Pratite nas

Pregled

Pejčinović Burić: Migracijama treba pristupiti sveobuhvatno

Objavljeno

na

Foto: Hina

Problemu migracija treba pristupiti sveobuhvatno i rješavati ga na izvoru, a za istinito izvještavanje o tom i drugim izazovima treba jačati medijsku pismenost kao i infrastrukturnu povezanost kako bi Europa ojačala otpornost na krize, zaključci su međunarodne konferencije održane u subotu u Dubrovniku.

Rasprave 13. Dubrovnik foruma koji je održan pod nazivom “Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan” održane su kroz tri panela „Definiranje izazova – razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“ te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.

Migracijama pristupiti sveobuhvatno i riješiti probleme na izvoru

Ovogodišnji 13. okupio je 250 stručnjaka iz političkog, diplomatskog i nevladinog sektora, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić koja je vodila prvi panel, a njime je dominirala tema migracija.

“Ako se može govoriti o zaključku onda je to generalni zaključak da se migracijama treba pristupiti sveobuhvatno, riješiti probleme na izvoru, kroz odnose Europske unije s trećim državama”, rekla je u izjavi novinarima po završetku skupa.

Unutar EU treba ići prema europskom sveobuhvatnom i strukturiranom rješenju, smatra Pejčinović Burić.

Izrazila je uvjerenje da će se na idućim sastancima čelnika Unije tražiti odgovori kako bolje pristupiti pitanju ilegalnih migracija na teritoriju cijele EU, bez obzira na raznolikost stajališta među članicama.

EU je podijeljen na pitanju migracije koje nejednako opterećuju zemlje članice pa one koje su primile najveći teret migranata, poput Italije, zatvaraju svoje luke i traže pravednu raspodjelu, a zemlje Višegradske skupine, primjerice, opiru se rješenju o obveznim migrantskim kvotama.

“Odgovor treba biti dobra ravnoteža između solidarnosti kao osnovnog načela u EU, ali i poštivanja ljudskih prava”, rekla je ministrica Pejčinović Burić.

Borba protiv lažnih vijesti

U suočavanju s problemom migracija važno je činjenično i ispravno izvještavanje, a to je bila tema trećeg panela koji se bavio tematikom borbe protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima.

Sudionici su govorili o odgovornosti medija i potrebi osiguranja potpore za kvalitetno novinarstvo, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Istaknuli su da je važno jačati medijsku pismenost na svim razinama društva s jedne strane, a s druge zakonski regulirati to područje, rekla je u izjavi novinarima.

U raspravi je istaknuto da će problem lažnih vijesti rasti idućih godina s obzirom na brz razvoj tehnologije.

Ministrica je među problemima izdvojila pitanje “što lažne vijesti rade našim demokracijama”.

“Ako znamo da je povjerenje građana u institucije temelj demokracije, važno je da institucije, kako političke tako i sve druge jačaju otpornost na pokušaj da se plasiranjem lažnih vijesti demokracija dovede u pitanje”, rekla je.

Druga važna tema su pitanja sigurnosti i migracije i tu je odgovornost ogromna na medijima, ali i svima koji imaju odgovornost u društvu da se građane o tim pitanjima informira na istinit način.

Jačanjem medijske pismenosti i sposobnosti naših građana da prepoznaju što je istinito, a što su informacije koje se plasiraju s nekim drugim ciljevima važne su i za europske izbore koji će se održati iduće godine.

“Bit će jako važno stavljati stalno naglasak na razlikovanje između lažnih i istintih vijesti”, rekla je ministrica.

Infrastrukturna povezanost jača otpornost na udare i negativne pojave

Diverzifikacija dobavnih pravaca energenata, kakav je primjerice hrvatski projekt LNG na Krku koji treba taj dio Europe učiniti energetski neovisnijim, dominirale su raspravama u panelu o jačanju infrastrukture koji je vodio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Jednako je važno osigurati različite dobavne pravce za naftu ili imati primjerice neovisan prometni pravac, rekao je ministar u izjavi novinarima.

“Što ste infrastrukturno povezaniji u kontekstu transporta, odnosno prometa i energetike ili nekom drugom, to imate veću šansu da bilo kakav udar, negativnu situaciju, prođete sa sto manje žrtava u ekonomskom smislu”, rekao je Ćorić.

Neki od govornika danas su naglasili razvoj digitalne infrastrukture, brzog interneta kao pretpostavke gospodarskog razvoja bilo koje danas zemlje u svijetu, kazao je Ćorić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Znanstveni skup ‘Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća’

Objavljeno

na

Objavio

Znanstveni skup pod nazivom „Antemurale Christianitatis – Crkva i društvo na području Središnje Hrvatske krajem 15. i početkom 16. stoljeća“, održan je u petak, 15. studenoga u Sisku i Hrvatskoj Dubici, a povodom 500. obljetnice od kako je papa Lav X. dao Hrvatskoj i ovim krajevima naziv predziđe kršćanstva.

Cilj ovoga skupa bio je revalorizirati ulogu bana Petra Berislavića, ali i drugih crkvenih, plemićkih i političkih organizacija koje su branile spomenute krajeve u to doba. Početkom XVI. stoljeća hrvatski su krajevi bili su usred višestoljetnoga udara Osmanlijskoga Carstva, čija će osvajanja zauvijek promijeniti zemljovid Europe i svijeta te ostaviti dubok pečat na društvo, gospodarstvo, umjetnost, granice, političke odnose kako u onodobnom Hrvatskom Kraljevstvu, ali i dugoročno sve do današnjih dana.

Jedan od ključnih motiva koji se javlja u to doba je percipiranje hrvatskih krajeva kao predziđa kršćanstva (Antemurale Christianitatis). To je izričaj koji se često rabi, ali zapravo je slabo poznato da je u ovom značenju upotrijebljen u pismu pape Lava X. hrvatskomu banu i vesprimskomu biskupu Petru Berislaviču 1519., prije točno pola tisućljeća. Malo je poznato i kako je upravo je Hrvatska Dubica bila mjesto najsjajnije Berislavičeve pobjede nad Osmanlijama 1513. godine.

U organizaciji Sisačke biskupije te suorganizaciji Hrvatskih studija sveučilišta u Zagrebu i Hrvatskog katoličkog sveučilišta prvi dio skupa održan je u sisačkom Velikom Kaptolu gdje su na početku ispred organizatora sve okupljene pozdravili sisački biskup Vlado Košić, izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić s Odjela za povijest HKS-a i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić s Odjela za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu.

Govoreći o nazivu predziđe kršćanstva biskup je rekao kako ga je Hrvatska dobila zbog obrane europskog kršćanstva nad nadiranjem islama koji je tada bio agresivan i ognjem i mačem je podčinjavao države i narode. „Međutim na Hrvatima je slomio zube. Polumjesec sa zvijezdom pokorio je Bosnu i Hercegovinu, Slavoniju i Liku, ali kada je krenuo na središnju Hrvatsku zaustavljen je na Uni i Ilovi, a to su danas upravo granice naše Sisačke biskupije.

Dakle naši su ljudi ovdje bili na prvoj crti obrane Hrvatske i Europe, ali i kršćanstva“, rekao je biskup te dodao kako kršćanstvo nije u teritoriju nego u izboru srca i životu u skladu s tim izborom. „Ipak jedan narod stvara stoljećima od tog izbora svoju tradiciju i povijest i ima pravo sačuvati ju pred svim prijetnjama. Osobito su naši stari bili osjetljivi kad im se silom željelo mijenjati vjeru. Branili su je svojom krvlju. I premda su krvarili, obranili su ju i sačuvali“.

Biskupov govor

Prvom sekcijom moderirao je izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Ivan Majnarić na temu „Kraljevina Hrvatska na kraju 15. i početku 16. stoljeća“, zatim prof. dr. Marija Karbić na temu „Biskup i ban Petar Berislavić i njegova uloga u protuosmanlijskoj obrani, te dr. sc. Tomislav Matić s temom „Antemurale Christianitatis u kontekstu protuosmanlijske propagande 15. stoljeća“.

Drugom sekcijom moderirao je dr. sc. Branimir Brgles, a predavanja su održali: izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez na temu „Bitke na gazovima Zrinskih na rijeci Uni tijekom osmog i početkom devetog desetljeća 15. stoljeća, doc. dr. sc. Krešimir Kužić s temom „Bitka kod Dubice 1513. – analiza obrambenog djelovanja banske vojske Kraljevstva Hrvatske“ te na kraju doc. Valentina Janković „Campsu Zagrebiensis u spisima i dokumentima vremena banovanja Petra Berislavića“.

Treća sekcija održana u Hrvatskom domu u Hrvatskoj Dubici gdje je okupljene na početku pozdravila načelnica Općine Ružica Karagić, a sekcijom je moderirala doc. doc. Vlatka Vukelić. Predavanja su održali: dr. sc. Krešimir Regan na temu „Kastrum Dubica“, dr. sc. Branimir Brgles „Utvrde i posjedi između Kupe i Une u svjetlu arhivskih vrela s početka 15. stoljeća“, doc. dr. sc. fra Danijel Patafta „Redovništvo na pordručju središnje Hrvatske do Mohačke bitke – procvat i propadanja“ te na kraju Goran Dejavnović, mag. hist. na temu „Indetitet Zrinskih u kontekstu predziđa kršćanstva“.

Znanstveni skup zaključen je misnim slavljem u župnoj crkvi Presvetog Trojstva koje je predvodio generalni vikar Sisačke biskupije mons. Marko Cvitkušić u zajedništvu s fra Danijelom Pataftom i domaćim župnikom preč. Željkom Jurkovićem.

Na početku mons. Cvitkušić pozdravio je sve okupljene, a posebno predavače, zahvalivši im na uloženom trudu da se ovaj skup ostvari. U prigodnoj propovijedi istaknuo je da nam je kršćanska dužnost voljeti svoj narod i domovinu Hrvatsku, a za što imamo potvrdu iz sv. Pisma. Isus je tugovao i plakao nad svojim narodom koji ga nije prihvatio kao svojega Spasitelja, a apostol Pavao je razočaran što njegov židovski narod ne prihvaća Isusovo Evanđelje. On bi htio biti ‘proklet’, odvojen od Krista, za sunarodnjake svoje po tijelu. Taj pretjeran izraz ‘proklet’ pokazuje koliko je Pavao ljubio svoj narod.

Prema propovjednikovim riječima hrvatski ban i biskup Petar Berislavić volio je i ljubio svoj hrvatski narod i hrvatsku grudu kada je godine 1513. preuzeo bansku dužnost te je odmah ustao protiv turskih osvajača koji su porobljavali stanovništvo između Une i Kupe. Kod Dubice je odbio napad brojnih Turaka tako da ljetopisi navode ‘što Turaka ne izgine na bojnom polju, to pozoba Sava i Una’. Tada je papa Lav X. ustvrdio da je Hrvatska ‘predziđe kršćanstva.

Na kraju propovjednik je zaključio kako se hrvatski čovjek ne samo u vrijeme bana Berislavića već kroz cijelu svoju mukotrpnu povijest do današnjih dana borio za svoju pravicu i slobodu. Zahvaljujući mnogim znanim i neznanim hrvatskim velikanima izborili smo slobodu! Naši nas hrvatski velikani srca i uma zadužuju da se nastavimo boriti za istinu, pravdu i dostojanstvo hrvatskog čovjeka. Učimo se od njih hrabrosti u borbi za istinu i pravdu i molimo se za njih da im Gospodin udijeli vječnu nagradu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Hrvatska će zbog huškanja migranata zabraniti ulazak ministrima iz BiH?

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska bi mogla zabraniti ulazak ministrima iz BiH jer huškaju migrante na ilegalni ulazak u Hrvatsku, piše u subotu Večernji list, pozvajući se na ocjene hrvatskih službi i nadležnih institucija.

Posljednje poruke političkih čelnika vlade Unsko-sanskog kantona koje su izgovorene u vezi s blokadom migrantskih centara Bira i Miral, gdje je od jučer uvedena apsolutna blokada kretanja za migrante, bile su dosta dvosmislene i iz njih se iščitava da će izlazak iz kampova biti omogućen samo onima koji se ilegalno upute preko hrvatske granice.

Ocjena je to hrvatskih službi koje pomno prate izjave čelnika Unsko-sanskog kantona, a kako doznajemo, nadležne institucije razmatraju mogućnost primjene mjera zabrane ulaska u Hrvatsku takvim osobama, navodi dnevnik.

Ponajprije se to odnosi na ministra unutarnjih poslova vlade Unsko-sanskog kantona Nermina Kljajića, čiju su izjavu prenijeli mediji u Bosni i Hercegovini i Srbiji navodeći kako je kazao da će izvan ovih kampova koji se nalaze u neposrednoj granici s Hrvatskom moći samo oni koji žele okušati sreću i krenuti rutom prema državnoj granici u namjeri da uđu u Hrvatsku.

Hrvatska je već zabranila ulazak stranim dužnosnicima – u travnju 2018. srbijanskom je ministru obrane Aleksandru Vulinu poručeno da do daljnjega nije dobrodošao u Republiku Hrvatsku nakon niza zapaljivih izjava poput onih da o njegovu dolasku “može odlučiti vrhovni zapovjednik Vojske Republike Srbije Aleksandar Vučić, a nikako o tome ne mogu odlučiti hrvatski ministri“.

Tada je MVEP, koji takve odluke donosi s MUP-om, u diplomatskoj noti kazao da je riječ o pokušaju negiranja suvereniteta Hrvatske. Tada se povela diskusija što znači sloboda kretanja, budući da je Hrvatska članica EU, te diplomatska putovnica u kontekstu zabrane ulaska stranom dužnosniku. No zabrana je moguća, pa čak i između dvije EU države, kako je presudio Sud EU, donosi Večernji list. (Hina)

Sandru Benčić i društvo hitno u Bihać da smire situaciju!

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari