Pratite nas

Politika

Peđa Grbin u saborsku proceduru uputio novi zakon o referendumu

Objavljeno

na

Kako je i najavio prošloga tjedna, predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin u saborsku je proceduru uputio prijedlog novog zakona o referendumu, kojim je, među ostalim, predvidio da se potpisi za referendumsku inicijativu prikupljaju u uredima državne uprave te putem sustava e-građani.

Grbin smatra da će se time olakšati i ubrzati postupak za tijela nadležna za raspisivanje referenduma, ali i za građane, s obzirom na dosadašnja različita pravila vezana uz prikupljanje potpisa za referendum na državnoj i lokalnoj razini.

Pritom je, kaže, imao u vidu novi ustroj državne uprave, koji predviđa pet ureda državne uprave, umjesto sadašnjih 20. Grbin podsjeća da će se novim ustrojem, koji je u saborskoj proceduri, uspostaviti jedinstveno upravno mjesto ureda državne uprave, koje će obuhvaćati 90 dosadašnjih ispostava, 302 matična ureda te druga mjesta u kojima se nalaze ustrojstvene jedinice ureda.

“Na tako uspostavljenom jedinstvenom mjestu građani će moći podnijeti sve zahtjeve za ostvarenje prava iz nadležnosti ureda državne uprave, ali i dati svoj potpis prilikom izjašnjavanja o potrebi raspisivanja referenduma”, navodi Grbin u prijedlogu.

Predlaže i detaljniju razradu postupka izjašnjavanja birača o potrebi raspisivanja državnog i lokalnog referenduma.

Referendumske inicijative za lokalni referendum tako će morati potpisati 20 posto birača u jedinicama s manje od 10.000 birača, 15 posto u jedinicama do 100.000 birača, te 10 posto u jedinicama s više od 100.000 birača.

“Različitim postotcima htjeli smo izbjeći mogućnost neprestanog raspisivanja referenduma u malim mjestima, jer bi se moglo dogoditi da se, primjerice, u općini manjoj od 1000 stanovnika referendumi raspisuju na temelju svega 100 potpisa. Tako bi se jedno selo vrlo lako stalnim referendumima moglo buniti protiv drugog sela”, objašnjava Grbin.

Predlaže i da se glasovanje na referendumima na lokalnoj razini omogući i državljanima drugih članica EU, budući da to pravo već ostvaruju na lokalnim izborima.

peđa grbinPrijedlogom se predviđa da Ministarstvo uprave u roku od 30 dana od isteka roka za prikupljanje potpisa potpore narodnoj referendumskoj inicijativi dostavi izvješće o prikupljenim potpisima tijelu koje raspisuje referendum.

U prijedlogu stoji da referendum o promjeni Ustava, osim Sabora i 10 posto birača, može raspisati i predsjednik Republike, i to na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera. Grbin ističe da je riječ o formulaciji koja je doslovno prepisana iz Ustava.

Predlaže i uređivanje savjetodavnog referenduma na državnoj ili lokalnoj razini, koji Sabor i lokalna predstavnička tijela mogu raspisati o pitanjima iz svog djelokruga. Zadržana je odredba po kojoj bi se Vlada tim institutom mogla koristiti prilikom formiranja, spajanja ili razgraničenja općina, gradova i županija.

Predloženi zakon usklađen je s ustavnom odredbom po kojoj se na referendumu odlučuje većinom birača koji su mu pristupili, bez obzira na odaziv. Grbin podsjeća da je ustavnim promjenama 2010. ukinut prag odaziva od 50 posto ukupnog broja birača kao uvjet uspješnosti referenduma, kako bi se osigurala referendumska potpora ulasku Hrvatske u EU.

Predlaže se i odredba po kojoj se na referendumu ne bi mogle donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka Hrvatske te odluke suprotne načelu nadređenosti pravnih akata EU.

Grbin ističe da je takva odredba u skladu s tumačenjima Ustavnog suda i Lisabonskim ugovorom, budući da članice EU u svojim pravnim sustavima ne smiju sadržavati ništa suprotno pravnom sustavu Unije.

Predviđa se uređivanje financiranja referendumskih aktivnosti i promidžbe posebnim zakonom, a Grbin pojašnjava kako je to nužno jer sada ne postoji sustavna kontrola financiranja referendumskih inicijativa.

Umjesto godinu dana, referendumska odluka ne bi se smjela mijenjati dvije godine, a Grbin objašnjava kako zakon ne bi smio djelovati obeshrabrujuće na birače. Ističe i da bi dulji period u kojem se ne smiju donositi akti suprotni referendumskim odlukama omogućio bolju analizu učinaka referendumske odluke u praksi.

Procjenjuje da će provedba zakona koštati oko 4.000.000 kuna, budući da su nužna tehnološka poboljšanja vezana uz mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa za referendumske inicijative.

izvor: politikaplus.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Ruža Tomašić srušila plan EK za uvođenje kvota za srdelu i inćun u Jadranu

Objavljeno

na

Objavio

Europski parlament prihvatio je izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Europski parlament usvojio je u utorak izvješće hrvatske zastupnice Ruže Tomašić o Višegodišnjem planu upravljanja malom plavom ribom u Jadranu.

Izvješće ide protiv prijedloga Komisije o uvođenju drastičnih kvota za srdelu i inćun te predlaže godišnje smanjenje ulova od 4% s 2014. kao referentnom godinom, kao i nastavak dosadašnje prostorno-vremenske regulacije ribolovnog napora i ograničenja broja ribolovnih dana po plovilu.

Na taj način riblji će se fond postupno obnavljati bez značajnog negativnog socioekonomskog učinka koji bi izazvale kvote, uvjerava hrvatska zastupnica.

Europska komisija snažno je lobirala za kvote koje nije prihvatila nijedna od država članica na koje bi se ovaj višegodišnji plan trebao odnositi.

“Napori Komisije da progura svoja rješenja u Parlamentu išli su toliko daleko da je preko amandmana nekolicine zastupnika u proceduru uputila i “lakšu” verziju koja je sadržavala tzv. escapement strategiju”, tvrdi Tomašić koja je u povredi Poslovnika prije samog glasovanja kritizirala način na koji se Komisija petljala u rad Parlamenta i još jednom pozvala kolege zastupnike da glasuju sukladno volji građana i dionika uključenih u ovaj proces, a ne Komisije.

“Znala sam da će biti tijesno, ali uspjeli smo! Parlament je bio posljednja crta obrane i zahvaljujući napornom radu zaustavili smo štetan prijedlog Komisije koji bi imao devastirajući učinak na hrvatsko ribarstvo, industriju prerade, tunogojilišta, ali i priobalne zajednice koje žive od toga.

Ne mogu vjerovati da bi Europska komisija predložila nešto što ima užasno negativne učinke na europsku ekonomiju, smanjuje domaću proizvodnju i dovodi do gašenja poslova, a u isto vrijeme povećava uvoz i jača treće zemlje na štetu država članica. Parlament je tome rekao odlučno ‘ne’ i sad nam slijedi trijalog na kojemu će se tražiti kompromis”, izjavila je zastupnica Tomašić.

Trijalog između Komisije, Vijeća i Parlamenta slijedi, a stajališta Hrvatske u njemu će predstavljati upravo članica Odbora za ribarstvo EP-a Ruža Tomašić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Marijana Petir: Bojim se da nakon Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa

Objavljeno

na

Objavio

Europarlamentarka Marijana Petir komentirala je za N1 televiziju europske izbore koji će se dogoditi u svibnju, a osvrnula se i na stanjeu svojoj bivšoj stranci HSS-u.

Hoće li Manfred Weber nastaviti politiku Angele Merkel?

Prije svega, on nije izabran da nastavi politiku Angele Merkel niti ona simbolizira jedinstveno mišljenje EPP-a. EU se i dalje sastoji od 28 država članica. On predsjeda najvećom grupom u EP-u i uspjeva sve dovesti na isti kolosijek.

Rekla bih da je čovjek dijaloga i da nastoji pokazati da svi zajedno jesmo na istom putu i da zajedno trebamo doći do cilja. Njegova politika ne može se preslikati na ono što smo imali prilike vidjeti od Angele Merkel.

Veseli me što prepoznaje naše razlike i da bi trebalo maknuti one koje nas udaljavaju. Obećao je raditi na tome da svi budu jednaki. Važno je reći i da on govori vrlo otvoreno o potrebi očuvanja kršćanskih korijena EU-a.

Hoćete li još jednom sudjelovati na izborima? 

Bili smo koalicija i na toj listi sam bila na petom mjestu i osvojila 43.000 preferencijalnih glasova. Bit ću predstavnica EPP-a bez obzira na okolnosti u Hrvatskoj. Naš izborni zakon dopušta različite modele i uz ljude koji dijele moje vrijednosti i ako se odlučim za kandidaturu mogu ponoviti rezultat.

Jeste li razgovarali s HDZ-om?

U tom smislu nisam imala nikakvu komunikaciju ni s Plenkovićem ni s HDZ-om. U našem izbornom zakonu postoje mogućnosti izlaska sa stranačkom listom, koalicijskim modelima ili model neovisnog kandidiranja. Sasvim sigurno, ako ću se kandidirati ću biti kandidat EPP-a.

HSS i Amsterdamska koalicija?

Mislim da je HSS nažalost sam sebi pomrsio račune. Beljak je 2016. potpisao koaliciju s SDP-om i on sada ulazi u novu koaliciju, pitanje je koliko oni glasova od istinskih HSS-ovaca mogu dobiti.

Beljak je srozao stranku na nekoliko tisuća članova izbacio je ljude koji su zapravo dobivali izbore. Vlada veliko nezadovoljstvo njegovim pristupom politici i faraonskim sustavom. Čudi me da Ministarstvo uprave nije poduzelo nikakve radnje protiv njegovih poteza.

Vidite li se u budućnosti u HSS-u?

HSS je uvijek bio moj prvi izbor, nikad nisam mijenjala svoje boje. Iz HSS-a nisam otišla dobrovoljno, ali bojim se da nakon vladavine Kreše Beljaka od HSS-a neće ostati ništa.

 

Marijana Petir za Kamenjar – BELJAK MORA OTIĆI

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati