Pratite nas

Reagiranja

Pavković: Sramno, ali istinito, Još se ne zna ni kad je nastala hrvatska država

Objavljeno

na

Nakon što već godinama postoji i djeluje hrvatska država, na žalost, još nema pravog odgovora – kada je nastala?

Slično je i s mnogim drugim temama vezanim uz hrvatski Domovinski rat.

Tako primjerice ni 24 godina od početka srpske i ine agresije ne znamo ni gdje je počelo oslobođenje hrvatske Domovine, tko je prvi, a tko zadnji ranjen u nametnutom nam ratu, zatim ne znamo tko su ratni dezerteri, profiteri i izdajice, pa ni gdje i kada je završen rat. Nemamo ni popis hrvatskih branitelja koji su izvršili suicid, popis djece koja su nevino stradala u ratu, baš kao što nemamo ni pojma tko od srpskih četnika i dalje radi u državnim institucijama, od policije, sudstva, pa do državnih odvjetništava. Tko zna koliko je branitelja bilo ozlijeđeno (ne ranjeno) u borbi sa srpskim agresorom, a koliko ih je umrlo od posljedica ratnih razaranja. Znamo da je Josip Jović prva žrtva srpske agresije, a tko je posljednja? Ne znamo također ni kad ćemo se riješiti minskih polja, a još manje: tko su Junaci hrvatskog Domovinskoga rata, i tako dalje i tako redom.

Skupstina HAZU 111110Međutim, iz HAZU stigla nam je vijest da su 20. veljače 2015., u organizaciji Znanstvenog vijeća za mir i ljudska prava, održali znanstveni skup na temu “Dan kada je nastala država Hrvatska 1991.” Neki bi rekli – bolje ikad nego nikad! (Što su čekali do sada?) Na skupu su istaknuli kako je upravo Akademija pravo mjesto za raspravu o ovoj temi, budući da je ta institucija zaslužna za formiranje svijesti o kontinuitetu hrvatske državnosti.

Pa, kad je nastala država Hrvatska 1991.? Vjerovali smo da je to pitanje već odavno stavljeno ad acta i da se o tome sve zna, kad tamo… Akademik Davorin Rudolf je istaknuo da je Hrvatska postala neovisna i suverena država 25. lipnja 1991., jer je tada Hrvatski sabor donio temeljni konstitutivni političko – pravni akt o stvaranju neovisne države Hrvatske. Sličan stav iznio je i Vladimir Šeks, zastupnik u sedam saziva Hrvatskog sabora i njegov bivši predsjednik koji je od 1990. do 1992. bio na čelu saborske Ustavne komisije. I on je naglasio da je Hrvatska 25. lipnja 1991. imala sve konstitutivne elemente nužne za postojanje države. Predložio je i da Hrvatski sabor utvrdi jedinstveni nacionalni blagdan koji bi se slavio kao Dan hrvatske državnosti i neovisnosti.

Na to se oglasila i predsjednica Ustavnog suda prof.dr. sc. Jasna Omejec te podsjetila da Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 25. lipnja, kao akt, suverenosti, nije nikad službeno stupila na snagu, ali da je počela proizvoditi pravne učinke 8. listopada kad je Sabor donio i akt o sukcesiji. “Stoga je 8. listopada 1991. Datum mjerodavan za međunarodno pravo koje bi se trebalo primjenjivati u kaznenim postupcima. Hrvatska je tada stekle svojstva suverene države u smislu međunarodnog prava, što je potvrdila i Badinterova komisija” te je potom predložila da se kao Dan državnosti slavi 22. prosinca, dan donošenja Božićnog ustava 1990.

ante nazorS tim se nije složio bivši potpredsjednik Vlade nacionalnog jedinstva iz 1991. Zdravko Tomac. Za njega je istinski datum stvaranja hrvatske države 30. svibnja 1990., kada je po njegovom mišljenju počela i srpska agresija na Hrvatsku.

Na kraju ovog slabo popraćenog znanstvenog skupa, za riječ se javio i ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor. Što je pak on s tim u svezi predložio? Da se kao državni blagdan slavi 7. lipnja, u spomen na prvo međunarodno priznanje hrvatske države 879. kada je papa Ivan VIII. blagoslovio hrvatskog kneza Branimira i njegov narod!

Obzirom da nisu donijeti nikakvi zaključci, da se i dalje nagađa kad je nastala država Hrvatska (Srbi, kao agresori o tome imaju svoj stav), postavlja se, uz niz drugih, i pitanje: od kada je oružano djelovanje JNA i pobunjenih Srba bilo legalno, jesu li hrvatske granice one koje smo zatekli 25. lipnja ili 8. listopada 1991. te od kojeg datuma treba računati ratnu štetu?

Nadam se da dan kad se slavi državnost Hrvatske ne će biti prepušten vjetrometini raznih tumačenja”, kazao je savjetnik predsjednice Republike Hrvatske Andro Krstulović Opara te poručio da je dobro da o tim događajima govore njihovi protogonisti.

Vjerujemo da će nakon ovoga Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) pokrenuti i drugi znanstveni skup na temu: kada je i gdje počeo hrvatski Domovinski rat (Vrijeme je!).

Naime, u Virovitici kažu da su oni prvi krenuli u obranu protiv srpskog i inog okupatora, a u Pakracu, ovih dana, 24. ožujka, prigodom obilježavanja sjećanja na dane pobjede i slave, kada je ulicama ovoga grada-junaka održan i “Mimohod pobjednika”, kažu da je baš u njihovu gradu ½. ožujka 1991. počelo oslobađanje i stvaranje hrvatske Domovine. Ovoj iznimnoj svečanosti odazvali su se mnogi visoki uzvanici, ali, na žalost, nitko iz “prve garniture” Ministarstva branitelja, što je sramota nad sramotama, tim više što su Pakrac i Lipik nakon Vukovara najviše stradali u Domovinskome ratu.

U vrijeme rata Pakrac i Lipik izgubili su 127 hrvatskih branitelja, dok se još za 22 osobe iz srpskog logora Bučje traga (Među njima je i jedan od najvećih hrvatskih junaka dr. Šreter.).

Gradonačelnik Pakraca Davor Huška je istaknuo da je sramota što se ovakvim gradovima kakva su ova dva ne daje značajna potpora od aktualne hrvatske Vlade, pa i danas na žalost trpe velike gubitke, poglavito na gospodarskom planu, a žalosti ih također što ih svakim danom napušta sve više mladih, jer tu nema posla.

Vjerujemo da će i do nekih doprijeti riječi s ovog skupa Ante Deura, posebnog savjetnika za branitelje predsjednice Republike, koji je naglasio da je Domovinski rat bio temelj hrvatske države, a branitelji njen zaglavni kamen!

[ad id=”40551″]

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Mladen Pavković: Bojnu Čavoglave proglasiti himnom hrvatskih dragovoljaca

Objavljeno

na

I što sad? Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske zaključio je da se povikom „Za dom spremni“ na početku pjesme Bojna Čavoglave Marka Perkovića Thompsona ne krši Zakon o prekršajima javnog reda i mira!

Zbog ovog povika jedan od najpopularnijih hrvatskih domoljubnih pjevača, ali i dragovoljac Domovinskoga rata, dosad je imao niz neugodnosti, prijetnji, marginaliziranja i podcjenjivanja.

Poglavito su ga napadali tzv. antifašisti i ekstremni ljevičari, koji još uvijek žale za propalom Jugoslavijom i koji nikada nisu voljeli Hrvatsku, niti su se za nju borili.

Međutim, i sad se pokazalo da baš u toj pjesmi, koja je nastala u vrijeme hrvatskog pobjedničkog Domovinskog rata, taj pozdrav je tim i takvima „najmanje“ smetao. Najviše su bili „kivni“ na tekst pjesme (!), a nisu se usudili o tome govoriti ni pisati, pa su iz konteksta izvukli samo i isključivo – „Za dom spremni“.

A pjesma ide ovako:

„Za Dom spremni!

U Zagori na izvoru rijeke Čikole

Stala braća da obrane naše domove.

Stoji Hrvat do Hrvata, mi smo braća svi

Nećete u Čavoglave dok smo živi mi.

Tuče thompson, kalašnjikov a i zbrojevka

Baci bombu, goni bandu preko izvora

Korak naprijed, puška gotovs i uz pjesmu svi

Za Dom braćo, za slobodu borimo se mi.

Čujte srpski dragovoljci, bando četnici

Stići će vas naša ruka i u Srbiji.

Stići će vas Božja pravda, to već svatko zna

Sudit će vam bojovnici iz Čavoglava.

Slušajte sad poruku od Svetog Ilije-

Nećete u Čavoglave, niste ni prije.

Oj Hrvati, braćo mila iz Čavoglava

Hrvatska vam zaboravit neće nikada…“

Nakon što je Visoki prekršajni sud RH donio odluku da u ovoj pjesmi povik „Za dom spremni“ nije sporan (kao što nikada nije ni bio), predlažemo da se Bojna Čavoglave sada proglasi i Himnom hrvatskih dragovoljaca pobjedničkog Domovinskoga rata!

I da se izvodi na svim državnim manifestacijama!

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Zamolba Vladi Republike Hrvatske da odobri održavanje natjecanja u školskom sustavu

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Poštovani gospodine Plenković!

Državna natjecanja su u biti nacionalne olimpijade izvrsnosti u školskom sustavu Republike Hrvatske, a njihovi sudionici su najbolje što imamo, pobjednička supstancija i nacionalni interes države.

Natjecanja se nužno ne moraju završiti u tekućoj školskoj godini i nema zapreka da se kompletiraju, i u rujnu ili prosincu.

Što ćemo s bodovima za upis koje učenici dosad nisu stekli jer su natjecanja obustavljena? Zašto se ne bi moglo, zbog izvanredne situacije, dati diskrecijsko pravo ravnateljima škola da uz posebni zahtjev i argumentaciju dodijele dodatne bodove osmašima, a na temelju postignutih rezultata na zadnje dostignutoj razini natjecanja? Te bodove valja promatrati na jednokratno izvanredan način, na način “više sile”, i donijeti zasebno rješenje, upravo zbog osmaša, jer će svi ostali bodove ionako dobiti pravovremeno kada se natjecanja kompletiraju. Činjenicu da bodovanje za osmaše valja promatrati iznimno ove godine na drugačiji način, ne treba koristiti i kao dodatni razlog za neodržavanje natjecanja. Razlozi za ne održavanje odnosno nezavršavanje državnih olimpijada izvrsnosti u školskom sustavu ne postoje.

Najbolji učenici razmišljaju ovako:

“Smatram da nije u redu da jedna generacija bude uskraćena za nastup i dokazivanje na državnom natjecanju. To je zapravo hrvatska Olimpijada izvrsnosti za koju se pripremamo cijele godine. Takva su natjecanja od izuzetne važnosti za nas, budući da je to nama važnije čak i od prosjeka ocjena, jer se time pripremamo za našu budućnost.”

Održanjem te tradicije sve generacije najboljih učenika imat će i dalje jednak i pravedan položaj i neprekinuti niz sudjelovanja. Neće se moći požaliti čak ni oni osmaši koji su se sedam godina spremali da bi u osmom razredu briljirali iz jezika.

Nitko neće biti u situaciji da su mu prava uskraćena. Da ne ulazim u nepotrebne elaboracije i detalje.

Sa svojim skromnim iskustvom od dvadeset i jednu godinu skrbi o darovitima, ne preostaje mi drugo nego zamoliti Vas i javno pozvati Vladu Republike Hrvatske da donese odluku o odobravanju održavanja državnih natjecanja.

Natjecanja se nužno ne moraju završiti u tekućoj školskoj godini i nema zapreka da se kompletiraju, i u rujnu ili prosincu.    

S poštovanjem,

Zdravko Škokić, dipl.ing.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari