Pratite nas

Politika

Pavić: Sindikalni referendum znači pet do sedam posto niže mirovine

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić u petak je, dan prije početka prikupljanja potpisa za referendum protiv mirovinske reforme, ponovno upozorio građane da će eventualna realizacija sindikalnih zahtjeva stajati državni proračun 45 milijardi kuna do 2040. godine, te istaknuo da će mirovine posljedično biti niže pet do sedam posto.

U ponoć počinje dvotjedno prikupljanje potpisa za referendum sindikalne inicijative “67 je previše”, kojim sindikati žele osigurati povratak dobi za odlazak u mirovinu na 65 godina, smanjenje penalizacije prijevremenih mirovina, onemogućavanje podizanja dobi za stjecanje prava na starosnu mirovinu na 61 godinu, te produljenje prijelaznog razdoblja za izjednačavanje uvjeta za mirovinu žena i muškaraca.

Trošak od 45 milijardi zbog povećanja rashoda i smanjenja prihoda

Na poruke iz sindikata da očekuju oko 500.000 potpisa, što je i više nego dovoljno za raspisivanje referenduma, Pavić kaže da ne podcjenjuje sindikate, no želi upozoriti građane na sve implikacije sindikalnih zahtjeva o kojima će građani odlučivati idućih dana.

Izračun od 45 milijardi kuna troška za državni proračun napravio je analitički odjel Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), a Pavić i ravnatelj HZMO-a Josip Aladrović ističu da je ta brojka realna i da nije riječ ni o kakvom spinu, kako to tvrde sindikati.

“Apsolutno stojim iza izračuna koji pokazuju trošak sindikalnih zahtjeva od 45 milijardi kuna – zbog povećanja rashoda u razdoblju do 2040. i smanjenja prihoda u mirovinskom sustavu. Siguran sam da će se to ostvariti ako referendum bude izglasan”, istaknuo je Alardović.

Početak prikupljanja potpisa za sindikalnu inicijativu “67 je previše” Pavić i Alardović su komentirali na marginama konferencije “Mirovina i aktivno starenje” na kojoj su ponovno predstavljeni ciljeve mirovinske reforme Vlade Andreja Plenkovića.

Pavić se pohvalio da su konkretni rezultati već vidljivi – 10.000 umirovljenika danas radi, dvostruko više nego u prosincu prošle godine. U mandatu ove vlade mirovine su, kaže Pavić, porasle za 7,54 posto, a od 1. srpnja najniže mirovine će porasti za 3,13 posto.

“Žene koje su 1962. godište ili mlađe bez ove reforme imale bi 100 eura manju mirovinu, jačamo drugi stup, umirovljenicima smo omogućili da rade, a otvaramo i 100 milijuna kuna vrijedne natječaje za kvalitetniji život umirovljenika”, rekao je ministar predstavljajući poziv  “Pridruži se – aktivni u mirovini” u sklopu kojega će se financirati projekti besplatnih sportskih, kreativnih i edukativnih aktivnosti za umirovljenike.

Konferencija “Mirovina i aktivno starenje“, u organizaciji HZMO-a i Večernjeg lista, okupila je  predstavnike državnih institucija koje se bave mirovinama – HZMO-a, REGOS-a, HANFA-e, predstavnike akademske zajednice, a izlaganje je održao i ministar financija Zdravko Marić predstavivši širi financijski okvir mirovinske reforme.

“Ideja je da mirovine trebaju biti više, ali treba pronaći ravnotežu između fiskalne održivosti i visine mirovina”, rekao je Marić te istaknuo da su mirovine najveća stavka u proračunu,  a samo za ovu godinu iznos za mirovine iznosit će 40,1 milijardi kuna.

Vidović: Nema potrebe da se ide na produženje dobi za umirovljenje 

Na konferenciji je bio nazočan i Davorko Vidović, ministar rada i socijalne skrbi  u bivšoj SDP-ovoj vladi, koji je u izjavi za novinare stao na stranu sindikalnih zahtjeva naglasivši kako produljenje životne dobi za odlazak u punu mirovinu nema nikakav utjecaj ni na socijalnu niti na financijsku održivost sustava.

“U ovom trenutku nije bilo potrebe da se ide na produženje dobi za umirovljenje, jer Hrvatska ima veliki nerealizirani potencijal radne snage u dobi iznad 55 godina. Radi svega 40 posto ljudi te dobi, koji bi trebali i mogli raditi. Dok se ne iskoristi taj potencijal i poveća zaposlenost mladih, nema potrebe da se ide s produljenjem životne dobi”, smatra Vidović.

Po njegovu mišljenju, bilo bi bolje fleksibilnije rješenje – da se omogući rad onima koji žele dulje raditi, bez uskraćivanja prava na odlazak u mirovinu u dobi od 65 godina.

Demantirao je i Pavićeve tvrdnje o rastu mirovina u mandatu Plenkovićeve Vlade. “Realno su mirovine u protekle dvije i pol godine pale za 3 do 4 posto u odnosu na plaće, što znači da umirovljenici žive lošije  i ne osjećaju nikakve blagodati od rasta ekonomije”, tvrdi Vidović.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Geopolitika

Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju

Objavljeno

na

Objavio

Crna Gora prolazi nacionalnu katarzu konačnim napuštanjem podređenosti Srbiji i stoljeća dugog pokušaja srpske asimilacije crnogorskog nacionalnog korpusa. U trenutnim geopolitičkim odnosima to je težak udarac Srbiji, koja je barem kroz Crnu Goru imala izlaz na more, ključan strateški element za kontinuirani opstanak velikosrpske ideologije koju Vučićev režim propagira i provodi najintenzivnije od propasti pokušaja njegova nasilnog stvaranja prije gotovo četvrt stoljeća, kada je Hrvatska vojska slomila kralježnicu tadašnjeg velikosrpstva.

Dakako, potpuno odvajanje crnogorske nacije od nametnutog srpstva Srbija teško prihvaća, te se protiv toga svojski bori. Nemiri koji su trajali od kraja 2015. do iza izbora 2016., a vođeni od strane srpskih stranaka, nose potpis subverzivnog djelovanja. O pokušaju puča 2016., za koji se često krivi Rusija, govorio je Vučić, te su navodno srbijanske službe sudjelovale u sprječavanju istog, no to također odgovara Vučićevoj navici stvaranja problema te potom predstavljanja sebe kao spasitelja.

Već godinu dana traje i intenzivna kampanja demonizacije Crne Gore u Vučićevim režimskim glasilima, s izljevima mržnje i paranoje koji nadmašuju čak i poslovična vrijeđanja Hrvata i Albanaca. Jer dok napadi na potonje tek održavaju mržnju i psihološki pripremaju za buduće sukobe, napadi na Crnogorce imaju konkretan cilj sprječavanja kulturološkog i povijesnog odvajanja od Srbije, te posebno izbacivanja ultranacionalističke Srpske pravoslavne crkve.

A obnova Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nužna da se dokine velikosrpska propagandna mašinerija SPC-a kao vodećeg ideologa Velike Srbije, nužan je korak u suprotsavljanju specijalnom ratovanju Srbije. Već je sada na djelu stari srpski recept vječite ugroženosti, a Crna Gora sa svojim malim i ograničenim snagama ranjiva je na prokušane metode barikada, odnosno prometno-komunikacijskih blokada i formiranja srpskih općina, što su recepti testirani u Hrvatskoj i BiH, te još uvijek korišteni na Kosovu.

Hrvatska može ojačati suradnju s Crnom Gorom u razvoju i opremanju njenih oružanih snaga. Naš novi ophodni brod OOB-31 Omiš ovih je dana u Crnoj Gori na vježbi ADRION 2019 LIVEX, što će biti prilika za njegovo predstavljanje VCG koja je iskazala interes, te tako može postati kupac hrvatskih brodova. Uz nužno rješavanje bilateralnih pitanja, Hrvatska i Crna Gora imaju priliku za znatnu obrambenu i geopolitičku suradnju u suprostavljanju regionalnim prijetnjama.

Jan Ivanjek

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: ‘Nisu se obistinile laži iz negativne kampanje protiv Istanbulske konvencije’

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković rekao je u srijedu da nije stigao niti jedan prigovor potpisnica Istanbulske konvencije na interpretativnu izjavu koju je Vlada priložila te da se nisu obistinili strahovi i lažne informacije negativne kampanje koja je prije godinu dana vođena protiv ratifikacije tog dokumenta.

“Sve ono što je bilo govoreno u kampanji protiv ratifikacije nije se dogodilo, baš ništa. I to je jako važno da hrvatska javnost zna da se ništa loše nije dogodilo niti će se dogoditi”, poručio je premijer na početku sjednice Vlade.

Izvijestio je da je Hrvatska prošle godine uz veliku kampanju protiv ratifikacije Konvencije Vijeća europe o sprječavanju nasilja nad ženama i u obitelji, ratificirala taj međunarodni dokument.

Podsjetio je da je tada u zakon o potvrđivanju ugrađena interpretativna izjavu kao institut u kojem se navodi kako Hrvatska vidi preuzimanje svojih obaveza, a u kojoj se navodi  da odredbe konvencije ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije niti redefiniranje ustavne definicije braka.

Tada smo, kaže Plenković, slušali dio birača koji su imali određene strahove pod utjecajem kampanje. Tu poruku čuli smo prije nego što smo ratificirali konvenciju i kazali smo tom izjavom da čujemo zabrinutost dijela građana i poručujemo da se baš ništa loše, suprotno načelima i vrijednostima našeg ustavnog poretka. neće dogoditi. I to se nije dogodilo.

Države, stranke te konvencije mogle su, ako su u našoj interpretativnoj izjavi vidjele bilo što s čime se ne slažu ili smatraju da nije u duhu provedbe konvencije, niti u skladu s njihovim tumačenjem, iskazati rezerve i prigovoriti našoj interpretativnoj izjavi.

“Za to su imale rok od godine dana koji je istekao u subotu, 15. lipnja. Rezultat je da baš niti jedna druga država nije uložila prigovor na hrvatsku interpretativnu izjavu, što znači da su s njom suglasne. I to zato što smo to napravili pažljivo, odgovorno, konzultirajući i naše pravne stručnjake i pravnu službu Vijeća Europe”, rekao je premijer.

Osigurali smo, kaže, da u vrijednosnom smislu nema dilema, izjava je međunarodno prihvaćena bez ikakvih rezervi a u praksi se ništa od onoga što su neki sugerirali nije dogodilo.

Sve to govori da javnost u Hrvatskoj mora razumjeti da ima odgovornu vladu, ljude koji znaju što su međunarodni akti, a isto tako zna što je fenomen nasilja u obitelji.

Rekao je da to nije fenomen kojim se trebaju baviti samo nevladine udruge, već je to horizontalni problem cijeloga društva i briga stranaka koje čine političku većinu, briga vlade i briga institucija.

“Moramo raditi na pojačanoj odgovornosti počinitelja nasilja, prevenciji, potpori žrtvama, boljoj koordinaciji svih institucija, obrazovanju o tom temama i na tome da nasilja u hrvatskom društvu u obitelji i nad ženama bude što manje. Instrumenti u ovoj konvenciji nam u tome pomažu, što nam osigurava i adekvatnu financijsku potporu u provedbi i nacionalnih mjera i mjera koje se tiču ove konvencije”, rekao je Plenković.

Usvojen protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji

Vlada je u nastavku sjednice usvojila Protokol o postupanju u slučaju nasilja u obitelji, operativni dokument koji precizira postupanja u konkretnim slučajevima s ciljem efikasnijeg sprječavanja nasilja u obitelji.

Obuhvaća postupanje odnosno obveze državnih tijela (zdravstva, znanosti i obrazovanja, socijalne skrbi, pravosuđa i policije), kao i obveze u postupanju službe za pomoć žrtvama i svjedocima i probacijske službe, a jača i ulogu organizacija civilnoga društva te medija u senzibilizaciji javnosti na problem nasilja.

Svrha Protokola je osiguranje pravovremene i učinkovite provedbe postojećih propisa o zaštiti žrtve nasilja u obitelji sukladno ovlastima nadležnih tijela, unaprjeđenje suradnje i dugoročno utjecanje na smanjenje nasilničkog ponašanja, istaknula je ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić.

Sprječavanje nasilja u obitelji i zaštitu žrtve nije moguće provesti bez međusobne suradnje i povezanosti nadležnih tijela koja se bave zaštitom žrtava nasilja, dodala je te naglasila da postupke u vezi s nasiljem u obitelji treba provoditi žurno, bez odgode, uvažavajući prava žrtve i s osobitim senzibilitetom za žene, djecu, osobe s invaliditetom i starije osobe kao žrtve nasilja u obitelji.

Istaknula je i da se Protokolom jača uloga organizacija civilnoga društva i medija.

Protokol će biti objavljen na mrežnim  stranicama Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva zdravstva. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari