Pratite nas

Politika

Pejčinović Burić: Žele li u EU, države zapadnog Balkana moraju riješiti otvorena pitanja i nasljeđe rata

Objavljeno

na

Ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić rekla je u petak da države zapadnog Balkana moraju riješiti bilateralna i pitanja zaostala iz rata 1990-tih žele li postati članice EU-a.

Sudbina nestalih u ratu i neriješena granica na Dunavu neka su od otvorenih bilateralnih pitanja između Hrvatske, koja je članicom Unije postala 2013. i Srbije koja pregovara o pristupanju.

“Države jugoistočne Europe trebaju pokazati političku volju i jasnu predanost reformama i ispunjavanju potrebnih kriterija za članstvo u EU, što se poglavito odnosi na pitanja nasljeđa rata, pomirbu, ali i na rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja”, rekla je ministrica, prema priopćenju MVEP-a.

Potpredsjednica vlade sudjelovala je u Beču na neformalnom sastanku šefova diplomacija članica EU-a (Gymnich), u okviru austrijskog predsjedavanja EU-om.

Njima su se tradicionalno pridružili kolege iz država kandidatkinja – Albanije, Crne Gore, Makedonije, Srbije i Turske.

Ministri su potvrdili predanost europskoj perspektivi za sve države jugoistočne Europe, “čvrsto utemeljene na načelima individualnih postignuća i mjerljivog napretka, kao i na provedbi reformi i poštivanju vrijednosti kao preduvjetu daljnjeg napredovanja na europskom putu”.

“Politika proširenja mora i dalje ostati utemeljena na strogoj i pravednoj uvjetovanosti i načelu individualnih postignuća“, istaknula je Pejčinović Burić.

Nekoliko europskih ministara izrazilo je zabrinutost zbog moguće razmjene teritorija između Srbije i njezine bivše pokrajine Kosova, najavljene u sklopu napora u poboljšanju odnosa između ova dva bivša neprijatelja.

Europska unija je posredovala u pregovorima između Beograda i Prištine, nudeći im izglede za članstvo u Uniji ako uspiju razriješiti probleme.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je izrazio veliku skepsu prema tome planu istaknuvši da pregovori oko razmjene teritorija “nisu konstruktivni.”

“Vjerujemo da bi to moglo otvoriti stare rane u široj javnosti”, rekao je Maas.

Austrijska ministrica Karin Kneissl ovo je usporedila s ukidanjem kolonijalizma u Africi kada su zemlje shvatile da će rasprava o granicama “otvoriti Pandorinu kutiju”.

“Bilo kakvo rješenje na Balkanu bi trebalo prije svega pridonijeti postizanju stabilnosti u regiji”, rekao je europski povjerenik za susjedsku politiku Johannes Hahn.

Osim zapadnog Balkana, na dnevnom redu dvodnevnog sastanka bili su i situacija na Bliskom istoku, transatlantski odnosi, migracije i kriza u Venezueli.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Politika

HRejting za predsjedničke kandidate: Kada bi u nedjelju bio 1. krug izbora, izvjesno je tko bi išao u drugi krug

Objavljeno

na

Objavio

Da se ovoga vikenda održava prvi krug predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović osvojila bi 28,5% glasova, Zoran Milanović 24,8%, a na trećem mjestu je Miroslav Škoro s 18,2%. Stoji to u podacima HRejtinga u okviru kojega HTV večeras ekskluzivno predstavlja rezultate koje bi u prvom krugu predsjedničkih izbora mogli ostvariti potencijalni predsjednički kandidati.

Nema promjena u poretku troje vodećih kandidata za koje birači smatraju da bi bili najbolji izbor za predsjednika države, međutim odnosi snaga znatno su se promijenili. No topi se prednost Kolinde Grabar-Kitarović.

Ako se povuče paralela s jučerašnjim rezultatima HRejtinga, vidljivo je da i Zoran Milanović i Grabar-Kitarović uživaju gotovo identičnu potporu birača kao i njihove matične stranke. Mislav Kolakušić na četvrtom je mjestu s 8,6%glasova ovaj mjesec.

Od 2% do 4% glasova dobivaju tri potencijalna kandidata – Dejan Kovač 3,2%, Ivan Pernar 2,7%, Dalija Orešković 2,6%. Vlahu Orepića bi izabralo 1,3% birača, a Katarinu Peović i Tomislava Panenića neznatnih 0,5%. Na ostale potencijalne kandidate otpada 1,9% glasova birača, a neodlučnih je 7,1%.

Velika se promjena dogodila tijekom ljeta u odnosima kandidata koji prema HRejtingu prednjače u pretkampanji, i od kojih se naravno i očekivalo da će privući najveći broj birača.

U četiri mjeseca Kolinda Grabar-Kitarović izgubila je 6,17 postotnih bodova, gotovo isto toliko napredovao je Zoran Milanović, za 6,27. Razlika između njih dvoje u svibnju je iznosila malo više od 16 postotnih bodova, sad je manja od četiri. Najveći napredak ostvario je Miroslav Škoro, potpora birača tom kandidatu veća je za 8,86 postotnih bodova. Prednost Kolinde Grabar Kitarović u odnosu na Škoru smanjila se s više od 25 postotnih bodova, na oko deset. Od ostalih kandidata izdvojit ćemo još Daliju Orešković, koja je zabilježila velik pad popularnosti, sa 6,71, na 2,62 posto.

Uz HDZ i SDP još Most i HSS su tu gdje su rezultati, analitički gledano zanimljivi. Kod ostalih stranaka glasovi bi se uglavnom očekivano raspodijelili. Birači HDZ-a svoje bi glasove većim dijelom dali Kolindi Grabar-Kitarović, a tako bi glasovalo njih 74,2 posto. Međutim, 19,6 posto birača HDZ-a ipak bi za svog favorita izabralo Miroslava Škoru. 0,7 posto odlučilo bi se za kandidata ljevice Zorana Milanovića.

Zanimljivo, među SDP-ovim biračima čak ih je deset posto koji smatraju da bi bolji predsjednik bio jedan od kandidata s desnog spektra, pa bi tako njih 6,2 posto svoj glas dalo Kolindi Grabar-Kitarović, a 4,4 posto Miroslavu Škori. Zoran Milanović dobiva 78,5 posto glasova.

Birači Mosta najveću potporu daju Miroslavu Škori, 38,6 posto. Podjednaki broj glasova dali bi Kolindi Grabar-Kitarović i Mislavu Kolakušiću – 15,8. Deset cijelih pet posto opredijelilo bi se za Dejana Kovača, a 1,8 za Zorana Milanovića.

Šaroliko bi se raspršili i glasovi birača HSS-a, 23,5 posto za Kolindu Grabar-Kitarović, 17,6 za Zorana Milanovića, 14,7 za Miroslava Škoru i 11,8 za Mislava Kolakušića.

Vidjeli smo prema rezultatima prvog kruga da se odnosi među kandidatima mijenjaju kako se termin izbora približava, i da je sad ipak znatno manja razlika između Kolinde Grabar-Kitarović, Zorana Milanovića i Miroslava Škore. HRejting istražio je i kako bi izgledalo kad bi se u drugom krugu predsjedničke utrke ogledali Grabar-Kitarović i Milanović, zatim aktualna predsjednica i njen oponent s desnog spektra Miroslav Škoro, te što bi bilo kad bi u završnicu ušli Škoro i Zoran Milanović. Sve tri kombinacije su intrigantne, nude zanimljiv duel, kakav je ishod saznajte sutra, ekskluzivno u Dnevniku HTV-a.

Ovo je najveće istraživanje raspoloženja hrvatskog biračkog tijela koje je za HRT provela agencija Promocija plus. HRejting obuhvaća čak 1400 ispitanika, pa je statistička pogreška samo plus-minus 2,62%, a razina pouzdanosti 95%.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

HDZ-a Donji Miholjac: Nemamo veze sa zabranom Škorina koncerta u D. Miholjcu

Objavljeno

na

Objavio

Iz HDZ-a Donji Miholjac danas su poručili kako nemaju nikakve veze s otkazivanjem Škorinog koncerta povodom Dana Grada Donjeg Miholjca.

Poručuju da HDZ ni sa koje razine, niti lokalne niti županijske, nije vršio pritisak na nezavisnog gradonačelnika Gorana Aladića oko dogovaranja imena koja će nastupiti povodom Dana Grada, a isto tako niti oko raskidanja suradnje i otkazivanja Škorina koncerta.

“Nakon što je gradonačelnik Grada Donjeg Miholjca Goran Aladić otkazao koncert Miroslava Škore koji se trebao održati povodom Dana Grada 29. rujna ove godine, pojavili su se netočni medijski natpisi o tome kako HDZ stoji iza otkazivanja koncerta.

Ovim priopćenjem želimo oštro demantirati teze koje u javni prostor plasira tim glazbenika Miroslava Škore koji je najavio svoju kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske.

Hrvatska demokratska zajednica u Donjem Miholjcu participira u gradskoj vlasti putem vijećnika u Gradskom vijeću, ali gradonačelnik Donjeg Miholjca gospodin Goran Aladić nije član HDZ-a, a na mjesto gradonačelnika izabran je kao nezavisni kandidat”, stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik Gradskog odbora HDZ-a Donji Miholjac Dražen Trcović.

“Odluka o odabiru izvođača kao i o otkazivanju koncerta istom nije u nadležnosti Gradskog vijeća niti je Gradsko vijeće odlučivalo o tome. Važno je naglasiti i da nitko od članova Hrvatske demokratske zajednice nije sudjelovao u odlukama oko izbora glazbenih izvođača povodoma Dana Grada.

Isto tako nitko s lokalne i županijske razine nije vršio pritisak na Gradonačelnika za raskidanje suradnje s glazbenikom Škorom kako bi otkazao ranije dogovoreni koncert.

Dakle, sva pitanja oko izbora izvođača i otkazivanje dogovorene suradnje, s gospodinom Škorom, povodom Dana Grada Donjeg Miholjca isključivo treba adresirati na gradonačelnika koji je sudjelovao u svim tim procesima i upućen je u tijek događaja vezanim za ovu temu”, nastavlja se u priopćenju.

“Glazbeniku Miroslavu Škori koncerte otkazuju brojni načelnici i gradonačelnici neovisno o političkoj opciji iz koje dolaze, vodeći pri tome računa da proračunskim novcima ne financiraju njegove javne istupe u vrijeme kada je najavio kandidaturu za predsjednika.

Vjerujemo da se istom moralnom odgovornošću prema svim građanima Donjeg Miholjca vodio i gradonačelnik Aladić. S obzirom na sve gore navedeno objave koje dolaze iz stožera gospodina Škore ocjenjujemo krajnje neprimjerenim jer koristite Hrvatsku demokratsku zajednicu u kontekstu otkazivanja koncerata pokušavajući time prikupiti političke bodove”, zaključuju iz HDZ-a.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari