Pratite nas

Politika

Peđa Grbin u saborsku proceduru uputio novi zakon o referendumu

Objavljeno

na

Kako je i najavio prošloga tjedna, predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin u saborsku je proceduru uputio prijedlog novog zakona o referendumu, kojim je, među ostalim, predvidio da se potpisi za referendumsku inicijativu prikupljaju u uredima državne uprave te putem sustava e-građani.

Grbin smatra da će se time olakšati i ubrzati postupak za tijela nadležna za raspisivanje referenduma, ali i za građane, s obzirom na dosadašnja različita pravila vezana uz prikupljanje potpisa za referendum na državnoj i lokalnoj razini.

Pritom je, kaže, imao u vidu novi ustroj državne uprave, koji predviđa pet ureda državne uprave, umjesto sadašnjih 20. Grbin podsjeća da će se novim ustrojem, koji je u saborskoj proceduri, uspostaviti jedinstveno upravno mjesto ureda državne uprave, koje će obuhvaćati 90 dosadašnjih ispostava, 302 matična ureda te druga mjesta u kojima se nalaze ustrojstvene jedinice ureda.

“Na tako uspostavljenom jedinstvenom mjestu građani će moći podnijeti sve zahtjeve za ostvarenje prava iz nadležnosti ureda državne uprave, ali i dati svoj potpis prilikom izjašnjavanja o potrebi raspisivanja referenduma”, navodi Grbin u prijedlogu.

Predlaže i detaljniju razradu postupka izjašnjavanja birača o potrebi raspisivanja državnog i lokalnog referenduma.

Referendumske inicijative za lokalni referendum tako će morati potpisati 20 posto birača u jedinicama s manje od 10.000 birača, 15 posto u jedinicama do 100.000 birača, te 10 posto u jedinicama s više od 100.000 birača.

“Različitim postotcima htjeli smo izbjeći mogućnost neprestanog raspisivanja referenduma u malim mjestima, jer bi se moglo dogoditi da se, primjerice, u općini manjoj od 1000 stanovnika referendumi raspisuju na temelju svega 100 potpisa. Tako bi se jedno selo vrlo lako stalnim referendumima moglo buniti protiv drugog sela”, objašnjava Grbin.

Predlaže i da se glasovanje na referendumima na lokalnoj razini omogući i državljanima drugih članica EU, budući da to pravo već ostvaruju na lokalnim izborima.

peđa grbinPrijedlogom se predviđa da Ministarstvo uprave u roku od 30 dana od isteka roka za prikupljanje potpisa potpore narodnoj referendumskoj inicijativi dostavi izvješće o prikupljenim potpisima tijelu koje raspisuje referendum.

U prijedlogu stoji da referendum o promjeni Ustava, osim Sabora i 10 posto birača, može raspisati i predsjednik Republike, i to na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera. Grbin ističe da je riječ o formulaciji koja je doslovno prepisana iz Ustava.

Predlaže i uređivanje savjetodavnog referenduma na državnoj ili lokalnoj razini, koji Sabor i lokalna predstavnička tijela mogu raspisati o pitanjima iz svog djelokruga. Zadržana je odredba po kojoj bi se Vlada tim institutom mogla koristiti prilikom formiranja, spajanja ili razgraničenja općina, gradova i županija.

Predloženi zakon usklađen je s ustavnom odredbom po kojoj se na referendumu odlučuje većinom birača koji su mu pristupili, bez obzira na odaziv. Grbin podsjeća da je ustavnim promjenama 2010. ukinut prag odaziva od 50 posto ukupnog broja birača kao uvjet uspješnosti referenduma, kako bi se osigurala referendumska potpora ulasku Hrvatske u EU.

Predlaže se i odredba po kojoj se na referendumu ne bi mogle donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka Hrvatske te odluke suprotne načelu nadređenosti pravnih akata EU.

Grbin ističe da je takva odredba u skladu s tumačenjima Ustavnog suda i Lisabonskim ugovorom, budući da članice EU u svojim pravnim sustavima ne smiju sadržavati ništa suprotno pravnom sustavu Unije.

Predviđa se uređivanje financiranja referendumskih aktivnosti i promidžbe posebnim zakonom, a Grbin pojašnjava kako je to nužno jer sada ne postoji sustavna kontrola financiranja referendumskih inicijativa.

Umjesto godinu dana, referendumska odluka ne bi se smjela mijenjati dvije godine, a Grbin objašnjava kako zakon ne bi smio djelovati obeshrabrujuće na birače. Ističe i da bi dulji period u kojem se ne smiju donositi akti suprotni referendumskim odlukama omogućio bolju analizu učinaka referendumske odluke u praksi.

Procjenjuje da će provedba zakona koštati oko 4.000.000 kuna, budući da su nužna tehnološka poboljšanja vezana uz mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa za referendumske inicijative.

izvor: politikaplus.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Stier: Jača utjecaj Rusije i Turske u BiH

Objavljeno

na

Objavio

O važnosti izbora za BiH te o budućnosti zemlje nakon njih, u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvogovorili su bivši ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Davor Ivo Stier te međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Što se tiče kampanje za izbore u BiH nadate se najboljem, a situacija je vrlo teška i napeta. Pritisci sa svih strana su veliki. Jugoistočna Europa, a BiH pogotovo su arena međunarodnog nadmetanja nekih puno većih aktera nego što su sami sudionici izbora u BiH. To se vidi iz međunarodne prisutnosti i iz razine napetosti. Izbori su i inače, ne samo u BiH, postali nasilniji, kampanje su grublje i žešće, nego prije 10 godina, rekla je u emisiji Hrvatskog radija u Mreži prvog bivša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Potencirano je nezadovoljstvom pravilima i politizacijom pravila, a onda možda i međunarodnim prisustvom i korištenjem BiH kao područja međunarodnog sukoba, smatra Pusić.

Jasno je da se zadnjih godina jača utjecaj Rusije i Turske u BiH. To su svi uočili pa je i EU počela otvorenije o tome govoriti. Što se tiče incidenata primjerice imali smo slučaj na izborima u Stocu gdje se htjelo se inscenirati određene incidente, a sada je to i na ovim općim izborima.

Dva su elementa ovih izbora. Jedan je mogućnost je institucionalne odnosno ustavne krize – ide se na izbore, a nema novog izbornog zakona. Čak je i sud ukinuo jedan dio izbornog zakona, naložio donošenje novog zakona, no to se nije dogodilo. Može doći do institucionalne krize jer se neće moći konstituirati Dom naroda, rekao je bivši ministar vanjskih poslova Davor Ivo Stier.

Druga dimenzija izbora važna je s političkog aspekta – novi pokušaj politike koja se predstavlja kao građanska, a u funkciji je centralizma ili unitarizma. to se vidi oko izbora hrvatskog člana predsjedništva. Izglede za pobjedu ima Željko Komšić koji računa na bošnjačke glasove, a ne na hrvatske, da ga izabreru za hrvatskog člana. Kod takozvane građanske opcije u bošnjačkom korpusu se vidi fragmentacija.

SDA ima puno problema, puno je fragmentirana, Radončić se kandidira, i treći koji se kandidira, koji je možda malo u sjeni, Denis Bećirović koji je kandidat SDP-a, a ima veliku potporu vrlo utjecajnih krugova islamske zajednice, a opet bi se predstavio kao neka građanska opcija. Ako bi oni dobili i kod hrvatskog i kod bošnjačkog člana onda bi kompletirali neku poruku koju bi prikazali prema vani kao evo visdite imamo pomak prema Europi. A u biti iza te građanske opcije je stoji unitaristička, centralistička politika. Ustavnom krizom moglo bi se doći do eskalacije i imamo novi pokušaj građanske opcije za koju ćemo vidjeti hoće li ili neće uspjeti, rekao je Stier.

Kampanja u smislu nepravilnosti nije puno drugačija od prethodnih izbornih kampanja u BiH. No ona je puno drugačija nego izbori u okruženju jer tamo nepravilnosti u izbornoj kampanji budu adekvatno sankcionirane. Kad pogledamo nepravilnosti one nisu u BiH adekvatno sankcioniranie. Važno je napomenti da se na izborni dan održava šest vrsta izbora za različite nivoe vlasti i da su birački odbori sastavljeni isključivo od predstavnika stranaka.

Nakon što im se dodijele pozicije u biračkim odborima istima trguju odnosno iste prodaju ili zamjenjuju za mjesta u biračkim odobrima za mjesta u sredinama kojima je to njima interesantno. Ono što se događa da ti isti mahom stranački birački odbori na izborni dan u odsustvu bilo kakvih kontrola vrše manipulacije izbornih rezultata na samim biračkim mjestima, rekla je međunarodna stručnjakinja za izbore Aleksandra Kuratko Pani.

Po prvi puta će se objaviti imena i prezimena te stranačka pripadnost biračkih odbora da se spriječi ta trgovina i da se ne dopusti da jedna stranaka ima većinu u odborima. Također se uvode prozirne glasačke kutije kako bi se spriječilo da se u nju ubaci više glasačkih listića, rekla je Kuratko Pani.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

ĆOSIĆ: Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale

Objavljeno

na

Objavio

U petak su nastavljene predizborne tribine HDZ BiH u organizaciju Gradskog odbora Široki Brijeg u temeljnim ograncima Biograci i Ljuti Dolac.

Na tribinama su govorili Miro Kraljević, gradonačelnik i predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Široki Brijeg, Zdenko Ćosić, nositelj liste za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke, Predrag Kožul, nositelj liste za Zastupnički dom Parlamenta BiH, Dario Knezović, kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH, kao i Ivan Damjanović, kandidat za Skupštinu Županije Zapadnohercegovačke i ujedno domaćin predizbornog skupa u Ljutom Docu gdje se tražila stolica više.

Gradonačelnik Miro Kraljević se dotaknuo problema lokalne infrastrukture kao i nastavka ulaganja u poboljšanje iste. „Spremni smo u potpunosti preuzeti odgovornost“ poručio je Kraljević.

Aktualni predsjednik Vlade ŽZH i nositelj liste za Skupštinu ŽZH obratio je pozornost na stanje u Županije i planove za budućnost. Dotaknuo se i hrvatske političke scene gdje pojedini predlažu ukidanje županija i poručio: „Priča o ukidanju županija je jeftini pokušaj političke podvale, a sve kako bi se stvorila unitaristička država u kojoj će vladati pravila građanske države koju provodi velikobošnjačka politika“.

„Inzistirali smo na okupljanju svih hrvatskih snaga jer nam je to zajedništvo i konsenzus potreban kako bi osigurali svoja elementarna ustavna prava kao konstitutivan narod“, zaključio je dopredsjednik HDZ BiH Zdenko Ćosić.

Predrag Kožul, aktualni zastupnik u Parlamentu BiH i nositelj liste za novi saziv Zastupničkog doma Parlamenta BiH osvrnuo se političku situaciju i stalnu borbu za položaj Hrvata kao konstitutivnog naroda. „Mi imamo temeljna prava i slobode, ali imamo problem legitimnog predstavljanje kroz naše „osigurače“ a to su domovi naroda. Želimo birati svoje predstavnike, a to ćemo moći samo ukoliko se provede odluka Ustavnog suda. S obzirom na te okolnosti moramo učiniti ono što smo i dosad, da legitimno predstavljanje Hrvata izborimo sjajnom, uvjerljivom i blistavom pobjedom“, poručio je Kožul.

Kandidat na listi za Zastupnički dom Parlamenta FBiH Dario Knezović predstavio je kandidate za sve razine vlasti i još jednom pozvao sve da 7. listopada izađu na izbore i podrže liste HDZ BiH i HNS, kao i Dragana Čovića, kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, priopćeno je iz GO HDZ BiH Široki Brijeg. /HMS/

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari