Pratite nas

Iz Svijeta

Pejčinović Burić u Bakuu otvorila veleposlanstvo te hrvatsko-azerbajdžanski gospodarski forum

Objavljeno

na

Foto: Hina

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić u ponedjeljak je za službenog posjeta Azerbajdžanu otvorila hrvatsko veleposlanstvo u Bakuu i gospodarski forum, priopćeno je iz ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP).

Teme razgovora hrvatske šefice diplomacije s njezinim domaćinom Elmarom Mammadyarovim bile su aktualna globalna i regionalna pitanjima i suradnja u multilateralnim organizacijama, energetska sigurnost, Brexit i pripreme za hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije.

Veleposlanstvo Hrvatske u Azerbajdžanu, koje je svečano otvorila ministrica Pejčinović Burić, zasigurno će pridonijeti daljnjem jačanju sveobuhvatnih bilateralnih odnosa dviju država koji su dobri i prijateljski, rečeno je, piše MVEP.

Hrvatska podupire azerbajdžanske pregovore s Europskom unijom u svrhu skorog sklapanja sveobuhvatnog bilateralnog sporazuma o suradnji te o jačanju suradnje u sklopu Istočnog partnerstva.

Pejčinović Burić se susrela i s predsjednikom Azerbajdžana Ilhamom Aliyevim te s predsjednikom vlade Novruzom Mammadovim, dodaje se u priopćenju.

Razgovarali su o jačanju gospodarske suradnje uoči održavanja drugog sastanka Zajedničkog povjerenstva za gospodarsku suradnju između Hrvatske i Azerbajdžana u sklopu kojeg će se organizirati i poslovni forum.

S predsjednikom parlamenta Azerbajdžana Ogtayem Asadovim i voditeljem azerbajdžanskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Samadom Seyidovim također su razmotrene bilateralne i multilateralne teme od obostranog interesa, s posebnim naglaskom na daljnje jačanje parlamentarne suradnje.

Izvoz porastao za 62 posto

Pejčinović Burić je otvorila Azerbajdžansko–hrvatski gospodarski forum koji je u organizaciji HGK i AzPromo-a okupio više od 80 gospodarstvenika.

Tom prigodom otvorena je i izložba „Hrvatska – bljesak raznolikosti“ hrvatskih fotografa Maria Romulića i Dražena Stojčića.

Glavno bogatstvo Azerbajdžana leži u bogatim rezervama nafte, prirodnog plina i velikom poljoprivrednom potencijalu na koji pozitivan utjecaj imaju povoljni klimatski uvjeti.

Na gospodarskom forumu sudjelovale su tvrtke Atir, Enigma Aviation Travel, GEO-TEO, IND-EKO, Končar, Podravka, Tehno Filter, Potestas, Telecor i Velox.

Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Azerbajdžana u 2018. iznosila je 407 milijuna dolara što je porast od 62 posto u odnosu na 2017. Izvoz je u 2018. iznosio 980 tisuća dolara, što je rast od 25%, dok je uvoz iznosio 406 milijuna dolara, što je rast od 62 posto.

Iako je riječ o velikom povećanju, robna razmjena je daleko ispod potencijala, smatra potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš.

“Dosadašnji forumi pokazali su da postoji interes poduzetnika u jačanju suradnje u mnogim poljima, od kemijske industrije i energetike do poljoprivrede, IT sektora i infrastrukture,“ rekao je na gospodarskom forumu održanom u Bakuu u povodu otvorenja hrvatskog veleposlanstva.

S obzirom da se gospodarski razvoj Azerbajdžana može ponajviše pripisati velikom i rastućem izvozu nafte i plina u tome svoju priliku vidi hrvatska tvrtka IND-EKO. Njezini su izvozni aduti oprema za čišćenje spremnika nafte bez ulaska ljudi, zatim proizvodi za vodno-komunalnu infrastrukturu te znanje i tehnologija u sanaciji zagađenih područja i gospodarenju otpadom.

„Uspjeli smo povećati naš izvoz usluga i proizvoda za 50 posto unutar razdoblja od zadnje dvije godine. Želja nam je napraviti iskorak u kaspijskoj regiji, posebice kroz plasiranje našeg know-howa“, rekao je direktor i vlasnik tvrtke IND-EKO Ilija Šmitran.

Tvrtka Tehno filter bavi se projektiranjem, proizvodnjom i montažom sustava za aspiraciju prašine u raznim granama industrije, a iskorak na azerbajdžansko tržište dio je plana jačanja kapaciteta i prisutnosti na tržištima izvan EU.

„Krajem prošle godine završili smo prvi dio ciklusa investicija u novu halu i tehnologiju četvrte generacije u vrijednosti od milijun eura. Drugi ciklus planiramo dovršiti tijekom ove godine. Idući mjesec krećemo s izvozom u Kanadu i SAD, plan nam je i certificirati se za kinesko tržište. U Azerbajdžanu bismo primarno surađivali s projektantskim tvrtkama koje bi naše proizvode uključivale u izvedbena rješenja pogona i s proizvođačima strojeva za pogone,“ rekla je direktorica tvrtke Nataša Strišković.

Na gospodarskom forumu sudjelovala je i tvrtka Atir, koja se bavi proizvodnjom eksplozivnim tvari za civilnu i vojnu uporabu. Do sada su njihovi proizvodi bili prisutni na Bliskom Istoku i u Africi, a želja im je proširiti se na tržišta Azije i Europe. Stoga su u povećanje proizvodnje u protekle dvije godine uložili oko 5 milijuna kuna.

„Izvoz čini više od 70 posto naših prihoda. U Azerbajdžanu želimo surađivati sa specijaliziranim tvrtkama u obrambenoj industriji. Zainteresirani smo i za suradnju s azerbajdžanskim ministarstvom obrane ili za zajednički nastup na trećim tržištima,“ rekao je Bogomir Hren iz Atira.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Ukrajina i Rusija postigle sporazum o prekidu vatre i razmjeni zarobljenika do kraja 2019.

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Ruski predsjednik Vladimir Putin i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigli su u utorak sporazum o potpunoj primjeni prekida vatre u istočnoj Ukrajini te o razmjeni svih preostalih zarobljenika do kraja 2019. godine, ostavivši osjetljivo pitanje statusa regije za buduće razgovore

Razgovori Putina i Zelenskija, kojima je to bio prvi susret, trajali su devet sati, a održani su u Parizu uz posredovanje francuskoga predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Sukob u istočnoj Ukrajini izbio je 2014. godine i u njemu je poginulo više od 13 tisuća ljudi, a oko milijun ih je izbjeglo. Nakon sukoba velik dio Ukrajine ostao je pod kontrolom separatista koje podupire Moskva.

Prvi susret dvojice čelnika otkako je Zelenskij izabran početkom ove godine uz obećanje da će riješiti sukob, bio je prilično hladan, bez rukovanja i uz izbjegavanje pogleda.

No, razgovori su rezultirali, kako je navedeno u zajedničkom priopćenju, dogovorom o razmjeni zarobljenika i obnovom postojećeg sporazuma o prekidu vatre u istočnoj Ukrajini koji nikad nije u potpunosti primijenjen.

Dvije su se strane, osim toga, dogovorile da će tijekom sljedeća četiri mjeseca nastojati omogućiti lokalne izbore u Donbassu, što je do sada bio veliki kamen spoticanja. Nisu, međutim, iznesene pojedinosti o tome na koji će se način provesti glasovanje, a francuski predsjednik Macron priznao je da još postoje nesuglasice kada je riječ o toj temi.

“Postigli smo dogovor o povlačenju, razmjeni zarobljenika, prekidu vatre i političkoj evoluciji”, rekao je Macron na konferenciji za novinare na kojoj su on i Merkel sjedili između Zelenskija i Putina. “Zamolili smo naše ministre da predstojećih mjeseci to razrade… kako bi se za četiri mjeseca mogli održati lokalni izbor”, rekao je Macron.

Osim toga, Zelenskij je rekao da su oni Putin razradili nacrt sporazuma koji će omogućiti ponovni tranzit ruskoga plina kroz ukrajinski teritorij.

Nije, međutim, postignut konačni sporazum u političkim pitanjima koja stoje na putu rješavanju sukoba. Među njima su status Donbassa unutar Ukrajine, koja bi trebala kontrolirati granicu između te regije i Rusije te način provedbe lokalnih izbora u toj regiji.

Novi summit Ukrajine, Rusije, Njemačke i Francuske (takozvani “normandijski format”) bit će organiziran za četiri mjeseca, najavio je Macron nakon sastanka održanoga u ponedjeljak, prvoga nakon 2016. godine.

“Činjenica da smo zajedno sama po sebi je veliki rezultat”, rekao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, nazvavši sukob u Ukrajini “otvorenom ranom u srcu europskoga kontinenta”.

“Još je preostalo puno posla, ali imam dojam da postoji dobra volja da se razriješe teška pitanja”, istaknula je njemačka kancelarka Angela Merkel. “Jako sam zadovoljna ovim sastankom”, dodala je.

Ukrajinski je predsjednik na zajedničkoj konferenciji za novinare rekao da je, po njegovu mišljenju, ostvareno premalo. “Više bih volio da smo riješili veći broj problema”, zaključio je Zelenskij.

Putin je, međutim, pokazao veći optimizam, pozdravivši “važan korak” prema smirivanju napetosti i “nedvojbeno” zatopljavanju odnosa. “Rusija želi učiniti sve što može kako bi ovaj sukob završio”, ustvrdio je. (Hina)

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Nestao čileanski vojni zrakoplov s 38 osoba

Objavljeno

na

Objavio

Čileansko zrakoplovstvo objavilo je u ponedjeljak da je izgubilo radio vezu s vojnim zrakoplovom C 130 u kojemu je bilo 38 osoba, a koji je poletio iz Punta Arenasa na jugu zemlje prema bazi na Antarktici.

– Zrakoplov C130 Hercules poletio je u 16.55 (20.55 po srednjoeuropskom vremenu) iz grada Punta Arenasa, prema antarktičkoj bazi Predsjednik Eduardo Frei – priopćila je čileanska vojska.

Kontakt sa zrakoplovom izgubljen je oko jedan sat nakon polijetanja.

U zrakoplovu se nalazilo ukupno “38 osoba, od kojih 17 članova posade i 21 putnik”.

Prema istom izvoru, oglašena je uzbuna i pokrenuta operacija spašavanja u kojoj sudjeluju zrakoplovi i brodovi čileanske mornarice.

Zrakoplov koji je poletio iz baze Chabunco u Punta Arenasu (više od 3000 km južno od glavnoga grada Santiaga) obavljao je logističke zadaće. Prevozio je osoblje koje je trebalo pregledati plutajući naftovod kojim se opskrbljuje antarktička baza. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari