Pratite nas

Pregled

Pater Ike: Treba se paziti grlatih i užurbanih utjerivača pravde

Objavljeno

na

LINČ NAŠ

Ne zaslužuju ga ni najveći zločinci. Ali on je tu, svuda oko nas, kao naš „kruh svagdašnji.“ Kad krene kampanja progona nekog zbog, recimo, nasilje nad ženom, na sve strane po društvenim mrežama i medijima čitamo more užurbanih osuda, izrečenih unaprijed, bez saslušanja. Vrijeđanja, psovke, brutalne osude, itd. Kao da se svi žure biti prvi koji će baciti virtualni kamen na gubavca društva. Valjda stoga što prvi udarac, pretpostavljam, najviše boli, pa je i učinak veći – što li?

Otkud to? Prosuklja u nama nešto primitivno, pa, kao da Kršćanstvo nismo ni susreli, u jednoj osobi; nasilniku nad ženama, neopreznom mladiću koji je usmrtio pješaka na cesti, pedofilu, nepravednom poslodavcu, kontroloru u tramvaju, ili nekom strancu, hoćemo kazniti sve nasilnike, i iskaliti se na njemu. Oživi u nama praksa divljih naroda koji su se sa onima lošima u društvu obračunavali tako da se, u toj personifikaciji zločina, ne primjeni samo kazna, nego i osveta za sve zločine oko nas. Kao neki primitivni obred žrtvovanja jednog između nas za sve naše prikrivene strasti? Poznato je kako je i u predmojsijevskom židovstvu vrijedilo pravilo kažnjavanja, ne po načelu mjera za mjeru – prema šteti koja je nastala, nego više od toga. Koliko li se jadni Mojsije namučio kad je uvodio revoluciji kažnjavanja pravednom kaznom – „oko za oko, zub za zub?“ Ako je ikada i uspio?

Čini se da se taj predmojsijevski bijes ovih dana izlijeva prema nesretnom Požeškom županu. Njegov slučaj prigoda je da se njemu, kao opomena iskali sav bijes prema svim nasilnicima nad ženama (jer nikako da ih sve pohvatamo), pomalo i prema svim političarima; prema HDZ-ovim korupcijama i njihovim lošim politikama i nepotizmima (a ima ih). Time se i mediji obilato hrane, pa i potiču takav linč. Upliću se i stranačka osvajanja biračkog tijela…

U svemu tome najgora stvar je ovo: naglo nestaje svaki prostor u kojem bi se moglo ili smjelo inzistirati na pravdi i humanom postupanju prema (možebitnim) nasilniku. Pa se svakoga tko bi htio pozvati na pribranost i oprez, također agresivno progoni i želi ga se obeshrabriti novim etiketama – proglasiti ga zaštitnikom nasilnika, HDZ-a, ženomrscem ili odobravateljem nasilja nad ženama, i slično.

A ipak, i ovom slučaju, i u slučaju bilo kojeg drugog razbojstva, zločina ili kriminala, treba činiti sve kako se ne bi događao linč bez saslušanja. Ni u jednom slučaju nije dopustiva panična užurbanost i haranga u kojoj se ne smije ni podsjetiti kako je taj čovjek bio branitelj – što o njemu nešto ipak govori – možda je ipak stvar kompleksnija; možda ima svojih problema pa mu treba pomoći, itd. Ne znam. Ali, samo mi treba malo vremena jer se pitam kako je to moguće, a želim znati. I da svi to znamo.

Umjesto tog vremena i prostora za temeljito propitivanje stvari, sudaramo se sa parolama „nulta tolerancija nasilju nad ženama!“ (Što li bi to trebalo značiti? Kao da postoji neko nasilje koje treba tolerirati? Ili nulta tolerancija znači da se sudi prijekim sudom; možda strijeljanjem?). Tako da ne smijete reći niti „nije da ga branim, ali ne sviđa mi se kako su nam noge brze na osudu!“ – jer ćete dobiti odgovor kako „nema nikakvog ALI kad je u pitanju nasilje nad ženama!“, itd.

Ali Ima „ALI,“ i uvijek ima „ALI.“ Evo ih barem nekoliko:

– Zločin treba kazniti, ALI kazna ne smije biti pretjerana, nego pravedna.
– Ako je kriv, treba ga kazniti, ALI ne treba žuriti s osudom.
– Svaku krivicu treba kazniti, ALI treba ispitati sve okolnosti.
– Nije da ga branim, ALI ne sviđa mi se kako su nam noge brze na osudu…

Kad se ulična porota uvuče u naš govor, i kad krene haranga, makar i kad je u pitanju nasilje nad ženama, znajte da je to ambijent u kojem se rađa novo nasilje. Ono predmojsijevsko s početka priče: prekomjerno i obijesno kažnjavanje zločina. A to je lavina bez kraja u kojoj će, sutra, pod novim načelima, biti linčovani novi nevini.

Takve kampanje linča koje su se vodile po našim medijima, u baštinu su nam ostavile već pomaknute kriterije i spuštene granice tolerancije prema pojedinim skupinama. Hrvatsko društvo ih je već stigmatiziralo tako da se za neke od njih jedva smije tražiti pravda. To su pomalo Hercegovci i Bosanci, pomalo svećenici, pomalo branitelji, kršćanski aktivisti, itd. Posljednjih dana i „Rvati“. A doskora bi to mogli postati svi muškarci, svi muževi, svi oženjeni…

Treba se paziti grlatih i užurbanih utjerivača pravde. I toga da i mi sami, susojećajući s grlatima, to ne postanemo. Svatko od nas nosi određenu traumu; ima brata, sestru ili dijete, i zaštitnički se postavljajući, ustrašeni i zamagljenog pogleda, one opasne poželimo preventivno i brutalno ukloniti iz ovoga svijeta, zaboravljajući kako i oni ipak imaju svoja prava, i kako i oni zaslužuju pravedno suđenje. I tako činimo novo zlo koje će biti veće i od onoga prvoga – zbog kojega možemo itekako zažaliti.

U ovakvim časovima potrebni su pribrani i hrabri, koji se ne boje stati pred medijski i bilo kakav drugi stampedo, i zaštiti čovjeka – makar doista bio ma i ne znam kakav zločinac – pa tražiti i za njega pravdu i pravedni postupak. Da, i on ima pravo na pravdu! Uvijek mora biti mjesta za neko ALI. Od toga se gradi promjena društva na bolje. I uvijek moramo imati na umu: Ali i on je čovjek, a ne monstrum, makar završio u zatvoru. To nikada ne smijemo zaboraviti!

Pater Ivan Ike Mandurić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta ‘Dr. Franjo Tuđman’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HVU / D. Volarić

Dan otvorenih vrata Hrvatskog vojnog učilišta “Dr. Franjo Tuđman” (HVU) održan je u subotu 14. prosinca 2019. u vojarni “Petar Zrinski” u Zagrebu.

Tom prigodom posjetiteljima su predstavljeni sveučilišni preddiplomski i diplomski vojno studijski programi Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje, integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij Vojnog pomorstva te sveučilišni preddiplomski i diplomski studij Aeronautike – smjer vojni pilot.

Uvodno obraćanje i multimedijalnu prezentaciju o životu i radu kadeta na HVU zainteresiranim posjetiteljima održao je zapovjednik Kadetske bojne “Predrag Matanović” satnik Hrvoje Šimleša. Posjetitelji su se upoznali s uvjetima upisa, obvezama kadeta, vojnom obukom, kampovima kadeta te daljnjim mogućnostima razvoja karijere u Hrvatskoj vojsci, priopćio je MORH

Kadetkinja narednica Tea Trajković četvrta je godina studija vojnog vođenja i upravljanja kojoj motiv za vojni poziv seže još od djetinjstva. “Moj otac je bio branitelj u Domovinskom ratu, takva vrsta odgoja je bila oduvijek, takvo mi je okruženje u mome mjestu i to je nešto što me je potaklo da budem kakva jesam, da upišem ovaj studij i da mogu pomoći svom narodu na neki način.” U budućnosti se vidi kao časnik Hrvatske vojske, za početak na dužnosti zapovjednika voda.

Kadet narednik Bruno Sudac također polaznik četvrte godine studija vojnog vođenja i upravljanja isto je od djetinjstva razmišljao o vojnom pozivu, a kao najzanimljiviji dio života kadeta istaknuo je vojnu obuku. “Najzanimljiviji dio života na Učilištu meni su vojni kampovi i radni vikendi kada provodimo samo vojnu obuku, gdje savladavamo na prvoj godini temeljne vojničke vještine, a kasnije zapovijedamo timom, desetinom i vodom. To mi se pokazalo kao najzanimljiviji dio obuke gdje sam prvenstveno najviše upoznao sebe i stekao znanja koja će mi biti potrebna u budućoj karijeri.”

Posjetitelji su razgledali objekte Kampusa, knjižnicu, sportsku dvoranu, kadetski klub i prostorije u kojima borave kadeti. Također, posjetitelji su razgledali taktičko-tehnički zbor naoružanja i vojne opreme koje kadeti koriste u obuci kao i kabinet oklopništva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Ministar Božinović: Hrvatska je veliki američki saveznik

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatska energično napreduje prema ispunjenju svih kriterija za ukidanju viza za Sjedinjene Američke Države, izjavio je potpredsjednik Vade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović koji je ovoga tjedna u posjetu Washingtonu.

“Naravno da me, kao i sve nas u Hrvatskoj, raduje informacija američke strane da smo u ovom razdoblju uspjeli smanjiti broj odbijenih viza koji više nije 5,9 već 4,02 posto. Time smo se značajno približili prihvatljivoj, odnosno uvjetovanoj stopi za ukidanje viza od ispod tri posto”, kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.

Na ukidanju viza Hrvatska radi nepune dvije godine

Podsjetio je na primjer Poljske koja je godinama ulagala velike napore za ukidanje viza i ispunila svoj cilj. Istovremeno, dodao je, Hrvatska se tim pitanjem sustavno bavi nepune dvije godine.

“Mi smo od mog posjeta početkom 2018. u ovih nepune dvije godine ostvarili veliki napredak. Odgovorili smo na upitnik od 236 pitanja, a detaljne odgovore američkoj strane dostavili u svibnju ove godine. Američka strana je na to odgovorila preporukama koje uključuju dovršetak implementacije Sporazuma o prevenciji borbe protiv ozbiljnih kaznenih djela koji smo također zaključili tijekom posjeta 2018.”, ustvrdio je Božinović.

Istaknuo je kako je konačni cilj povezati američke baze s našom bazom otisaka prstiju, a Hrvatska je do sada već postigla tehničko rješenje za razmjenu podataka o registarskim pločicama vozila i razmjeni DNA podataka, a do kraja siječnja će biti omogućena i razmjena otisaka prstiju.

“Implementirali smo i sporazum s američkim Centrom za nadzor terorista, također potpisan 2018. Provodimo i nacionalni sustav razmjene podataka o avioputnicima i do sad smo se u MUP-u povezali s 11 zračnih prijevoznika, uključujući Croatia Airlines, a trenutno dogovaramo isto s Lufthansom, KLM-om, Austrian Airlinesom i Air Franceom”, rekao je ministar.

Provodi se niz sporazuma, novi uskoro u proceduri

Dodao je da će Hrvatska vrlo skoro zaključiti Sporazum o pratiteljima leta tzv. Air Marshalls agreement. “Takav sporazum dosad nismo imali jer nije postojala izravna zrakoplovna linija sa SAD-om. S obzirom da je ove sezone uspostavljena linija od Philadelphije do Dubrovnika, što će se vjerojatno nastaviti i sljedeće godine, moramo i to pitanje bilateralno regulirati”.

Podsjetio je da će ukidanju viznog programa pridonijeti i sporazumi o izručenju i uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima koje je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković potpisao u utorak uoči sastanka ministara unutarnjih poslova i pravosuđa SAD-a i Europske unije na kojem je pozdravljen ulazak Poljske u bezvizni režim, a na tom su putu pohvaljeni i hrvatski napori.

“Temeljem razgovora koje sam imao s ministrom domovinske sigurnosti, ali i još jednom rundom razgovora sa ekspertima iz dva ministarstva – domovinske sigurnosti i vanjskih poslova, mogu s punim uvjerenjem reći da energično napredujemo prema ispunjavanju svih kriterija, uključujući smanjenje stope odbijenih viza”, zaključio je Božinović.

Suradnja s akademijama FBI-a i DEA-e

Osim sudjelovanja na ministarskoj konferenciji i sastanka s ministrom domovinske sigurnosti Chadom Wolfom Božinović je, s MUP-ovim izaslanstvom u četvrtak posjetio i FBI akademiju u Quanticu i učilište Agencije za suzbijanje kriminaliteta droga DEA.

S ravnateljem te institucije Michaelom Barbutijem Božinović je razgovarao o nizu uspješnih zajedničkih operativnih akcija. Među njima se posebno ističu velike zaplijene narkotika – Nana, Nexus i Familia, a sličnih će akcija, kako je najavljeno, biti i ubuduće.

Na FBI akademiji MUP-ovo je izaslanstvo, uz američke domaćine dočekao i Dejan Dretar, hrvatski kriminalistički policajac koji u Quanticu polazi tzv. leadership program namijenjen visoko rangiranim policijskim rukovoditeljima u partnerskim zemljama.

Posljednjeg dana posjeta Washingtonu Božinović će se u petak sastati i s predstavnicima vodećih američkih tvrtki iz vojno-sigurnosne industrije ACEBA s kojima je nedavno u Zagrebu razmotrio mogućnosti suradnje na zajedničkim projektima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari