Pratite nas

Politika

Pejčinović Burić: Žele li u EU, države zapadnog Balkana moraju riješiti otvorena pitanja i nasljeđe rata

Objavljeno

na

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u petak da države zapadnog Balkana moraju riješiti bilateralna i pitanja zaostala iz rata 1990-tih žele li postati članice EU-a.

Sudbina nestalih u ratu i neriješena granica na Dunavu neka su od otvorenih bilateralnih pitanja između Hrvatske, koja je članicom Unije postala 2013. i Srbije koja pregovara o pristupanju.

“Države jugoistočne Europe trebaju pokazati političku volju i jasnu predanost reformama i ispunjavanju potrebnih kriterija za članstvo u EU, što se poglavito odnosi na pitanja nasljeđa rata, pomirbu, ali i na rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja”, rekla je ministrica, prema priopćenju MVEP-a.

Potpredsjednica vlade sudjelovala je u Beču na neformalnom sastanku šefova diplomacija članica EU-a (Gymnich), u okviru austrijskog predsjedavanja EU-om.

Njima su se tradicionalno pridružili kolege iz država kandidatkinja – Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Turske.

Ministri su potvrdili predanost europskoj perspektivi za sve države jugoistočne Europe, “čvrsto utemeljene na načelima individualnih postignuća i mjerljivog napretka, kao i na provedbi reformi i poštivanju vrijednosti kao preduvjetu daljnjeg napredovanja na europskom putu”.

“Politika proširenja mora i dalje ostati utemeljena na strogoj i pravednoj uvjetovanosti i načelu individualnih postignuća“, istaknula je Pejčinović Burić.

Nekoliko europskih ministara izrazilo je zabrinutost zbog moguće razmjene teritorija između Srbije i njezine bivše pokrajine Kosova, najavljene u sklopu napora u poboljšanju odnosa između ova dva bivša neprijatelja.

Europska unija je posredovala u pregovorima između Beograda i Prištine, nudeći im izglede za članstvo u Uniji ako uspiju razriješiti probleme.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je izrazio veliku skepsu prema tome planu istaknuvši da pregovori oko razmjene teritorija “nisu konstruktivni.”

“Vjerujemo da bi to moglo otvoriti stare rane u široj javnosti”, rekao je Maas.

Austrijska ministrica Karin Kneissl ovo je usporedila s ukidanjem kolonijalizma u Africi kada su zemlje shvatile da će rasprava o granicama “otvoriti Pandorinu kutiju”.

“Bilo kakvo rješenje na Balkanu bi trebalo prije svega pridonijeti postizanju stabilnosti u regiji”, rekao je europski povjerenik za susjedsku politiku Johannes Hahn.

Osim zapadnog Balkana, na dnevnom redu dvodnevnog sastanka bili su i situacija na Bliskom istoku, transatlantski odnosi, migracije i kriza u Venezueli.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

Milan Bandić podržao Kolindu Grabar-Kitarović

Objavljeno

na

Objavio

Stranka rada i solidarnosti podržat će na predstojećim predsjedničkim izborima kandidaturu sadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, objavio je u subotu predsjednik stranke Milan Bandić, nakon sjednice stranačkog Predsjedništva.

Predsjednica je, ocijenio je Bandić, uspješno ojačala međunarodni položaj Hrvatske, promovirala zajedništvo i pokazala socijalnu osjetljivost te otvorenost prema građanima.

“Treba cijeniti njezinu sposobnost i diplomatsko umijeće da jača položaj Hrvatske unutar EU-a istodobno održava iznimne odnose kako sa Trumpom tako i sa Putinom te da bude ugledna gošća na najvažnijim globalnim forumima i inicijativama”, rekao je Bandić navodeći sedam razloga zašto je njegova stranke dala potporu kandidaturi aktualne predsjednice.

Istaknuo je kako je Grabar-Kitarović povezivala Hrvatsku sa zemljama srednje Europe, a inicijativa “Tri mora” iskorak je u vanjskoj politici koja je godinama bila zarobljena u “regionu”. Sadašnja predsjednica imala je i korektne odnose prema susjednim zemljama zalažući se za uspostava novih mostova suradnje, rekao je Bandić.

“Promovirala je zajedništvo i pokazala socijalnu osjetljivost i otvorenost prema građanima za razliku od drugih koji vrlo često promoviraju isključivost, potiče na razumijevanje drugih i drugačijih. Za razliku od nekih drugih kandidata koji promiču elitizam i salonsku politiku predsjednica je u prvom mandatu bila glasnogovornica malih i slabih”, naveo je Bandić dodavši kako se njezin senzibilitet prema običnom čovjeku u potpunosti slaže i s njegovim političkim svjetonazorima.

Ocijenio je kako Hrvatskoj treba vratiti zajedništvo i optimizam, a to su dvije ključne stvari koje Hrvatskoj nedostaju i koje je Grabar-Kitarović činila u proteklih pet godina. Ocijenio je i kako Hrvatskoj na mjestu predsjednice ne trebaju “isluženi političari i neshvaćeni proroci”.

“Ne treba nam eksperiment niti povratak natrag. Za aktualnu predsjednicu znamo na čemu smo, a Hrvatskoj u ovom trenutku ne trebaju eksperimenti i da se netko uči obnašanju te odgovorne dužnosti”, rekao je Bandić zaključivši kako “Hrvatska treba i i zaslužuje imati damu za predsjednicu”.

Predsjedništvo Stranka rada i solidarnosti podržalo je kandidaturu Grabar-Kitarović s 15 glasova i dva suzdržana, rekao je Bandić.

Sam se, kaže, nije uključio u predsjedničku utrku zbog onoga što još mora odraditi u gradu Zagrebu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Kolakušić: ‘Želim plaću od minimalno 70.000 kuna i s obitelji bi živio na Pantovčaku

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednički kandidat Mislav Kolakušić u subotu je izjavio da očekuje pobjedu na predsjedničkim izborima iako u kampanju ne namjerava uložiti niti kune, a na Pantovčaku, gdje planira povesti cijelu obitelj, očekuje i plaću od najmanje 70 tisuća kuna.

Bivši sudac i europarlamentarac Kolakušić je u emisiji RTL Danas rekao da neće imati klasičnu kampanji, biračima će se obraćati isključivo putem javnih nastupa, a plan mu je da u kampanji ne potroši niti kune.

Istaknuo je da u njegovu fokusu neće biti svjetonazorska pitanja, već pravosuđe i gospodarstvo, a pobjedom na izborima “uzet će ključ i uselit se na Pantovčak”

Sa sobom na Pantovčak planira useliti i svoju obitelj. “Živjet ćemo na Pantovčaku. Nećemo raditi probleme pa da zgradu u kojoj živimo opkoljava 15 ljudi”, rekao je Kolakušić.

Za sebe na predsjedničkoj funkciji očekuje, kaže, plaću od minimalno 70.000 kuna, ali smatra da i na drugim pozicijama “plaće trebaju rasti barem tri puta, ali i da uposlenih treba biti barem tri puta manje”.

Govoreći o svom timu, rekao je da je “ta priča zamišljena drugačije od svih priča dosad”.

“Imamo tim, cijelo vrijeme razgovaramo. Neki su dobri, neki su bili katastrofa. Biramo ih gledanjem kako se ponašaju”, rekao je.

Iako je predsjednički kandidat SDP-a Zoran Milanović oštro kritizirao datum održavanja izbora, čiji će prvi krug biti 22. prosinca, Kolakušiću to nije mu sporno. “Taj datum mi uopće nije sporan, bio mi je potpuno očekivan. Tko se bavi politikom, bilo je potpuno jasno da će to biti ovaj datum. Bit će manja izlaznost. Zato su osmislili sustav općina i županija kako bi zaposlili svoje članove stranke i znaju da će određeni broj njihovih birača izaći na izbore”, rekao je.

Kolakušić je posebno oštar bio prema Državnom izbornom povjerenstvu (DIP) koje ga je prozvalo za nezakonitosti u predizbornoj promidžbi za protekle europarlamentarne izbore.

“Oni su to toliko paušalno to izveli. Zato ih nazivam bijednicima, oni su bijednici”, rekao je Kolakušić za članove DIP-a

Ako postane predsjednik države, Kolakušić im poručuje da će “svi odgovarati imenom i prezimenom”, dat će provjerit njihovu imovinu kako bi se utvrdilo je li bilo” čudnih kretanja i pritoka imovine u vrijeme izbora”.

Ponovio je da se vraća u Bruxelles ako na predstojećim predsjedničkim izborima ne osvoji 600.000 glasova

“U politiku sam ušao da bih promijenio stvari. Samo oni koji imaju 76 mandata mogu mijenjati stvari. Oni koji imaju 20 mandata donose 20 potencijalnih žetončića. Mogu učiniti isto kao da ih je 75 ili nula. Dakle, ne mogu učiniti ništa. U ovakvom izbornom sustavu nemoguće je doći do vlasti. Na prošlim izborima HDZ i SDP su zajedno 440.000, a mi oporba 600.000, a oni su dobili osam mandata, mi četiri. Onaj koji pobijedi na predsjedničkim izborima, ima pravo voditi državu. Kraj priče.”, rekao je Kolakušić.

Upitan kako misli ukinuti sto tisuća radnih mjesta, pozvao se na logiku te ukidanje prekomjernog broja gradova i općina, kojima bi, kaže, ukinuo financiranje. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari