Pratite nas

Politika

Peđa Grbin u saborsku proceduru uputio novi zakon o referendumu

Objavljeno

na

Kako je i najavio prošloga tjedna, predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin u saborsku je proceduru uputio prijedlog novog zakona o referendumu, kojim je, među ostalim, predvidio da se potpisi za referendumsku inicijativu prikupljaju u uredima državne uprave te putem sustava e-građani.

Grbin smatra da će se time olakšati i ubrzati postupak za tijela nadležna za raspisivanje referenduma, ali i za građane, s obzirom na dosadašnja različita pravila vezana uz prikupljanje potpisa za referendum na državnoj i lokalnoj razini.

Pritom je, kaže, imao u vidu novi ustroj državne uprave, koji predviđa pet ureda državne uprave, umjesto sadašnjih 20. Grbin podsjeća da će se novim ustrojem, koji je u saborskoj proceduri, uspostaviti jedinstveno upravno mjesto ureda državne uprave, koje će obuhvaćati 90 dosadašnjih ispostava, 302 matična ureda te druga mjesta u kojima se nalaze ustrojstvene jedinice ureda.

“Na tako uspostavljenom jedinstvenom mjestu građani će moći podnijeti sve zahtjeve za ostvarenje prava iz nadležnosti ureda državne uprave, ali i dati svoj potpis prilikom izjašnjavanja o potrebi raspisivanja referenduma”, navodi Grbin u prijedlogu.

Predlaže i detaljniju razradu postupka izjašnjavanja birača o potrebi raspisivanja državnog i lokalnog referenduma.

Referendumske inicijative za lokalni referendum tako će morati potpisati 20 posto birača u jedinicama s manje od 10.000 birača, 15 posto u jedinicama do 100.000 birača, te 10 posto u jedinicama s više od 100.000 birača.

“Različitim postotcima htjeli smo izbjeći mogućnost neprestanog raspisivanja referenduma u malim mjestima, jer bi se moglo dogoditi da se, primjerice, u općini manjoj od 1000 stanovnika referendumi raspisuju na temelju svega 100 potpisa. Tako bi se jedno selo vrlo lako stalnim referendumima moglo buniti protiv drugog sela”, objašnjava Grbin.

Predlaže i da se glasovanje na referendumima na lokalnoj razini omogući i državljanima drugih članica EU, budući da to pravo već ostvaruju na lokalnim izborima.

peđa grbinPrijedlogom se predviđa da Ministarstvo uprave u roku od 30 dana od isteka roka za prikupljanje potpisa potpore narodnoj referendumskoj inicijativi dostavi izvješće o prikupljenim potpisima tijelu koje raspisuje referendum.

U prijedlogu stoji da referendum o promjeni Ustava, osim Sabora i 10 posto birača, može raspisati i predsjednik Republike, i to na prijedlog Vlade i uz supotpis premijera. Grbin ističe da je riječ o formulaciji koja je doslovno prepisana iz Ustava.

Predlaže i uređivanje savjetodavnog referenduma na državnoj ili lokalnoj razini, koji Sabor i lokalna predstavnička tijela mogu raspisati o pitanjima iz svog djelokruga. Zadržana je odredba po kojoj bi se Vlada tim institutom mogla koristiti prilikom formiranja, spajanja ili razgraničenja općina, gradova i županija.

Predloženi zakon usklađen je s ustavnom odredbom po kojoj se na referendumu odlučuje većinom birača koji su mu pristupili, bez obzira na odaziv. Grbin podsjeća da je ustavnim promjenama 2010. ukinut prag odaziva od 50 posto ukupnog broja birača kao uvjet uspješnosti referenduma, kako bi se osigurala referendumska potpora ulasku Hrvatske u EU.

Predlaže se i odredba po kojoj se na referendumu ne bi mogle donositi odluke koje bi ugrozile vrednote ustavnog poretka Hrvatske te odluke suprotne načelu nadređenosti pravnih akata EU.

Grbin ističe da je takva odredba u skladu s tumačenjima Ustavnog suda i Lisabonskim ugovorom, budući da članice EU u svojim pravnim sustavima ne smiju sadržavati ništa suprotno pravnom sustavu Unije.

Predviđa se uređivanje financiranja referendumskih aktivnosti i promidžbe posebnim zakonom, a Grbin pojašnjava kako je to nužno jer sada ne postoji sustavna kontrola financiranja referendumskih inicijativa.

Umjesto godinu dana, referendumska odluka ne bi se smjela mijenjati dvije godine, a Grbin objašnjava kako zakon ne bi smio djelovati obeshrabrujuće na birače. Ističe i da bi dulji period u kojem se ne smiju donositi akti suprotni referendumskim odlukama omogućio bolju analizu učinaka referendumske odluke u praksi.

Procjenjuje da će provedba zakona koštati oko 4.000.000 kuna, budući da su nužna tehnološka poboljšanja vezana uz mogućnost elektroničkog prikupljanja potpisa za referendumske inicijative.

izvor: politikaplus.com

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari