Pratite nas

Razgovor

Pavao Miljavac: Sud u BiH već ima pripremljen cijeli niz optužnica

Objavljeno

na

Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao hašku presudu bh. šestorki.

Kako ste vi i ostali hrvatski generali primili ovu odluku haškog suda i tragičan događaj samoubojstva Slobodana Praljka?

Mi smo organizirano pratili suđenje u našim prostorijama, bilo je oko 25 generala. Pratimo to dugi niz godina i to je jedno od najdužih suđenja. Nismo bili previše optimistični da će biti oslobađajuće presude, nadali smo se da će možda spustiti nešto, obzirom na činjenice da su neke stvari koje je prvostupanjski sud potvrdio, u drugostupanjskoj presudi određeno da ne stoje.

Mislili smo da će ostati presude koje jesu. Svi oni su preko deset godina u haškom pritvoru i kroz par godina mogli bi zatražiti izlazak na slobodu i nadali smo se da će tako i biti epilog cijele priče. Ono što je iznenadilo, da su ne baš jako direktno i naglašeno, ali dobro uvijeno u obrazloženju presude naveli udruženi zločinački pothvat, gdje je nabrojan i najviši vrh tadašnje vlasti u Republici Hrvatskoj, uključujući i predsjednika Franje Tuđmana, pa kvalifikacije, u jednom momentu spominju i okupaciju. Udruženi zločinački pothvat je formulacija koja je nedefinirana. Činjenica je da mnogi pravnici tumače da to nije bila presuda Republici Hrvatskoj, ali kad se takve kvalifikacije provuku u jednoj presudi i tom sudu koji pokušava definirati što se događalo na tim prostorima.

Upravo udruženi zločinački pothvat najspornija je činjenica svima koji osporavaju presudu suda. I premijer i predsjednica su naglašavali da to nije presuda narodu, nego pojedincima, a u javnosti se to ne doživljava tako, nego kao kolektivni teret. Kako to komentirate?

Ne može se reći kolektivni teret, bilo je u povijesti puno težih stvari koje su se događale. Sjetimo se nirnberških procesa, osuđen je cijeli niz vođa, ali ne i njemački narod. Ali da će imati političke posljedice, socijalne, društvene, to sigurno hoće.

Koje su moguće posljedice?

Mi smo kao generali upozoravali da će se stvarati mini Haag u Sarajevu, na tom putu je i poruka iz Haaga da sud prestaje raditi, a da je na nacionalnim sudovima da nastave procesuirati. U udruženom zločinačkom pothvatu se otvara šira mogućnost da se krene prema svima onima koji su sudjelovali u organiziranom otporu, prije svega one iz HVO-a, ali i neke hrvatske generale. To je sve tako konfuzno i problem je da taj sud nije uspio definirati sve odnose i činjenice koje su se događale. Uhvatio se samo HVO-a, a to definitivno nema uporište, Republika Hrvatska je prva priznala BiH, postoji dokumentacija koliko je oružja i municije proslijeđeno u Armiju BiH, broju izbjeglica koje je Hrvatska primila… Prema tome, ako smo agresor, zašto su onda bježali u Hrvatsku.

Je li moguće da će sud u BiH podizati pojedinačne optužnice?

Sud u BiH već podiže. Ima veliki broj pripremljenih optužnica. Preko deset godina određene institucije u BiH pripremaju te optužnice i s elaboratima i lažnim svjedocima, cijeli niz toga je pripremljeno. Kad će krenuti ne znam, ali sigurno je da je ova presuda vjetar u leđa da se što više procesuira. Ako procesuirate generale, više i niže časnike, pitanje je što je s hrvatskom populacijom u BiH. Ti će ljudi biti prisiljeni okrenuti se Hrvatskoj i dolaziti u Hrvatsku, a to je za Hrvatsku katastrofalno, da se napuštaju vjekovni teritoriji na kojima su Hrvati živjeli.

Mišljenja o Praljku podijeljena su. Za neke je zločinac, a za druge heroj.

Vjerojatno će biti četiri istine i mislim da bi se teško pronašlo rješenje koje bi zadovoljilo sve.

Koliko smo spremni suočiti se s pravom istinom i priznati zločine?

Haag je trebao imati funkciju pravedne podjele onoga što se događalo, prema povijesnim činjenicama, ali ne neke prihvatiti, neke odbaciti. Imperativ svih nas koji živimo tu jest da pokušamo sniziti tenzije i okrenuti se prema budućnosti. Jedna od budućnosti je da BiH ide prema NATO-u i EU, ali tu je interesantno, u ovom momentu samo Hrvati to žele. Sam Izetbegović se okreće prema Erdoganu, rekao je da mu je Bosna dar. Siguran je i utjecaj Rusije. Prema tome, teško će to biti u nekom kraćem vremenu pomiriti. To bi bila formula da se ti ljudi okrenu nečem drugom.

Vlada razmatra pravne mogućnsoti za osporavanje dijelova presude.

Ako ste pratili sudska vijeća, interesantno je da je svako sudsko vijeće sud za sebe. U hodu su mijenjali pravila, pa je dolazilo do apsurdnih situacija. Mnoge zemlje koje su vodile ratove i koje vode ratove nikad nisu sudile tako visoko. Postoje niži redovi, primjerice satnici, koji su direktno na crti, koji su trebali spriječiti i vidjeti što se dogodilo. Dogodio se zločin, to nitko ne spori, i s jedne i druge i treće strane.

Pavao Miljavac: Armija BiH se htjela probiti do mora, a mudžahedini su vršili ritualna ubijanja…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Kronika

HRS poziva na deblokiranje deponije Uborak, kako bi se Mostar mogao očistiti

Objavljeno

na

Objavio

Kada su se dijelili milijuni KM za upravljanje otpadom na Uborku, suradnja grada, županije i Federacije je cvjetala. Danas kada je Mostar u situaciji ekološke katastrofe, problem Uborka i žitelja koji se s pravom bune zbog onečišćenja se prebacuje poput ping pong loptice. Problem je potrebno sustavno i dugoročno riješiti te deblokirati deponiju, jer blokiranjem deponije u pitanje se dovodi zdravlje žitelja cijelog grada i okolice, priopćeno je iz Gradskog odbora HRS Mostar.

Iz HRS-a navode da je u sklopu EU Phare projekta „Strategija upravljanja otpadom u BiH“ Europska Komisija  do 2000. godine u deponiju Uborak uložila oko 13 milijuna KM. U sklopu IPA projekata za period od 2007. godine do 2011. za izgradnju postrojenja za reciklažu u deponiji Uborak je otišlo je 2,5 milijuna eura.

-Postrojenje je pušteno u probni rad 23.10.2013. godine, ali je mutnim radnjama od strane tvrtke „General servis“ Sarajevo i neradom gradske uprave blokiran rad nove deponije gdje se nalazi ovo postrojenje. Uz sve ovo, hercegovačke općine koje svoj otpad odlažu na Uborak na godišnjoj razini putem dotacija za odlaganje su u Uborak uložile oko 2 milijuna KM, priopćeno je.

HRS-ovci podsjećaju gradsku upravu Mostara  kako je odlukom Federalnog ministarstva okoliša, deponija Uborak je morala biti zatvorena još 2013. g.

“Podsjećamo također kako je Federalna inspekcija još 2014. ustvrdila protuzakonito izdavanje urbanističkih suglasnosti za određene dijelove deponije, za što nitko nije odgovarao, a na osnovu kojih su utrošeni novci „Strategije“. Dodamo li ovome još mutnu i netransparentnu privatizaciju „Komosa“, lako se dođe do zaključka kako žitelji grada Mostara zdravljem plaćaju nemar i nerad gradske uprave”, navodi se u priopćenju HRS-a.

HRS je mišljenja da  ministarstvo okoliša HNŽ i Vlada HNŽ, kako kažu,  “pilatovski” peru ruke od trenutne ekološke katastrofe u Mostaru te podsjećaju kako je Vlada obvezna pred Skupštinu donijeti Plan i program zaštite okoliša u skladu kojeg se namjenski moraju trošiti proračunski novci za očuvanje okoliša.

-U međuvremenu se novcem proračunskih korisnika plaćaju stranački projekti i predizborna kampanja vladajućih stranaka, posebice preko Fonda za okoliš HNŽ, priopćeno je.

“Kada se sve zbroji, novac koji je utrošen „za očuvanje okoliša“ ne samo da je bio dovoljan za sanaciju deponije Uborak, nego sasvim dovoljan za sustavno rješavanje problema odlaganja otpada putem procesa održivog odlaganja otpada u skladu sa EU direktivama koje nalažu potpuno odvajanje otpada, reciklažu i potpunu zabranu proizvodnje i korištenja plastike za jednokratnu upotrebu”, stoji u priopćenju GO HRS Mostar.

HRS u potpunosti podržava zahtjeve žitelja sjevernog dijela grada koji blokadom deponije izražavaju svoje nezadovoljstvo. -No, također ih pozivamo na razum. Blokada bi mogla dovesti do veće štete, a to je zaraza širih razmjera slijedom neodvoženja otpada iz grada, ali i drugih mjesta Hercegovine, piše u priopćenju.

“Rješenje se mora tražiti u institucijama. GO Mostar HRS-a će putem svog pravnog odjela podnijeti kaznene prijave, ne samo zbog aktualne situacije u gradu Mostaru, nego i zbog netransparentnog utroška sredstava za sanaciju otpada. Također, u pripremi imamo i prijedlog Zakona o održivom gospodarenju otpadom kojeg ćemo prezentirati u Skupštini HNŽ (ako se uopće ista udostoji održati u ovoj godini), budući da isti ne možemo prezentirati u gradskom vijeću čija je to nadležnost”, priopćeno je.

HRS ovim putem poziva na deblokiranje deponije kako bi se Mostar mogao očistiti, prenosi HMS.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Šimunović: Crkva Sv. Marije u Jajcu silom je oteta i pretvorena u džamiju

Objavljeno

na

Objavio

Crkva Sv. Marije je temelj državnosti BiH, krunidbena, oprosna, zavjetna i najstarija crkva na ovim prostorima. Silom oteta 1527. i pretvorena u džamiju te korištena do 1832., do požara u kojem je izgorjela, kao i minaret na zvoniku Sv. Luke. Skoro 200 godina ne služi nikome. Ako je pravo prvenstva, nužno je naglasiti kako ju je izgradila katolička zajednica i kako je od franjevaca oteta.

Hrvati u Jajcu nisu mogli zamisliti da su njihovi prijeratni susjedi takvi. Susjedi su bili uvažavani i poštivani. Međutim, treba imati u vidu da je više Bošnjaka poginulo u napadima na Vitez i Žepče, nego u obrani Jajca. Zapravo, u oslobađanju nisu ni sudjelovali

Već, evo, nekoliko godina u Jajcu se kao problem nameće „slučaj“ crkve Sv. Marije, koji se onda odražava i na sve ostalo, međunacionalne, međuvjerske odnose Hrvata i Bošnjaka osobito. Hoće li ovi, dojam je, nepomirljivi stavovi od ovoga grada, u čiju su obranu svoj život ugradili brojni Hrvati, na kraju napraviti grad-slučaj, razgovaramo s predsjedateljem Općinskog vijeća Jajce Ivom Šimunovićem. Uz to što je na čelu Vijeća, gospodin Šimunović od 2015. vodi i Općinski odbor HDZ-a BiH, i to na zadovoljstvo ovdašnjih Hrvata. Naime, prije toga osjetila se ovdje snažna politička dominacija bošnjačkih stranaka okupljenih oko SDA kojoj je naruku išlo i to što su Hrvati, čak i unutar samoga HDZ-a, bili razjedinjeni. Danas su okolnosti drugačije, pa, tvrdi naš sugovornik, s optimizmom gleda(ju) u budućnost. I ovoga grada i svojega naroda. No, kao čovjek rođen i odrastao u Jajcu, Šimunović svjedoči i o nekim drugim vremenima kada se ovdje susjed poštivao.

Poštovani gosp. Šimunoviću, u Jajcu je 30 nacionalnih spomenika. Posljednjih godina, međutim, u središtu je pozornosti crkva Sv. Marije koju svojata Medžlis Islamske zajednice Jajce, a čiji je „glasnogovornik“ na ovu temu gosp. Zehrudin ef. Hadžić. Na temelju čega polažu pravo vlasništva na krunidbenu, ali i oprosnu katoličku crkvu? Nitko im ju, koliko je poznato, nije darivao. A nisu ju niti kupili.

Crkva Sv. Marije je temelj državnosti BiH, krunidbena, oprosna, zavjetna i najstarija crkva na ovim prostorima. Silom oteta 1527. i pretvorena u džamiju te korištena do 1832., do požara u kojem je izgorjela, kao i minaret na zvoniku Sv. Luke. Skoro 200 godina ne služi nikome. Ako je pravo prvenstva, nužno je naglasiti kako ju je izgradila katolička zajednica i kako je od franjevaca oteta. Međutim, i danas postoji institucija koja na crkvu polaže pravo. Treba ju dogovorno vratiti.

Ja sam navodio primjere po kojima je Islamska vjerska zajednica dobila molitvene prostore koje je komunistička vlast nacionalizirala. U Bugojnu imamo pozitivan primjer: Bošnjak je na svojoj njivi pronašao temelje crkve srušene u vrijeme Osmanlija; darovao je zemlju Crkvi i svojim novcem gradi crkvu i uz pomoć drugih. U Jajcu i danas imamo primjer otimanja! Osvajač je otišao, a s osvajačem se identificira IZ.

Glavni imam je tužio Antu Brtana, ravnatelja Agencije koja upravlja nacionalnim spomenicima u Jajcu, jer mu nije vratio ključ od crkve. A ravnatelj je predložio da se organizira okrugli stol s predstavnicima Crkve i Islamske vjerske zajednice na tu temu.

Za rečenu crkvu vezan je i jedan vjerski nonsens. Prošle godine su, naime, neki vjerski vođe IZ-a molili na grobovima kršćana. Do sada takav slučaj nije zabilježen.

U Jajcu se može naći puno apsurda, ovaj primjer je doista poseban i pokazuje da Islamska vjerska zajednica ovdje ne preže ni od čega, njima ne znači ništa ono što je nama sveto.

Vi ste, gospodine Šimunoviću, o ovoj teškoj temi razgovarali i s apostolskim nuncijem u BiH mons. Luigijem Pezzutom. Kakav je njegov stav?

Mons. Luigi Pezzuto je iznenađen tim primjerom i želi sudjelovati u rješavanju ovog, za nas velikog, problema, i stoji nam na raspolaganju.

Ipak, u Jajcu ima i jedan pozitivan primjer. Poslije Drugog svjetskog rata mejtef je nacionaliziran i pretvoren u područnu osnovnu školu. No 1970-ih mejtef je vraćen IZ-u. Zašto, prema Vašem sudu, današnji njihovi nasljednici ne slijede taj primjer kada je riječ o povratu crkve Sv. Marije izvornim vlasnicima?

U Jajcu je pozitivan primjer tamo gdje su u ovlasti dužnosnici Hrvati. Vraćanje mejtefa, uvođenje u posjed tzv. Pavelićeve ili Hadnan džamije 1999. godine naši su primjeri dobre volje. Ja sam pozvao glavnog imama da pokaže dobru volju i da ostane zapamćen u gradnji dobrosusjedskih odnosa i međuvjerskog uvažavanja, te da vrati crkvu katolicima.

Nastavak pročitajte u tiskanom izdanju Katoličkog tjednika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari