože, ali, za malo ispade da ne-katolici diljem svijeta više suosjećaju s Katolicima Pariza, nego Katolici diljem toga istoga svijeta.

Da, meni je ipak bezrezervno i bezuvjetno žao naše crkve Naše Gospe u Parizu. Ako još imate dilema spram toga kakve osjećaje pobuditi, samo pogledajte na mrzitelje Katoličke crkve: Isil, četništvo, Antifu Istra, i njima slične… Ili, još bolje: proniknite u osjećaje Katolika Pariza… Ili, ako vas ni to još nije ošinulo, zamislite da, ne daj Bože, gori naša Zagrebačka katedrala…

Ja vam dakle, preporučam: slobodnu dopustite sebi da i vas bezuvjetno duša boli radi greda starih 700 godina, jer su nekome važne, jer se netko oko njih trudio, i jer ništa nikome zla ne čine. I jer su pokrivale Dom Božji, u kojemu Mu se očito sviđa biti – jer je ondje.

Pater Ivan Ike Mandurić

 

Davor Domazet Lošo: Ništa ovdje nije slučajno! Ovo je prava istina o požaru u Parizu…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Krstičević i Šundov s Predsjednicom RH povodom Dana HV-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov s izaslanstvom ministarstva obrane i Hrvatske vojske sastali su se s predsjednicom Republike Hrvatske i vrhovnom zapovjednicom OS RH u petak, 24. svibnja 2019. godine povodom predstojećeg Dana Oružanih snaga, Dana Hrvatske kopnene vojske i 28. obljetnice formiranja Hrvatske vojske, priopćio je MORH

Na sastanku su razmotreni ključni projekti i postignuća obrambenog sustava u dosadašnjem tijeku godine te prioritetne zadaće do kraja 2019. Posebno je naglašen značaj zadržanog trenda postupnog povećavanja obrambenih izdvajanja, čime su omogućena značajna ulaganja u poboljšanje uvjeta rada i života pripadnika Hrvatske vojske, povećanje njihovih materijalnih prava, ubrzana modernizacija i opremanje te intenziviranje njihovog uvježbavanja. Istaknut je i značajan napredak u izgradnji sustava domovinske sigurnosti, čija je učinkovitost ponovno potvrđena i nedavno održanom vježbom “Sigurnost 19“, kao završne pripreme za protupožarnu sezonu.

Načelnik Glavnog stožera OS RH izvijestio je predsjednicu Republike o aktualnom stanju u misijama i operacijama potpore miru u kojima sudjeluju pripadnici Hrvatske vojske, aktualnim i predstojećim značajnijim vježbovnim aktivnostima HV-a te o ključnim raspravama, inicijativama i projektima koji se provode u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije te unutar NATO-a. Također je predstavljen plan predstojećeg obilježavanja Dana Oružanih snaga.

Sugovornici su se usuglasii kako je ključan preduvjet ostvarenom ubrzanom razvoju obrambenog sustava partnerski odnos između predsjednice Republike, ministarstva obrane i Vlade u obrambenom području, kojim se osiguravaju koordinirani i združeni napori za boljitak Hrvatske vojske i razvoj sveobuhvatnog sustava domovinske sigurnosti.

Uz potpredsjednika Vlade i ministra obrane te načelnika GS OSRH, u izaslanstvu MORH-a i OSRH bili su državni tajnici Tomislav Ivić i Zdravko Jakop, zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH, general-pukovnik Drago Matanović te direktor Glavnog stožera OSRH, viceadmiral Robert Hranj.

 

Krstičević: Vlada i dalje odlučna riješiti pitanje borbenih zrakoplova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Dr. Hrvoje Tomasović objavio: Izbori u HLK su propali

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Hrvoje Tomasović, kandidat za šefa HLK na svom fbu je objavio:

EKSKLUZIVNO – IZBORI U HLK PROPALI !!!

Član SIP-a (središnjeg izbornog povjerenstva) ugledni kirurg Danko Mikulić poznat po razdvajanju Sijamskih blizanaca dao neopozivu ostavku u sudjelovanju tog povjerenstva.

Da ne bi nagađao o istinitosti te vijesti nazvao sam Dr. Mikulića koji mi je to osobno potvrdio. O razlozima ostavke ostao je suzdržan i nije se izjasnio, ali kako se radi o poštenom i principijelnom liječniku pretpostavljam kako razlog može biti samo jedan. Čovjek ne želi biti sudionik i svjedok kriminalnih izbornih muljaža vladajuće garniture HLK.

Zapravo kako se kaže, pametnom i previše. Napuštanjem članova SIP-a izbori automatski postaju nelegitimni i nevažeći. SIP nije nogometna momčad da članovi napuštaju utakmicu, a ulaze rezerve! IZBORI SU ZAVRŠENI i sada očekujem sudski epilog i promptnu reakciju ministra zdravstva i ministra uprave!, objavio je Tomasović.

Podsjetimo, tijekom dana, četiri kandidata na izborima za predsjednika Hrvatske liječničke komore poslali su medijima ‘Otvoreno pismo liječnicima, vodstvu Hrvatske liječničke komore, mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske i hrvatskoj javnost’ koje objavljujemo:

Izbori u Hrvatskoj liječnikoj komori – otvoreno pismo liječnicima, vodstvu Hrvatske liječničke komore, mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske i hrvatskoj javnosti

Polazeći od činjenice

– da je Hrvatska liječnička komora pravna osoba s javnom ovlasti dodijeljenom sukladno pozitivnim zakonskim propisima

– da je Statutom Hrvatske liječničke komore propisano da predsjednik Komore zastupa i predstavlja Komoru u svim pravnim i financijskim poslovima

– da sukladno pravnom interesu države jasno iskazanom u kogentnoj normi kontrole i odobravanja Statuta Komore – temeljnog akta bez kojeg Komora ne može ni postojati, raditi i postupati – postoji jasan, nesporan i nužan pravni interes države da u procesnom i sadržajnom smislu pazi i na zakonitost kod izbora osobe u Komori  koja je odgovorna upravo za provođenje ovlasti koje je sama država zakonom prenijela na Komoru.

– da je upravni nadzor nadležnog državnog tijela utvrdio čitav niz pogrešaka u radu Komore za vrijeme aktualnog vodstva te utvrdio da proizvoljna tumačenja odredbi statuta i drugih općih akata komore stvaraju pravnu nesigurnost i razlog su pogrešnog postupanja tijela komore po općim aktima komore.

Uzimajući u obzir

– da je Statutom Komore propisano pravo da članovi imaju pravo birati i biti birani, što je i temeljno ustavno načelo za sve izborne procese u Republici Hrvatskoj

– da je ostalo upitno definiranje biračkog tijela obzirom na činjenicu da se u javnosti raspolaže s različitim podacima o broju liječnika u Hrvatskoj

– da je najmanje četvrt biračkog tijela u praksi diskriminirano, odnosno više od 5.000 liječnika kojima je onemogućeno glasovanje, a što je direktna posljedica novog pravilnika o izborima koji je donesen u mjesecu prije samih izbora, kojim je oduzeta ili ograničena mogućnost ostvarivanja biračkog  prava za nekoliko tisuća članova kojima Komora nije izdala  liječničke iskaznice  potrebne za glasovanje

– da je uprkos vrijedećem aktu Komore o raspisivanju izbora i točno propisanom redoslijedu izbornih radnji i rokova za njihovo provođenje,  vremenski rok za glasovanje iznenada i iz nepoznatog razloga naknadno promijenjen i to samo za jednu skupinu birača

– da je nastupila diferencijacija biračkog tijela i birača na način da su pomiješana tri načina glasovanja (elektroničko, dopisno i osobno), da postoje sasvim različiti rokovi za glasovanje, da samo 2/3 članova imaju potrebnu iskaznicu pri čemu je nepoznato koliko je iskaznica aktivirano,  mogućnost dopisnog glasovanja tek nešto više od 1/10 biračkog tijela, dok je najmanje 1/4  biračkog tijela ostalo diskriminirano i bez mogućnosti glasovanja jer im je Komora neizdavanjem potrebnih iskaznica odnosno glasačkih listića prisilno oduzela mogućnost ostvarivanja svog biračkog  prava

– da je Središnje izborno povjerenstvo  iznosilo nejasne i kontradiktorne izjave o sigurnosti i anonimnosti glasovanja pri čemu je prvo istaknuto da ugovorna tvrtka kojoj je dano upravljanje mnogim segmentima organizacije i provođenja izbora ne raspolaže osobnim podacima člana, kao npr. ime i prezime, a zatim da navedena tvrtka nadzire sve procedure presavijanje i ulaganje glasačkih lista, uputa i povratne kuverte u kuvertu koja će biti dostavljena članovima, a pri čemu je notorno da su glasački materijali označeni bar kodovima i da je na kuverti upisano ime i adresa člana te uvjet glasovanja i obrade, zaštita ili enkripcija osobnih podataka članova Komore, na ovaj način nije ispunjena što je protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR)

– da je u javnosti iznesen niz sumnji u legalnost ovako provođenih izbora i  legitimitet takvih izbornih rezultata

– da su tijekom samog postupka elektroničkog glasovanja brojni liječnici s više mjesta javili greške u funkcioniranju glasačkog sustava  i nemogućnost postupka glasovanja

Slijedom navedenog ističemo

– da kao  liječnici i članovi Hrvatske liječničke komore ne možemo podržati ni prihvatiti postupanje aktualnog vodstva Komore u organizaciji ovih izbora, kao ni u prozivanju i optuživanju državne vlasti za opstrukciju istih jer ono ne predstavlja ni nas, ni naše mišljenje, a niti mišljenje i stavove mnogih drugih liječnika članova Komore.

– da je institut komorske samostalnosti i neovisnosti koji se u priopćenjima rabi kao oružje u suprotstavljanju državi,  liječnicima i javnosti predstavljen na iskrivljen  i okrnjen način što za posljedicu ima potpuno pogrešno shvaćanje mjesta i uloge Komore u državi i društvu. Komora je zakonom određena pravna osoba kojoj je država eksplicitno dodijelila dio svojih ovlasti i zadužila je za provođenje istih. Činjenica je stoga da autonomija komorskog sustava nije niti može biti apsolutna, a nipošto i nikad ne može biti iznad države koja joj je tu autonomiju dala.

– kao liječnici i članovi Hrvatske liječničke komore, ali i kao građani Republike Hrvatske, ovim putem izražavamo svoju osudu postupanja aktualnog vodstva Komore koje nastavlja kršiti zakone i propise Republike Hrvatske, pri čemu su ovakvi nelegalno pripremljeni i provođeni izbori tek jedan od primjera, a nalaz upravog nadzora – da proizvoljna tumačenja odredbi statuta i drugih općih akata komore stvaraju pravnu nesigurnost i razlog su pogrešnog postupanja tijela komore po općim aktima komore – jedan od dokaza.

– predmetnim postupanjem aktualnog vodstva Hrvatske liječničke komore kompromitirana je cijela liječnička profesija i stavljena na stup srama, ozbiljno je ugrožena budućnost, mjesto i uloga Komore u struci i društvu, a nepoštivanjem državnopravnog sistema i poretka  aktualno vodstvo Komore nesporno pokazuje da je skrenulo s puta i da nije doraslo svojoj ulozi

– ove duboko kompromitirane elektroničke izbore potrebno je zaustaviti prije nego u cijelosti naruše povjerenje naših članova i cijelog društva, a izbore provesti na uobičajen dopisni način kao što su to bili prethodni izbori kada su svi članovi imali mogućnost glasovanja i biranja.

– ovo otvoreno pismo predstavljamo kao znak htijenja i podrške svim liječnicima, nadležnim institucijama i cjelokupnoj javnosti u očuvanju i zaštiti pravne države. Pri tome se ne smatramo i želimo vjerovati da ne predstavljamo nikakvu iznimku jer bi to u konačnici trebala biti dužnost  svakog hrvatskog građanina

 

Zagreb, 23. svibnja 2019.

 

Dr. Ada Barić Grgurević                                                       Dr. Miran Cvitković

Član Hrvatske liječničke komore                                          Član Hrvatske liječničke komore

Kandidat za predsjednika                                                      Kandidat za predsjednika Hrvatske liječničke komore                                                           Hrvatske liječničke komore

 

Dr. Matija Majić                                                                    Dr. Hrvoje Tomasović

Član Hrvatske liječničke komore                                          Član Hrvatske liječničke komore

Kandidat za predsjednika                                                      Kandidat za predsjednika Hrvatske liječničke komore                                                           Hrvatske liječničke komore

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari