Pratite nas

Magazin

Pavuna: Daj stroju da bude stroj, hibridu da bude hibrid, a daj čovjeku da bude čovjek

Objavljeno

na

Kakve su vam bile ocjene? Jeste li u školi imali 5,0? Očekujemo li danas od djece takav uspjeh?

Teško se oteti dojmu da se u sadašnjem sustavu često ne spominju znanje, talent, vještine, mašta. Sve to zamijenili smo brojem. A je li ocjena uvijek odraz rada i znanja? Zašto su psihijatrijske čekaonice pune očajnih učenika, roditelja i nastavnika? Tim pitanjima bavila se ekipa emisije HRT-a Puls.

– Kad pitaš dijete kako si prošao u vremenima kad smo mi odrastali vrlo dobar, dobar, dovoljan, odličan, međutim sad to djeca zaokružuju na 4,98, 4,75, 4,83. ako kaže 4,83 to kaže s takvih uzdahom kao da u biti u život nema nikakve šanse da nešto postigne, što je zapravo katastrofalno, rekla je prof. dr. sc Katarina Dodig-Ćurković, pročelnica zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju KBC Osijek.

– Djeca će jako lagano dobiti informaciju koji je glavni grad Bora Bore, ali će biti užasno važno biti komunicirati sa živim ljudima. U Europi nas je sve manje, dakle čovjek postaje nevjerojatno vrijedan. zašto raditi novog robotoida Zašto prepuniti glavu u školama, smatra prof. dr. sc. Davor Pavuna, s Instituta za tehnologiju, EPFL Lausanne, Švicarska.

– Ako mi očekujemo od te djece 5,0, što mi dajemo da mi budemo 5,0. Je li mi svojim primjerom i okruženjem u kojem ta djeca odrastaju nudimo ideal savršenstva? Mislim da ne nudimo. I prate li naše škole prate 5,0. Ne prate. 5,0 ne znači ništa, rekla je Dodig-Ćurković.

– Moramo školu vratiti čovjeku, a ne kvazirobotici, a ne nadasve jednoj uravnilovki punjenja glave gdje svi imaju petice koje su totalno beskorisne za društvo. I budimo realni – preskupe su, rekao je Pavuna.

– Ti si zakonski do 18 godine dijete. Dijete si i nakon 19 i 20 godina, ali im jednostavno moraš dopustiti da razvojni procesi učine svoje – da prođu pubertet, bunt, adolescenciju koja je sve, samo nije laka. Ako staviš imperativ 5,0 pa mu ne dopustiš mogućnost da ima neka odstupanja, da dobije dvojku ili trojku i ako ga time obilježiš da se sutra ne može moći ostvariti jer nije bio 5,0 onda pravimo frustriranu djecu, frustrirane ljude, i na kraju frustrirano društvo, smatra Dodig-Ćurković.

– Svaki sustav rano izabire one koje imaju jaku predispoziciju. Ne želite promašiti Modrića, ne želite promašiti Mozarta. Ne želite promašiti Kostelića, ne želite promašiti Soljačića. Kad je jaka predispozicija odmah mu pomažete da ide do vrha. Mi na 40.000 beba godišnje imamo najmanje dva Tesle, a mi njih zatomimo, rekao je Pavuna.

– Poanta je zadržati ono u sebi djetinje. biti dijete u punom opsegu. Je li 5,0, 4,3 ili 3,8 to vam stvarno ne znači puno u životu. Treba imati radne navike, treba imati radnu etiku, treba se naučiti odgojnim vještinama u smislu poštivanja odraslih, starijih, nekakvim lijepim sustavima vrijednosti. Uspjeh će doći sam po sebi. ako imate radne navike, ako ste vu naučili raditi kroz život to jednostavno mora negdje isplivati na površinu. Možete imati 5,0 i biti neuspješni ili imati 3,6 i biti uspješni. Negdje je najbolje biti zlatna sredina. Uvijek kažem da je važnije sačuvati zdravlje na tom putu nego sebe iscrpiti do kraja, pa i roditelje i cijelu ekipu oko sebe, savjetuje Dodig-Ćurković.

– Daj stroju da bude stroj, hibridu da bude hibrid, a daj čovjeku da bude čovjek, uvjeren je Pavuna.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Magazin

Škoro: Pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!

Objavljeno

na

Objavio

Nakon što se jučer Miroslav Škoro oglasio o plakatu Zorana Milanovića na Trpinjskoj cesti,  poslijepodne je istog dana na Facebook stranici Velimira Bujanca objavljen video obraćanja Miroslava Škore na skupu u Novom Zagrebu s dijelovima u kojem govori o Danu antifašističke borbe, pozdravu ‘ZDS’ te Bleiburgu i Jasenovcu.

“Kada će se to slaviti neka kažu pametni ljudi, povjesničari, neka to kaže prof. Hasanbegović i ja ću to prvi potpisati! Jer pripadam generaciji ponosnih ljudi koja je pobijedila srpski fašizam. To smo mi pobijedili!”, kazao je publici Miroslav Škoro okupljenima.

Što se tiče pozdrava ‘ZDS’, Škoro prvo kaže da se ne boji govoriti o tome zato što zna istinu i zato jer nije licemjeran.

“To je pozdrav pod kojim se moj vjenčani kum borio za ovu Hrvatsku 1991., to je pozdrav pod kojim je moj bratić poginuo i neće mi nitko kazati da je to pozdrav koji nekom smeta jer su ga koristili od ’41. do ’45. Koristili su i riječ Hrvatska, koristili su i himnu Lijepa naša, plaćali su kunama, javnica krugovalne postaje Zagreb je bila “u boj, u boj’, to je dio opere Nikola Šubić Zrinjski, i danas se izvodi”, kazao je Škoro.

Pri kraju videa na upit čovjeka iz publike Škoro kaže da će ići u Bleiburg, ali i u Jasenovac te da će raditi i na utvrđivanju cijele istine.

“Naravno da ću doći u Bleiburg, ali otići ću i u Jasenovac. I znate što ću tražiti? Tražit ću međunarodnu komisiju i ako treba prekopat ćemo sve”, kazao je Škoro.

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Magazin

Škoro: ‘U Hrvatskoj treba biti Dan antifašističke borbe, zar ćemo se dičiti nečim drugim’

Objavljeno

na

Objavio

U emisiji urednika Željka Matića na Z1 televiziji Dogmatica u četvrtak gostovao je predsjednički kandidat dr. sc. Miroslav Škoro.

Na početku emisije istaknuo je da nije zabrinut trenutačnim stanjem prema anketama, jer kada je riječ o statistici, kaže da je najviše volio jednu knjižicu koja se zvala ‘Kako lagati statistikom’. Podsjetio je na nedavne rezultate europskih izbora i ankete čije se prognoze nisu baš ostvarile.

“Valja ih pogledati, voditi računa o tome, ali kako je govorila moja pokojna majka, ‘nije važno baš toliko što se govori nego tko govori’”, kaže Škoro i zahvaljuje svima koji mu pomažu u kampanji.

O antifašizmu i komunizmu

“Ta Europa je vrlo ponosna na svoj antifašizam i ako se ne varam – i mi smo. Silno smo ponosni na to. I ta Europa donijela je barem dvije vrlo bitne Rezolucije u kojima se osuđuju totalitarni režimi. Međutim, gle čuda, stavili su istoznačnicu između fašizma i komunizma. I traže od zemalja da otvore arhive, da se suoče s tom svojom prošlošću i da na neki način pomognu u rasvjetljavanju tih svih zločina. Jer žrtva je žrtva. Posebice ako se dogodila bez suda. A kod nas je jako puno toga. Mi smo narod koji je u puno toga podijeljen, ali ovo je primarna podjela, u kojoj mi nismo napravili ništa. Europa nam je dala da ideološki raščistimo, ali nismo htjeli. Sad imamo Rezoluciju iz 9. mjeseca, o njoj se kod nas niti ne zna. Mi se još uvijek svađamo oko nekih stvari. Na kraju kad pogledate objektivno, percepcija, pogotovo u medijima, da nakon svega, jedino je Hrvatska nekakva fašistička tvorevina. To se javno govori, javno u političkom prostoru, i nitko drugi ništa s fašizmom nema, pa niti Španjolci koji su imali fašistički režim do ’75.-’76. – samo mi imamo, samo smo mi u tom problemu. Ali nikako da se suočimo s komunističkim zločinima i svime onime što se dogodilo. U ovom slučaju treba uistinu poslušati Europu i provesti te dvije Rezolucije. Svi su to napravili osim nas i Slovenaca. Pa čak i nekakvu laganu lustraciju i Makedonci – mi nismo.

Voditelj ga je pitao treba li 22. lipnja, Dan antifašizma ostaviti kao blagdan, neradni dan.

“Smatram da u Hrvatskoj treba biti Dan borbe protiv antifašizma(vjerojatno Lapsus linguae – greška u govoru, op. a.)”, kaže Škoro i apsolutno se slaže da treba biti blagdan kao što je bilo.

“Sad, je li to taj dan ili neki drugi, to trebaju odgovoriti neki puno kompetentniji ljudi od mene, jer dovoljno o tome ne znam. Dopustite da predsjednički kandidat može kazati da o nečemu ne zna. Dan antifašističke borbe, apsolutno da, i to je u hrvatskoj tradiciji i tradiciji Europe kojoj mi pripadamo. Zar ćemo se dičiti nečim drugim?”

O agencijama

“Uloga agencija nije da oblikuju javnost već da istražuju, a meni se čini, kao i većini analitičara, da agencije pokušavaju oblikovati stvarnost na način da bi glasačima HDZ-a trebalo skrenuti pozornost da ja ne mogu dobiti i ući u drugi krug, a meni skrenuti pozornost da bih se trebao baviti tematikom i protukandidatom Mislavom Kolakušićem. To neće proći i to je moje mišljenje”.

“Ne mislim se baviti s nikim od protukandidata. Ušao sam u kampanju kao čovjek koji želi određene promjene. U fokusu mi je generalno situacija u Hrvatskoj. Moj fokus nisu protukandidati.”

“Puno je toga izgovoreno na moj račun i račun moje obitelji. Pokušavaju me diskreditirati kao osobu. Čovjek sam iz realnog sektora, ništa ne skrivam s kim sam radio, ne skrivam svoju imovinu, ne bježim od ideologija, to nas i čini različitima, pokušavam biti realan. Politika je premrežila sve, gospodarstvo, država je najveći poslodavac.”

O Zoranu Milanoviću

“Kandidat koji mi prigovara, tvrdi da je on meni našao posao, a doveo me je u situaciju da se ja sada stidim, zato što je bio u stanju prodati cijelu državu za ulazak u EU zbog dvojice ljudi koji su pravomoćno osuđeni na doživotni zatvor. Osim što nas je zadužio za dodatnih 80 milijardi kuna, za njegovog mandata napravljene su tzv. predstečajne nagodbe. To je bio najveći udar na malo i srednje poduzetništvo u RH u povijesti ove naše države.

O političkim trgovinama

“U saboru se događa čista trgovina, ljudi za koje ste glasovali, jednostavno promijene stranu. Zadnjih tri godine imamo Vladu koja nema kredibilitet. S javnim poduzećima upravlja se isto kao prije u Savezu Komunista. Nema odgovornosti, a čine se štete i povlače potezi s dalekosežnim posljedicama.” . Pogledajte cijeli intervju:

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari