Pratite nas

BiH

Pejčinović Burić upoznala ministre EU s problemima oko položaja Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić upoznala je u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu svoje kolege s hrvatskom zabrinutošću oko položaja Hrvata u BiH, odnosno njihova legitimnog predstavljanja u tijelima vlasti na svim razinama.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a raspravljali su na zahtjev Hrvatske o stanju u BiH nakon izbora održanih 7. listopada.
“Zaključak je da se svi slažu da je europski put BiH vrlo važan. Imamo sve veći broj članica koje razumiju zabrinutost Hrvatske u vezi s položajem Hrvata, jednog od tri konstitutivna naroda. U tom smislu očekujemo daljnju raspravu u skoroj budućnosti”, rekla je ministrica Pejčinović Burić, dodajući da će na jednom od sljedećih sastanaka Vijeća za vanjske poslove biti doneseni i pisani zaključci.
Rekla je da se jako puno ministara javilo za raspravu o BiH.

Hrvatska je posljednjih tjedana poduzela diplomatsku inicijativu kako bi upozorila na činjenicu da je Željko Komšić izabran za hrvatskog člana predsjedništva glasovima Bošnjaka, izigravajući duh Daytonskog sporazuma te da su izbori provedeni, a da nije dogovoren način popunjavanja nacionalnih klubova u Domovima naroda nakon što je Ustavni sud dio toga zakona proglasio neustavnim.

Pejčinović Burić je rekla da se Hrvatska zauzima da se prvo riješi pitanje provedbe presude Ustavnog suda kod popunjavanja Doma naroda i da se onda nakon formiranja parlamenta na svim razinama krene u izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH.

“Mi smo izrazili zabrinutost što se sve pokušava riješiti odjednom. Naime, situacija je kompleksna i mi smo se zauzeli da se ide fazno, da se prvo pristupi primjeni presude Ustavnog suda, a u drugom koraku da se ide u izmjene izbornog zakona u skladu s presudom Ustavnog suda. Onda, nakon što se situacija politički stabilizira i kada se formiraju parlamenti i vlade na svim razinama, može se raditi onome što je sigurno najvažnije, a to su reforme na putu prema Eurposkoj uniji”, rekla je ministrica.
Ustavni sud BiH izbrisao je odredbe Izbornog zakona BiH koji se tiču popune gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH. Ustavni je sud utvrdio da je utemeljen prigovor nekadašnjeg predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Bože Ljubića, koji je aktualni saborski zastupnik, da je narušeno načelo proporcionalnosti pri izboru izaslanika iz pojedinih županija.
Prijašnjim odredbama Izbornog zakona bilo je primjerice moguće izabrati jednoga hrvatskog izaslanika iz Bosansko-podrinjske županije iako tamo žive tek 24 Hrvata, jednako kao i jednoga izaslanika iz Posavske županije, gdje ih živi 36.000, što predstavlja razliku u vrijednosti glasa 1400 puta.

Pejčinović Burić je rekla da se jedan dio država članica zauzima za to da se sva pitanja u BiH rješavaju odjednom kroz reforme potrebne za članstvo u EU-u, a drugi dio, među kojima je i Hrvatska da se ide postupno.

Ona je rekla da se Hrvatska zauzima za poštovanje Ustava BiH, koji govori o konstitutivnosti tri naroda i građana.

“Tu je stvar pristupa kako gledati na Bosnu i Hercegovinu. Mi smo zalagali da se počne od Ustava i veći dio država članica to podržava. Postoji Daytonski mirovni sporazum i njega treba poštovati. A onda kroz pristupanje BiH Europskoj uniji tražiti rješenja koja će biti u skladu s onim što traži članstvo u EU-u. Ne može se dovoditi u pitanje Ustav, može se samo postavljati pitanje kada i u kojem roku treba li i kako mijenjati ustroj na kojem će BiH počivati u budućnosti”, rekla je. Na upit da komentira to što u EU postoji nerazumijevanje samog koncepta konstitutivnih naroda, ministrica je rekla da se konstutitivnost nalazi u Ustavu.

“Konstutitivnost je u Ustavu. Ne bih dalje komentirala. Države imaju različite ustroje, primjerice država u kojoj se nalazimo Belgija, koja ima parlamente etničkih skupina, kao što su flamanski, francuski, njemački. Vrlo su različiti načini kako su zemlje nastajale. Tako i u BiH, konstitutivnost nije samo nasljeđe Daytona, ona postoji kroz niz dokumenata i puno ranije”, rekla je Pejčinović Burić.

“Puno je vremena prošlo od Daytonskog sporazuma i Ustava, koji je dio toga sporazuma. Naravno da nakon više od 20 godina Europa ide drugim smjerom. Ide se prema građanskom principu. To je onaj dio problema gdje su države na različitim pozicijama. Dakle, ide li se gledati na BiH kroz važeći Ustav i odredbe koje je donio Daytonski mirovni sporazum, dakle konstituivnost naroda i zastupljenost svih ostalih građana na način kako je to propisano ili da se ide na put koji definira europska pravna stečevina, a to je da države trebaju biti uređene na moderan način, prema modelu, kada su izbori u pitanju, jedan čovjek – jedan glas. Dakle, tu je stvar pristupa kako gledati na BiH”, rekla je ministrica, javlja Hina.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

BiH

U BiH se nakon mjesec i pol dogovorili kako podijeliti kredit MMF-a

Objavljeno

na

Objavio

Bosanskohercegovačka vlada u utorak je nakon mjesec i pol svađa donijela odluku o aktiviranju 330 milijuna eura kredita Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), potvrdio je ministar financija Vjekoslav Bevanda.

Kredit je odobren još 20. travnja na temelju zatjeva BiH za hitnu pomoć radi konsolidacije stanja u zdravstvenom sektoru i pomoći gospodarstvu u suočavanju s epidemijom COVID-19.

MMF ga je ekspresno odbrio i odmah poslao novac na račun Centralne banke BiH, no središnja vlada se tjednima nije mogla dogovoriti kako će ga podijeliti između dva entiteta i distrikta Brčko.

Vijeće ministara je u utorak odlučilo kako će 61,5 posto dobiti Federacija BiH, 37,5 posto Republika Srpska, a jedan posto distrikt Brčko.

Federacija će polovicu svog iznosa zadržati na entitetskoj razini dok će ostatak biti podijeljen na deset županija, jer je u njihovoj nadležnosti najveći dio zdravstvenog sektora.

Kredit će otplaćivati entiteti i distrikt Brčko. Kamata je 1,05 posto uz poček od 39 mjeseci

Dogovor je postignut nakon što se hrvatski i bošnjački ministri nisu mogli usuglasiti o alociranju sredstava i tretmana županija u Federaciji. Bošnjačka je strana inzistirala da se jasno naznači uloga županija kao korisnika kredita ali i da se istakne kako oni nisu subjekti koji mogu preuzimati međunarodne kreditne obveze.

Kompromis je postignut tako što je navedeno kako će 50 posto dobiti “Federacija sa svojih deset županija”, pojasnio je Bevanda

“Ovo je dugo zagađivalo javni prostor i bilo je previše špekulacija”, kazao je Bevanda dodajući kako ima dojam da su se neki preko tog pitanja pokušali obračunati s njim osobno. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Loša sigurnosna situacija u USŽ, migranti pristižu u velikom broju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Arhiva

Iz Kantonalnog(Županijskog) ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH.

Glasnogovornik Policije Unsko-sanskog kantona (USK) Ale Šiljdedić potvrdio je da u taj dio Bosne i Hercegovine svakodnevno pristiže više od 100 migranata, što s obzirom na popunjenost smještajnih kapaciteta u svim prihvatnim centrima usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju, naročito u Bihaću i Velikoj Kladuši.

”Kako je u posljednjih sedam dana ponovo uspostavljen autobusni međugradski prijevoz, na područje USK dnevno u prosjeku stiže između 100 i 150 novih migranata. Policijski službenici u skladu s odlukom Operativne grupe kontroliraju sva vozila i pokušavaju odvratiti ove strane državljane od ulaska u naš kanton, odnosno usmjeriti ih na mjesto polaska. Kod nekolicine osoba pronađene su boravišne legitimacije iz prihvatnih centara u Sarajevu” – izjavio je Šiljdedić.

Iz Kantonalnog ministarstva unutarnjih poslova još jednom je poslano upozorenje da nekontrolirani priljev migranata u USK itekako usložnjava humanitarnu i sigurnosnu situaciju u tom dijelu BiH. ”Smještajni kapaciteti u svim ovdašnjim prihvatnim centrima su popunjeni. S obzirom na broj ljudi koji već boravi u kantonu, svaki novi dolazak itekako usložnjava humanitarnu, a samim tim i sigurnosnu situaciju. Mi ćemo nastaviti profesionalno obavljati naš posao, međutim neophodno je uspostaviti bilo kakvu kontrolu kretanja migranata kroz državu” – dodao je glasnogovornik Policije USK.

U Velikoj Kladuši i Cazinu evidentirano je nekoliko incidentnih situacija, zbog kojih je morala intervenirati i Jedinica za specijalističku podršku Ministarstva unutarnjih poslova USK. “U međusobnom sukobu migranata u Cazinu smrtno su stradale dvije osobe. Ranije je u Velikoj Kladuši zapaljeno nekoliko napuštenih objekata, u kojima su upravo boravili migranti.

Policija je i na zahtjev zaposlenih u Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) intervenirala u privremenom centru Miral, a razlog je bio agresivno ponašanje korisnika usluga ovog centra”, sažetak je posljednjih policijskih izvještaja o situaciji s migrantima u Unsko-sanskom kantonu.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić je još prije nekoliko dana ponovo tražio pomoć nadležnih državnih institucija. ”Nadamo se nastavku uspješne suradnje s Europskom komisijom i međunarodnim organizacijama, s obzirom na to da smo uz njihovu pomoć uspjeli donekle kontrolirati situaciju. Zaista je pitanje šta bi bilo bez njihove podrške. Očekujemo i neke konkretne poteze nadležnih državnih institucija, jer ne smijemo i ne možemo dopustiti ponavljanje prošlogodišnjeg scenarija, kad je grad doslovno bio pregažen.

Nadam se da nećemo biti prinuđeni na očajničke poteze, kao što je bio otvaranje kampa Vučjak” – riječi su bihaćkog gradonačelnika Fazlića. Za sada nema novih informacija ni o eventualnom zatvaranju prihvatnog centra Bira u središtu Bihaća za što je, kako je ranije rečeno, potrebna suglasnost Ministarstva sigurnosti BiH.

Zašto migranti pale kuće?

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari