Pratite nas

Razgovor

Pavao Miljavac: Sud u BiH već ima pripremljen cijeli niz optužnica

Objavljeno

na

Pavao Miljavac, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, gostovao je u Novom danu na N1 televiziji i komentirao hašku presudu bh. šestorki.

Kako ste vi i ostali hrvatski generali primili ovu odluku haškog suda i tragičan događaj samoubojstva Slobodana Praljka?

Mi smo organizirano pratili suđenje u našim prostorijama, bilo je oko 25 generala. Pratimo to dugi niz godina i to je jedno od najdužih suđenja. Nismo bili previše optimistični da će biti oslobađajuće presude, nadali smo se da će možda spustiti nešto, obzirom na činjenice da su neke stvari koje je prvostupanjski sud potvrdio, u drugostupanjskoj presudi određeno da ne stoje.

Mislili smo da će ostati presude koje jesu. Svi oni su preko deset godina u haškom pritvoru i kroz par godina mogli bi zatražiti izlazak na slobodu i nadali smo se da će tako i biti epilog cijele priče. Ono što je iznenadilo, da su ne baš jako direktno i naglašeno, ali dobro uvijeno u obrazloženju presude naveli udruženi zločinački pothvat, gdje je nabrojan i najviši vrh tadašnje vlasti u Republici Hrvatskoj, uključujući i predsjednika Franje Tuđmana, pa kvalifikacije, u jednom momentu spominju i okupaciju. Udruženi zločinački pothvat je formulacija koja je nedefinirana. Činjenica je da mnogi pravnici tumače da to nije bila presuda Republici Hrvatskoj, ali kad se takve kvalifikacije provuku u jednoj presudi i tom sudu koji pokušava definirati što se događalo na tim prostorima.

Upravo udruženi zločinački pothvat najspornija je činjenica svima koji osporavaju presudu suda. I premijer i predsjednica su naglašavali da to nije presuda narodu, nego pojedincima, a u javnosti se to ne doživljava tako, nego kao kolektivni teret. Kako to komentirate?

Ne može se reći kolektivni teret, bilo je u povijesti puno težih stvari koje su se događale. Sjetimo se nirnberških procesa, osuđen je cijeli niz vođa, ali ne i njemački narod. Ali da će imati političke posljedice, socijalne, društvene, to sigurno hoće.

Koje su moguće posljedice?

Mi smo kao generali upozoravali da će se stvarati mini Haag u Sarajevu, na tom putu je i poruka iz Haaga da sud prestaje raditi, a da je na nacionalnim sudovima da nastave procesuirati. U udruženom zločinačkom pothvatu se otvara šira mogućnost da se krene prema svima onima koji su sudjelovali u organiziranom otporu, prije svega one iz HVO-a, ali i neke hrvatske generale. To je sve tako konfuzno i problem je da taj sud nije uspio definirati sve odnose i činjenice koje su se događale. Uhvatio se samo HVO-a, a to definitivno nema uporište, Republika Hrvatska je prva priznala BiH, postoji dokumentacija koliko je oružja i municije proslijeđeno u Armiju BiH, broju izbjeglica koje je Hrvatska primila… Prema tome, ako smo agresor, zašto su onda bježali u Hrvatsku.

Je li moguće da će sud u BiH podizati pojedinačne optužnice?

Sud u BiH već podiže. Ima veliki broj pripremljenih optužnica. Preko deset godina određene institucije u BiH pripremaju te optužnice i s elaboratima i lažnim svjedocima, cijeli niz toga je pripremljeno. Kad će krenuti ne znam, ali sigurno je da je ova presuda vjetar u leđa da se što više procesuira. Ako procesuirate generale, više i niže časnike, pitanje je što je s hrvatskom populacijom u BiH. Ti će ljudi biti prisiljeni okrenuti se Hrvatskoj i dolaziti u Hrvatsku, a to je za Hrvatsku katastrofalno, da se napuštaju vjekovni teritoriji na kojima su Hrvati živjeli.

Mišljenja o Praljku podijeljena su. Za neke je zločinac, a za druge heroj.

Vjerojatno će biti četiri istine i mislim da bi se teško pronašlo rješenje koje bi zadovoljilo sve.

Koliko smo spremni suočiti se s pravom istinom i priznati zločine?

Haag je trebao imati funkciju pravedne podjele onoga što se događalo, prema povijesnim činjenicama, ali ne neke prihvatiti, neke odbaciti. Imperativ svih nas koji živimo tu jest da pokušamo sniziti tenzije i okrenuti se prema budućnosti. Jedna od budućnosti je da BiH ide prema NATO-u i EU, ali tu je interesantno, u ovom momentu samo Hrvati to žele. Sam Izetbegović se okreće prema Erdoganu, rekao je da mu je Bosna dar. Siguran je i utjecaj Rusije. Prema tome, teško će to biti u nekom kraćem vremenu pomiriti. To bi bila formula da se ti ljudi okrenu nečem drugom.

Vlada razmatra pravne mogućnsoti za osporavanje dijelova presude.

Ako ste pratili sudska vijeća, interesantno je da je svako sudsko vijeće sud za sebe. U hodu su mijenjali pravila, pa je dolazilo do apsurdnih situacija. Mnoge zemlje koje su vodile ratove i koje vode ratove nikad nisu sudile tako visoko. Postoje niži redovi, primjerice satnici, koji su direktno na crti, koji su trebali spriječiti i vidjeti što se dogodilo. Dogodio se zločin, to nitko ne spori, i s jedne i druge i treće strane.

Pavao Miljavac: Armija BiH se htjela probiti do mora, a mudžahedini su vršili ritualna ubijanja…

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ivo Jelušić: Posavska duša je ipak neuništiva

Objavljeno

na

Objavio

Posljednjih mjeseci u centru medijske pozornosti jesu pokušaji raznih interesnih skupina i ozbiljnih političkih čimbenika kako bi na području Republike Srpske posebno bosanske Posavine ondašnjem hrvatskom protjeranom pučanstvu “oteli” vlasništvo nad zemljom i time pokušali izbrisati tragove postojanja hrvatske kulture i tradicije. Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu pokrenula je niz projekata, kojim se kulturno bogatstvo ovoga kraja želi maknuti ispod vela tajne na svjetlo dana i zaštititi. U tom poslu ova inicijativa nije usamljena. Ona samo nastavlja posao brojnih pojedinaca koji su ulažući svoje znanje, trud, energiju i materijalna sredstva činili i čine sve kako bi se  pojedine posavske kulturne vrijednosti dignule na razinu koja im i pripada. Jedan od takvih projekata jeste dugogodišnja aktivnost Ive Jelušića u izradi proizvoda od drevnog drveta Abonos i zaštite kostolačke kulturne baštine. Izložba proizvoda u Vukovaru bila je samo jedan od povoda za naš razgovor.

 Gospodine Jelušiću, projekt  „abonos“ nastavlja svoj život. Zadnja  Izložba koju ste imali u Vukovaru pokazuje da se radi o zaista posebnom projektu. 

-Da je poseban, ja o tome pričam od početka. Oni  koji budu na samom otvaranju izložbe u to se i uvjere, jer Izložba ima svoj edukativni i promotivni karakter. Edukativni što kroz film i prezentacije o kostolačkoj kulturi, lokalitetu Pivnica kod Odžaka i abonosu uvodimo posjetitelje u samu Izložbu, a promotivni što prezentiramo jednu kulturu stariju više od 5000 godina koja je egzistirala na našim područjima i abonos, fosilizirano drvo hrasta lužnjaka  koje se vadi  iz korita rijeke Save i Bosne i čija je starost koliko i ova kultura. Na taj način abonosu dajemo jednu novu dimenziju, jer to je neprocjenjiv prirodni posavski resurs koga izradom replika prapovjesnih zdjela praktično vraćamo u život.

Kako ste se Vi osobno počeli baviti pitanjem promocije drevne posavske kulture i izrade proizvoda od abonosa?

-Jedan od mojih životnih hobija uvjek je bilo drvo, izrada raznih prdmeta od drva u svojoj skromnoj radionici. Kada sam se upoznao sa abonosom i kada sam njegovu starost uporedio sa tadašnjim vremenom, kulturama i životom u Bosni i Hercegovini  i Posavini, nije mi preostalo ništa drugo nego udahnuti mu tadašnji život kada je on duboko zaronio, fosilizirao se, a sada iskopan došao u moje ruke. Također i jedan tako važan lokalitet, iskopane zdjele koje se nalaze u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu bile su ideje koje su to sve objedinile kroz urađene replike. Na taj način Izložbama pričam o bogatoj kulturnoj baštini  Posavine, abonosu kao prirodnom bogatstvu Posavine i neiskorištenim gospodarskim i turističkim kapacitetima koja imamo, a nikako ne konzumiramo.

Koliko je zahtjevna obrada abonosa?

-Da bi obrađivali abonos vi jednostavno u njega morate biti zaljubljeni. Upoznati sve njegove specifičnosti od vađenja, zaštite, do obrade. Iskoristiti svaki njegov dio. Ljepota abonosa je unjegovoj strukturi, ali i velikoj tvrdoći. Alati kojima se obrađuje moraju biti najkvalitetniji, a majstorstvo  vrhunsko. Izradu zdjela od abonosa radim ručnim dlijetom na strugu za drvo, korak po korak, iz više prstenova sastavljenih od  16 komada, lijepljenih jedan na drugi, a kasnije tokareni i brušeni.

Po svemu sudeći,  a i zanimanju publike za time što radite, jeste li razmišljali o zaštiti abonosa  kao materijalne kulturne baštine Bosanske Posavine?

-Po svemu sudeći zaštita Abonosa kao materijalne kulturne baštine  bosanske Posavine bio bi logičan slijed koraka.  Vjerujem da će mi u tome pomoći Društveno-kulturna platforma Bosanske Posavine, koja posljednjih dana puno radi na prepoznatljivosti Bosanske Posavine.

Neke Izložbe ste već održali u Odžaku, Brčkom, na Plehanu, u Republici Hrvatskoj u gradu Otoku i Vukovaru, najavljene su i mnoge druge. Kada planirate izaći i na šire europsko područje?

-Očekivao sam u općinskim, županijskim , federalni i državnim institucijama neki vid podrške i dogovora oko zajedničkih  aktivnosti. Osim sporadičnih interesovanja na nižim razinama, ovo ostaje na daljnjem guranju ove priče mene i mojih suradnika koji mi pomažu dok ne nastupi „zamor materijala“. Sama činjenica da je i Zemaljski muzej BiH, sa kojim sam i ostvario ovu izvrsnu suradnju i po čijim crtežima sam i uradio  ove replike zdjela, zbog nebrige tri godine bio zatvoren, govori o svim apsurdima države u kojoj živim.

Želja bi mi bila ovu priču i ideju prenijeti među naše ljude koji su trbuhom za kruhom otišli u Zapadne zemlje. Prije svega Posavljacima.

Stranci koji su vidjeli ove radove i ovu ideju prezentiranja kulture pokazali su veliki interes, ali moje mogućnosti  imaju i neku granicu. Mislim na financijsku. Do sada su urađeni panoi za izložbe, brošure i letci koji su prevedeni   i na njemački i engleski jezik, napravljen dvanaestominutni  film. Troškovi za Izložbe su stalni. Samo u Otoku su nam dali nešto za troškove, ali nije to prigovor ipak nas drže pozitivne reakcije onih koji su Izložbu vidjeli.

Područje Bosanske Posavine postalo je poznato i izvan europskih meridijana i paralela…

…Jedno ste vrijeme  obnašali dužnost prvog čovjeka posavskog  obrazovanja i kulture. Jeste li sada zadovoljni promidžbom posavske kulture, tradicije i običaja?

-Kao prvi ministar obrazovanja i kulture kada je stvarana Županija Posavska , ja sam Centre za kulturu i Radio postaje stavio na županijski proračun,  kasnije njihovim prebacivanjem na općinsku nadležnost  u pojedinim općinama nedovoljno uvaženi kao bitan segment društvenog funkcioniranja, rad se sveo na golu egzistenciju i preživljavanje, a kultura zadnja rupa na svirali.

Formiranjem kulturno umjetničkih društava naših iseljenika i njihov rad daleko od rodnog kraja sada moraju nama ovdje biti putokaz i osvjestiti nas o važnosti očuvanja kulturne tradicije. Ja se stvarno svima koji to rade na jednoj volonterskoj razini divim i pozdravljam, a one koji su za to zaduženi  kod nas i primaju plaću, neka se ugledaju i uče od njih.

Ovih dana pokrenuta je inicijativa za zaštitu posavske Izvorne glazbe kao nematerijalne kulturne baštine. Što mislite o tome?

-Inicijativa vrijedna svake hvale. Česitam  i od srca hvala svima koji u tome sudjeluju te se nadam da će i ishod biti povoljan. To prije svih zaslužuju naši Ilija i Marko Begić. I u ovom slučaju ideja dolazi od naših ljudi koji su otišli sa ovih prostora , ali kolika je to ljubav za zavičajem se dokazuje i na ovaj način. Tako se voli Posavina.

Bosanska Posavina je razrušena , narod raseljen, ali posavska duša živi.

-Da. I kroz priču o kostolačkoj kulturi, drevnim civilizacijama i prelijepom prostoru za življenje, izložbama replika od abonosa ja pronosim priču o Posavini i Bosni i Hercegovini. Kada vidim da i ugladni ljudi koji su svoje karijere izgradili izvan BiH ne zaboravljaju svoja ognjišta i s ponosom se predstavljaju tko su i odakle su, daje mi snagu da zajedno ne klonimo niti na jednom projektu važnom za Posavinu i Bosnu i Hercegovinu. Posavska duša je ipak  neuništiva.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Razgovor

Davor Pavuna: Masonizam je doslovno protiv Krista

Objavljeno

na

Objavio

Davor Pavuna o masonima i njihovom tajnom društvu.

 

Starešina: Je li Jelenić pao kao žrtveni ‘mejson’ među većim ‘mejsonima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari