Pratite nas

Razgovor

Pejčinović-Burić: Europski čelnici iznenađeni ponašanjem slovenskih političara

Objavljeno

na

Sudionici međunarodnog strateškog foruma na Bledu bili su začuđeni što ga je slovenski vrh iskoristio kako bi optužio Hrvatsku za kršenje vladavine prava jer ne priznaje kompromitiranu arbitražnu odluku o granici, a EK u tome se ne slaže sa slovenskim stajalištem, kazala je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić u emisiji A sada vlada.

“Sugovornici s kojima sam razgovarala bili su začuđeni da se jedan tako relevantan skup s važnim temama iskoristi da se optuži Hrvatsku za nepoštivanje vladavine prava”, rekla je šefica hrvatske diplomacije dan nakon sudjelovanja na skupu na Bledu.

“Međutim, potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans mi je potvrdio da EK to ne gleda na taj način”, kazala je Pejčinović Burić.

Hrvatska je na Bledskom forumu, ali i drugdje, što javno, što tihom diplomacijom objasnila svoja stajališta oko arbitražne odluke i odgovorila na slovenske optužbe, kazala je ministrica.

“Upravo je Slovenija na najgori mogući način kompromitirala međunarodno pravo i dovela u pitanje arbitražni način rješavanja sporova, to je bilo vrlo eklatantno kršenje međunarodnog prava”, izjavila je Pejčinović Burić, dodavši da u povijesti arbitražnih sudova o granici postoji samo jedan sličan slučaj, u sporu Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, kada se sud zbog kompromitacije sam raspustio.

Unatoč tome, naglasila je Pejčinović Burić, Hrvatska u svim razgovorima ističe da je taj spor bilateralno pitanje koje Hrvatska želi riješiti.

Europska komisija se uvijek zalagala da su granična pitanja bilateralna pitanja, “a mi smo se spletom okolnosti našli u arbitraži, usred pregovora o pristupanju kad je Slovenija opet kršila uzuse i stavila bilateralno pitanje pod blokadu, što je na neki način bila ucjena”, kazala je hrvatska ministrica. “Dakle, imamo dvostruki problem” sa slovenskim postupanjem u cijelom sporu oko granice.

Komentirajući činjenicu da EK poziva na primjenu arbitražne odluke, Pejčinović Burić je kazala da se Hrvatska i Komisija ne slažu samo u jednom.

“Komisija smatra da slovenska povreda arbitražnog postupka nije bila tolika da je Hrvatska iz njega trebala izići”. To je politički stav Komisije, ali Komisija nema nadležnost u ovom pitanju, što i sama priznaje, rekla je Pejčinović Burić.

Erjavec je agresivan i bezobrazan

Za slovenskog kolegu Karla Erjavca, koji u zadnje vrijeme ne bira riječi u optuživanju Hrvatske, kazala je da “apsolutno nije čovjek za dijalog”.

“Mislim da to sada treba reći, Erjavec nastupa agresivno i bezobrazno i prelazi sve granice”, kazala je Pejčinović Burić.

“Naš stav apsolutno nije takav, mi smatramo da unatoč otvorenim pitanjima treba razgovarati. Hrvatska sa Slovenijom ima odlične gospodarske odnose, odlične međuljudske odnose i mnogo je više razloga da razgovaramo nego da se konfrontiramo”, kazala je hrvatska ministrica, rekavši da “srećom, nisu svi u Sloveniji kao Erjavec”.

“Premijer Cerar je otvoren za dijalog, iako različito doživljavamo cilj dijaloga, ali to je tako u pregovorima, treba biti strpljiv, okolnosti nisu jednostavne”, rekla je Pejčinović Burić.

Misli i da Slovenija vjerojatno neće blokirati hrvatski ulazak u šengenski prostor.

“Šengensko pitanje je pitanje vanjskih granica EU-a i mislim da će se članice drugačije postaviti nego u našim pristupnim pregovorima kada smo imali blokadu zbog graničnog prijepora”, rekla je ministrica, kazavši kako je u “konačnici i slovenski interes da RH pristupi šengenskom prostoru”.

“Naše je da ispunimo šengenske kriterije, a kada to napravimo mislim da će okolnosti pokazati je li nekome oportuno to blokirati i da se neće dobro gledati bude li Slovenija posezala za takvim sredstvima”, zaključila je.

Cerar upozorava Hrvatsku da prihvati arbitražnu presudu ili će “odlučno” djelovati

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Ratni zapovjednik obrane Škabrnje Marko Miljanić: Nikome se ne sudi za Škabrnju

Objavljeno

na

Objavio

Uz Vukovar, i Škabrnja je simbol stradanja u Domovinskom ratu. Sutra i oni odaju počast svojim mještanima i stradalima u ratu.

Samo u jednom danu, u tom malom ravnokotarskom mjestu ubijeno je 43 ljudi – nema obitelji koja u ratu nije nekoga izgubila. Škabrnja će se sutra prisjetiti tog dana, svojih najdražih, a mnogi su već danas ondje pristigli.

Marko Miljanić, ratni zapovjednik obrane Škabrnje u razgovoru za Studio 4 prisjetio se ratnih dana i opet naglasio kako za zločin u Škabrnji nitko još nije odgovarao. Dodao je kako se boji da će to tako i ostati.

Kazao je kako je prije mjesec dana bio na ponovljenom suđenju Stanišiću i Simatoviću na Haškom sudu za kojega smatra da je politički i da želi izjednačiti žrtvu i agresora.

Podsjetio je kako je Ratko Mladić “ispekao zanat na Škabrnji” nakon čega je unaprijeđen u generala. “Njemu se sudi za zločine počinjene u BiH , ali ne i za Škabrnju. Za to je krivo hrvatsko pravosuđe, hrvatska politika i hrvatska diplomacija.

U Šabrnji su bili visoki činovi, a krvnika se ne može osloboditi”, kazao je Miljanić koji za neke visoke JNA zna i točno gdje žive. “Hrvate zatvaramo, a aboliramo one koji su radili zločine nad Hrvatima”, dodao je.

Na pitanje kako danas žive Miljanić je kazao da je “hrvatska država u Škabrnju uložila puno sredstava, bez obzira o čijoj se Vladi radi – Šabrnji se davalo”. Osobito su ponosni što je OŠ u Škabrnji jedna od najboljih i najvećih škola u bivšoj općini Ravni kotari.

“Škabrnjani opet žive svoj život – život poštenih i radinih ljudi koji se svakodnevno bore za svoju egzistenciju. Ali ih boli neučinkovitost hrvatskog pravosuđa. Ne znam kome podilazimo i zašto”, rekao je Marko Miljanić.

Mladen Pavković: Sramota. Optužujete, sudite i zatvarate hrvatske branitelje, ali ne i one koji su razorili Škabrnju!

facebook komentari

Nastavi čitati

Razgovor

Zlatko Hasanbegović: Nisam ja komesar za ulice

Objavljeno

na

Objavio

U Novom danu N1 televizije gostovao je Zlatko Hasanbegović, saborski zastupnik i zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini Neovisnih za Hrvatsku.

Neovisni za Hrvatsku zatražili su da se na sjednici zagrebačke Skupštine 30. studenog uvrsti u dnevni red tema uklanjanja biste partizanskom narodnom heroju Ivi Loli Ribaru. Zašto je Vama to važno?

Dakle, riječ je o inicijativi koja je upućena u skupštinsku proceduru prije dva mjeseca. Bista je postavljena mimo procedure i skupštinskog statuta o komunalnom redu. Naš zahtjev koji sad dolazi na dnevni red ima političku pozadinu, ali najvažnije je da ima i pravu proceduralnu pozadinu. Mi smo protiv toga da se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Građani ne znaju da ovdje nije riječ o spomeniku koji u kontinutetu egzistira u zagrebačkom javnom prostoru. U Zagrebu postoje na destine spomenika ostavštine bivše Jugoslavije i nikada nam nije palo na pamet da tražimo uklanjanje, ali je ovdje je isključivo riječ o činjenici da se odlukom gradonačelnika uzurpirala i poništila odluka gradskih tijela iz 1996., a kad je donesena odluka da se ta bista ukloni. Nije riječ ovdje o vandalskom činu, već o redovitoj proceduri uklanjanja biste koja je bila pohranjena u Povijesnom muzeju i imala svoj broj.

Zašto je to Bandić napravio?

Ne bih spekulirao, bit naše inicijative je da zastupnike u Skupštini upoznamo s činjenicama. Ovdje je riječ o načelom pitanju može li se kršiti skupštinski poslovnik o komunalnom redu. Gospođa Švaljek je jučer posprdno govorila o našoj inicijativi. Dakle, ovo je sad prigoda se ona izjasni i oni iz oporbenog dijela Skupštine, a koji su nastupali kao morali arbitri. Pitanje je jesu li sad spremni štititi odluke Gradske skupštine ili su iz ideoloških razloga spremni sve to pogaziti.

Dakle, želite reći da vi kao stranka nemate ništa protiv lika i djela Ive Lole Ribara već je riječ o kršenju procedure?

Tako je, jer je to jedino pravno utemeljenje. Tako bi postupili i da je riječ o bilo kojem spomen obilježju. Osim što smo protiv toga sa se u 21. stoljeću u javnom prostoru ističu simboli propale jugoslavenske baštine.

Kako Vi doživljavate kritike jednog dijela Zagrepčana nezadovoljnih radom Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova? Ima li puno zahtjeva za preimenovanjem ulica?

Interes građana je iz poznatih razloga puno veći nego je ranije bio, dnevno dobivamo utemeljene inicijative i one koje to nisu. Od istaknutih sportaša, poput zahtjeva da u Zagrebu imamo ulicu Josipu Kužeu, a što je i meni biliska inicijativa, do Janka Bobetka, a što je izazvalo različite kontroverze. Postoje jasni propisi i procedure koje donosi skupštinska većina, a ja nisam komesar za ulice i nisam uzurpator i ne mogu nametati prijedloge ideološki.

Postoje li i zahtjevi za uklanjanje nekih imena ulica?

Postoje i prijedlozi za promjene različitih imena. To su osjetljiva pitanja, u Zagrebu postoje ulice po ljudima koji ih ni na koji način nisu zaslužili. To ne treba kriti, o tome će se razgovarati.

 

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari