Pratite nas

Pregled

Pejčinović Burić: Migracijama treba pristupiti sveobuhvatno

Objavljeno

na

Foto: Hina

Problemu migracija treba pristupiti sveobuhvatno i rješavati ga na izvoru, a za istinito izvještavanje o tom i drugim izazovima treba jačati medijsku pismenost kao i infrastrukturnu povezanost kako bi Europa ojačala otpornost na krize, zaključci su međunarodne konferencije održane u subotu u Dubrovniku.

Rasprave 13. Dubrovnik foruma koji je održan pod nazivom “Jačanje otpornosti – Mediteran, Europa i Zapadni Balkan” održane su kroz tri panela „Definiranje izazova – razmatranje rješenja“, „Jačanje otpornosti na krizu kroz poboljšanu infrastrukturnu povezanost“ te „Jačanje otpornosti na krizu u borbi protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima“.

Migracijama pristupiti sveobuhvatno i riješiti probleme na izvoru

Ovogodišnji 13. okupio je 250 stručnjaka iz političkog, diplomatskog i nevladinog sektora, rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić koja je vodila prvi panel, a njime je dominirala tema migracija.

“Ako se može govoriti o zaključku onda je to generalni zaključak da se migracijama treba pristupiti sveobuhvatno, riješiti probleme na izvoru, kroz odnose Europske unije s trećim državama”, rekla je u izjavi novinarima po završetku skupa.

Unutar EU treba ići prema europskom sveobuhvatnom i strukturiranom rješenju, smatra Pejčinović Burić.

Izrazila je uvjerenje da će se na idućim sastancima čelnika Unije tražiti odgovori kako bolje pristupiti pitanju ilegalnih migracija na teritoriju cijele EU, bez obzira na raznolikost stajališta među članicama.

EU je podijeljen na pitanju migracije koje nejednako opterećuju zemlje članice pa one koje su primile najveći teret migranata, poput Italije, zatvaraju svoje luke i traže pravednu raspodjelu, a zemlje Višegradske skupine, primjerice, opiru se rješenju o obveznim migrantskim kvotama.

“Odgovor treba biti dobra ravnoteža između solidarnosti kao osnovnog načela u EU, ali i poštivanja ljudskih prava”, rekla je ministrica Pejčinović Burić.

Borba protiv lažnih vijesti

U suočavanju s problemom migracija važno je činjenično i ispravno izvještavanje, a to je bila tema trećeg panela koji se bavio tematikom borbe protiv lažnih vijesti i manipulacije medijima.

Sudionici su govorili o odgovornosti medija i potrebi osiguranja potpore za kvalitetno novinarstvo, rekla je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Istaknuli su da je važno jačati medijsku pismenost na svim razinama društva s jedne strane, a s druge zakonski regulirati to područje, rekla je u izjavi novinarima.

U raspravi je istaknuto da će problem lažnih vijesti rasti idućih godina s obzirom na brz razvoj tehnologije.

Ministrica je među problemima izdvojila pitanje “što lažne vijesti rade našim demokracijama”.

“Ako znamo da je povjerenje građana u institucije temelj demokracije, važno je da institucije, kako političke tako i sve druge jačaju otpornost na pokušaj da se plasiranjem lažnih vijesti demokracija dovede u pitanje”, rekla je.

Druga važna tema su pitanja sigurnosti i migracije i tu je odgovornost ogromna na medijima, ali i svima koji imaju odgovornost u društvu da se građane o tim pitanjima informira na istinit način.

Jačanjem medijske pismenosti i sposobnosti naših građana da prepoznaju što je istinito, a što su informacije koje se plasiraju s nekim drugim ciljevima važne su i za europske izbore koji će se održati iduće godine.

“Bit će jako važno stavljati stalno naglasak na razlikovanje između lažnih i istintih vijesti”, rekla je ministrica.

Infrastrukturna povezanost jača otpornost na udare i negativne pojave

Diverzifikacija dobavnih pravaca energenata, kakav je primjerice hrvatski projekt LNG na Krku koji treba taj dio Europe učiniti energetski neovisnijim, dominirale su raspravama u panelu o jačanju infrastrukture koji je vodio ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Jednako je važno osigurati različite dobavne pravce za naftu ili imati primjerice neovisan prometni pravac, rekao je ministar u izjavi novinarima.

“Što ste infrastrukturno povezaniji u kontekstu transporta, odnosno prometa i energetike ili nekom drugom, to imate veću šansu da bilo kakav udar, negativnu situaciju, prođete sa sto manje žrtava u ekonomskom smislu”, rekao je Ćorić.

Neki od govornika danas su naglasili razvoj digitalne infrastrukture, brzog interneta kao pretpostavke gospodarskog razvoja bilo koje danas zemlje u svijetu, kazao je Ćorić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Bačić: Ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković

Objavljeno

na

Objavio

Treba li nam izmjena izbornog zakonodavstva? Zašto se predlaže talijanski i grčki model prema kojem se relativnom pobjedniku dodaje nekoliko desetaka mandata? Kako zaustaviti stampedo stranačkih prebjega? Jesu li oni legitimni ili se radi o političkoj korupciji? Kakva je uopće razina rasprave u sabornici?

Na ta i brojna druga pitanja u emisiji urednika i voditelja Mislava Togonala odgovore su pokušali dati gosti: predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić, predsjednik Kluba zastupnika SDP-a Arsen Bauk, Natalija Kanački iz Građanske inicijativa “Narod odlučuje”, saborski zastupnik Mosta Robert Podolnjak i Robert Jankovics, predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika.

No za početak su komentirali današnje incidente u sabornici.

Branko Bačić zadovoljan je reakcijom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića na provokacije i optužbe Mostovog zastupnika Nikole Grmoje.

– Premijer je rekao da nije imao namjeru nikakvog fizičkog obračuna. Kako u životu tako i u politici postoje granice do kojih možete nekoga vrijeđati, do kojih možete nekoga klevetati. Optužba da predsjednik i potpredsjednica Vlade rade u interesu druge države, u ovom slučaju Srbije, optužiti ih za veleizdaju kap je koja je prelila čašu i ja sam zadovoljan kako je reagirao premijer Planković, rekao je Bačić.

Mostov zastupnik Robert Podolnjak kaže kako je činjenica da kolega Grmoja opetovano upozorava kako sama Vlada ne poštuje odluku koja je na snazi o osnivanju povjerenstva koje bi pratilo mjerila koje mora ispuniti Republika Srbija u Poglavljima 23 i 24.

– Kada vi uvijek skrećete pozornost predsjedniku Vlade i ministrici vanjskih poslova da ne poštuju odluku po kojoj moraju djelovati u nizu važnih pitanja i kada ima nakon toga kažete da ne štite interese Republike Hrvatske to jeste objektivna kritika, tvrdi Podolnjak.

– Svi oni koji su danas u Saboru izgubili malo živce biti će podložni ocjeni svojih birača. Ja do sada nisam imao poriv da s malo bržim korakom i oštrim pogledom hodam po parlamentu, komentirao je današnji incident SDP-ov Arsen Bauk nakon čega se rasprava prebacila na glavnu temu emisije – najavu izmjena Izbornoga zakona.

Premijerova najava novog izbornog zakona prema kojem bi relativni pobjednik dobio “bonus” mandate probudila je političke strasti. Premijer objašnjava da je riječ samo o jednom od mogućih rješenja kojim bi se osigurala stabilnost i smanjila mogućnost političkih ucjena i prebjega, a nikako o konačnom prijedlogu.

– Pa su tako neke zemlje odlučile imati bonus mandate za relativnog pobjednika. Da se ne mora slagati parlamentarna većina od nekih krupnih i velikih i možda puno malih ili onih koji će biti manji po ovom izbornom sustavu a htjeli bi biti malo veći kao što je Most. To je bila jedna teoretska opaska, tvrdi premijer Andrej Plenković.

Teoretska ili ne – najava izbornog zakona koji kopira grčki ili talijanski model naišla je na oštre kritike Mostova zastupnika Roberta Podolnjaka. Smatra da bi takav zakon pogodovao jednoj stranci i da bi se njime stvorila umjetna parlamentarna većina.

– Takav izborni model koji vam se toliko sviđa je zapravo model koji je primjenjen u kraljevini Jugoslaviji za diktature kralja Aleksandra na izborima 1931. godine kada je relativno najjačoj trebalo pripasti 2/3 poslaničkih mandata, kaže Podolnjak.

U Mostu predlažu svoj zakon kojim bi smanjili ukupan broj zastupnika, ali i broj zastupnika nacionalnih manjina. U Glasu pak predlažu mještoviti ili tzv. njemački model u kojem bi se pola zastupnika biralo razmjernim sustavom sa stranačkih lista, a pola većinskim sustavom u manjim izbornim jedinicama. Premijerov prijedlog smatraju najlošijim rješenjem. U SDP-u podsjećaju i na izvješće Ustavnog suda u kojem se upozorava na neravnomjernu raspodjelu birača po izbornim jedinicama. Budući da se time dovodi u pitanje i sama zakonitost izbora, ustavni su suci još 2010. zatražili da se izmijeni Zakon o izbornim jedinicama. Od promjene izbornog zakona, i to putem referenduma, ne odustaje građanska inicijativa Narod odlučuje. Traže da se izborni prag spusti na 4%, smanjenje ukupnog broja saborskih zastupnika, zastupnika manjina te tri preferencijska glasa.

Odgovarajući na pitanje voditelja je li se u HDZ-u raspravljalo o uvođenju grčkog ili talijanskog modela predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić je rekao kako niti na jednom stranačkom tijelu nikada o tome nije bilo govora.

– Premijer je samo u kontekstu nestabilnosti Vlade i prebjega u Saboru rekao kako neke druge države poput Grčke i Italije u ovakvim situacijama, kako bi spriječili prelaske iz stranke u stranku, benefitom nagrađuju relativnog izbornog pobjednika koji onda dobije određeni broj mandata kako bi mogao formirati stabilnu vladu, objasnio je Bačić.

– To je model koji postoji samo u Grčkoj, odnosno primjenit će se još samo na idućim izborima jer je zakonom ukinut. U Italiji su taj model ugradili u jedan od brojnih izbornih zakona. Dio tog modela je ukinuo talijanski Ustavni sud jer smatra kako u razmjernom izbornom sustavu se ne može na taj način nagraditi pobjednička stranka. Nakon toga su Talijani mijenjali zakon nekim drugim formulacijama, ali Ustavni sud je i to ukinuo. Dakle, takav model praktično više nigdje u svijetu ne postoji, ustvrdio je Podolnjak dodavši da bi takav model HDZ želio kod nas ozakoniti.

Suprotstavio mu se predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a rekavši da premijer nikad nije rekao da razmišlja o uvođenju toga modela.

Predsjednik Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika Robert Jankovics kaže da je njihov klub uveo jednu novinu u hrvatskoj politici jer se oni dogovaraju oko svake odluke i mišljenje svih članova je bitno.

– Vjerujem da je to glavni razlog zašto zastupnici drugih strnaka prelaze u naš klub, istaknuo je Robert Jankovics. Rekao je da im ulazak u Vladu trenutačno nije ambicija. “Smatramo da vlada radi dobar posao i da treba izbjeći turbulencije”.

Natalija Kanački iz građanske inicijative “Narod odlučuje” rekla je da iz perspektive birača ovaj Sabor uopće ne odražava sliku onoga za što su birači glasali.

– Tu smo imali toliko političke trgovine, o korupciji neću niti pričati, to je za neka druga državna tijela, ali ću vam reći da iz perspektive nas običnih ljudi sve ovo izgleda kao pogodovanje, politička trgovina i velika nesređenost. Nadam se da će birači prepoznati što se u ove četri godine događalo, istaknula je. Naša inicijativa nastavlja svoju borbu za raspisivanje referenduma o promjeni izbornog zakona, dodala je.

– 2011. je Ustavni sud ustvrdio da postoji velika razlika birača po izbornim jedinicama, a nakon toga je još jednom odlučivao o Zakonu o izbornim jedinicama ali ga nije ukinuo jer je ocijenio da odstupanja nisu takva da bi to zahtijevalo njegovo ukidanje, kaže Arsen Bauk. Ja smatram da postoji još jedan problem s brojem birača po izbornim jedinicama jer se do samog dana izbora ne zna koliko birača ima u svakoj izbornoj jedinici jer se pripadnici nacionalnih manjina na sam dan izbora mogu odlučiti u kojoj će izbornoj jedinici glasovati, ustvrdio je. Kaže kako je mala šansa da se tzv. grčki i talijanski model usvoji u Hrvatskom saboru.

 

Plenković: Grmojine tvrdnje o ‘veleizdaji’ nedopustive i najteže klevetničke uvrede

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Valentin Ćorić stigao u Zagreb, od danas je na slobodi

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Valentin Ćorić danas je pušten na slobodu i stigao je u Zagreb.

Valentin Ćorić u srijedu je sletio na zagrebačku zračnu luku “Franjo Tuđman”, nakon što je pušten na uvjetnu slobodu jer je odslužio dvije trećine kazne.

Ćorića, koji je u zagrebačku zračnu luku na letu iz Amsterdama sletio oko 13,45 sati, dočekali su supruga, dva brata i dvije sestre, rodbina te prijatelji i suborci, među kojima je i bivši predsjednik HR Herceg-Bosne Dario Kordić.

Ćorić pušten uz uvjet da medijski ne istupa ni kontaktira sa žrtvama i svjedocima

Ćorić medijima nije dao izjavu jer ima zabranu medijskog istupanja.

Izrazivši zadovoljstvo što je njegov klijent izašao iz zatvora, odvjetnik Dražen Plavec rekao je novinarima da je Ćorić dvije trećine svoje kazne odslužio već 24. rujna 2018.

Pojasnio je kako je Haški sud promijenio svoju praksu i više ne pušta zatvorenike na slobodu automatski nakon dvije trećine odslužene kazne, već smatra da su tada tek stečeni uvjeti za njihovo puštanje. Tada sud odlučuje o puštanju zatvorenika pri čemu ocjenjuje njegovo ponašanje u pritvoru, mogućnost rehabilitacije i težinu zločina.

Plavec je rekao kako je Ćorić pušten uz uvjet da ne smije medijski istupati i kontaktirati sa žrtvama i svjedocima, ali se smije slobodno kretati.

Naveo je da su nakon drugostupanjske presude podnijeli zahtjev za djelomičnom revizijom tražeći da se Ćoriću u zatvorsku kaznu uračuna i vrijeme koje je proveo u bolnici, ali su odbijeni uz obrazloženje da su to već prvostupanjski i drugostupanjski sud uzeli u obzir.

Na novinarski upit je li sada pravda zadovoljena, odgovorio je kako na neki način jest jer Ćorić sada ide kući, te je podsjetio da su u žalbi za njega tražili oslobađajuću presudu.

“Sve ispod oslobađajuće presude s našeg aspekta gledanja nije zadovoljenje pravde, a sada gledamo da reduciramo štetu. Zadovoljni smo što izlazi jer je to bio vrlo iscrpljujući i težak te najopsežniji predmet koji se vodio na nekom međunarodnosm sudu. Samo prvostupanjski postupak je trajao pet godina, a sam postupak oko 14 godina”, kazao je Plavec.

Sreću zbog Ćorićeva izlaska iskazao je i njegov brat fra Šimun Šito Ćorić rekavši da su nesretni što su, kako je rekao, drugi osuđenici iz “šestorke” žrtva Haškog suda. Smatra da takva presuda Haškog suda ne bi prošla niti na jednom drugom sudu.

“Svaki zločin treba kazniti, ali oni nisu tražili zločince. Tako da pravda nije zadovoljena za žrtve kojih je bilo na svim stranama”, kazao je Šito Ćorić.

Ibrica Jusić: Ćorić me spasio u Mostaru

Valentina Ćorića došao je pozdraviti i kantautor Ibrica Jusić koji je s obitelji Ćorić prijatelj više od 40 godina. Upitan kako komentira sam proces rekao je da “neće politiku u svoju butigu” ali smatra “da su nas prodali mangupi”.

Dodao je kako ga je Valentin Ćorić spasio kada je u Mostaru “skoro izgubio glavu”, što je i jedan od dodatnih razloga zašto je danas tu.

Nakon što je krajem 2017. osuđen na 16 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije HVO-a ostao je u sudskom pritvoru u Scheweningenu i nije bio upućen na izdržavanja kazne u neku treću državu, a  Međunarodni mehanizam za kaznene sudove, nasljednik Haškog suda, odluku o Ćorićevu puštanju objavio je u srijedu.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari