Connect with us

Hrvatska

Pelješki most više ništa ne može zaustaviti!

Published

on

Hrvatska će iduće godine postati veliko gradilište zahvaljujući odlučnosti Vlade RH i znatno pojačanoj apsorpciji EU sredstava!

Već do sredine 2018. ugovorit ćemo s EU fondovima nove prometne projekte ukupne vrijednosti od milijardu i 150 milijuna eura!

Očekujemo velike uštede u postupku refinanciranja dugova cestarskog sektora!

Privatizacija Jadrolinije, našega nacionalnog ponosa, ne dolazi u obzir! * – istaknuo je, među ostalim, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju (tjedni prilog Spektar).

Intervju, koji je radio urednik Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Nedavno je upravo u Slobodnoj Dalmaciji objavljeno da žalbe na natječaj za nadzor nad izgradnjom Pelješkog mosta izravno utječu na odabir izvođača. Je li to točno i koliko bi sve moglo potrajati, vezano uz žalbe?

Natječaj za izgradnju Pelješkog mosta objavljen je u lipnju 2016. i provodio se u dva stupnja, a radi se o vrlo složenom i sveobuhvatnom procesu. U ovom trenutku, Hrvatske ceste privode kraju postupak odabira, a natječaj za nadzor nad izgradnjom Pelješkog mosta odvojeni je postupak.

Kao što znate, o žalbama odlučuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, koja je neovisno tijelo, a ovakve postupke, s obzirom da se radi o velikom infrastrukturnom projektu sufinanciranom sredstvima EU, mora rješavati brzo, najduže u roku od 30 dana. Žalba je u takvim postupcima legitiman pravni lijek, koji može koristiti svaka zainteresirana strana, odnosno ponuđač, i na takve postupke ni ministar ni Vlada ne smiju i ne mogu utjecati.

Dakle, potpisivanje ugovora za gradnju mosta ne bi trebalo osjetnije kasniti?

Nakon odluke o odabiru, koja će se donijeti vrlo brzo, a na koju je isto tako moguća žalba Državnoj komisiji, slijedi potpisivanje ugovora za gradnju prve faze projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, odnosno Pelješkog mosta. Napominjem da Hrvatske ceste pripremaju i objavljivanje natječaja za drugu fazu projekta, odnosno za izgradnju pristupnih cesta mostu Pelješac s kopnene strane i pelješke strane, u duljini od 12,04 kilometra.

Nakon potpisa ugovora za gradnju mosta, bit će potrebno određeno vrijeme za pripreme i uvođenje izvođača u posao, tako da će sam postupak odabira nadzora biti vremenski usklađen s početkom gradnje pa žalba na nadzor neće znatno utjecati na vremenski početak gradnje.

Mijenjaju li se rokovi planiranog dovršetka gradnje. Čitava nacija, pogotovo stanovnici krajnjeg juga Hrvatske jedva čekaju vidjeti bagere na radilištu, ovaj put “zapravo”, što bi se reklo?

Projekt Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, vrijednosti 420 milijuna eura, sufinancira se sa 85 posto sredstava EU. Projekt ima četiri faze i trebamo ga završiti do 2023. godine. Sami Pelješki most, koji predstavlja prvu fazu projekta, treba biti izgrađen u roku od tri godine od početka radova.

Napominjem još jednom da je proces natječaja vrlo složen i osjetljiv. Upravo je zato, prilikom njegovog provođenja i kontrole, potrebno voditi računa o svim, i najmanjim detaljima, kako bi se uklonili svi argumenti koji bi mogli ugroziti taj postupak. Stoga je potrebno još malo strpljenja da se taj postupak na ispravan način i završi. Pelješki most kreće i nitko ga više ne može zaustaviti.

Pojavila se i informacija da je upitno kako osigurati onih 15 posto, tj. naš dio investicije, koji ne dobivamo iz EU izvora, s obzirom da pristigle ponude premašuju procijenjenu vrijednost od 1,756 milijardi kuna bez PDV-a. Stoji li ta tvrdnja?

Vlada Republike Hrvatske je u veljači ove godine, prije odluke Europske komisije o financiranju projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, donijela odluku o financiranju projekta. To je bilo jasno određenje Vlade i poruka da nam je Pelješki most prioritet. Budući da je ovo tek prva faza projekta, a točno je da su pristigle ponude iznad procijenjene vrijednosti, u ovom trenutku ne možemo precizno reći koliki će biti udio sufinanciranja jer će nam slijediti i natječaji za druge faze.

Odnosno, kroz natječaje i za pristupne ceste i ceste preko Pelješca, ali i obilaznicu Stona, pokazat će se prava i ukupna vrijednost projekta. Dakle, moguće je da će ugovorene vrijednosti ostalih faza biti manje od procijenjenih i upravo zato, ponavljam, kad se provedu sve faze, imat ćemo i njihovu točnu ugovorenu vrijednost, a koja može biti i manja od trenutačno procijenjenih. Prema tome, ne treba ništa mistificirati. Stanovnicima krajnjeg juga Hrvatske u interesu je da taj projekt započne što prije i da Hrvatska konačno spoji svoj teritorij. A to ćemo i napraviti.

Jeste li, gledano iz perspektive vašeg ministarstva, zadovoljni nedavnim rebalansom, odnosno prijedlogom proračuna za 2018.?

Prije svega, moram reći da sam zadovoljan s prijedlogom Proračuna za 2018. Glavni ciljevi i programi ovog Ministarstva se nastavljaju i to je ono što nam je najvažnije. Nastavljamo financijsko i poslovno restrukturiranje cestarskog sektora u suradnji sa Svjetskom bankom. Tu, s jedne strane, očekujemo velike uštede u postupku refinanciranja, a s druge strane, tvrtke HAC, ARZ i HC želimo učiniti stabilnima i održivima. S obzirom na ukupan dug cestarskog sektora od 5,5 milijardi eura, a što predstavlja veliki uteg, završetak ovog procesa u sljedećoj godini je nužan.

Drugi veliki zalogaj nam je restrukturiranje svih željezničkih tvrtki, to je također u pripremi, a planovi restrukturiranja su napravljeni. Za provedbu svih započetih projekata, ali i onih koji bi trebali početi, osigurana su sredstva u Proračunu, a to znači da nas u 2018. očekuju velika gradilišta i još veća apsorpcija EU sredstava.

Kako stojite po pitanju povlačenje EU sredstava?

U 2017. potpisao sam čitav niz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava namijenjenih prometu. Ukupna vrijednost do sada potpisanih ugovora je oko 8 milijardi kuna, što je veliki iskorak u korištenju EU sredstava. Nabrojat ću samo neke od njih, kao što su Pelješki most, željeznička pruga Dugo Selo – Križevci i ugovor za željezničku dionicu Zaprešić – Zabok, koji sam potpisao ovih dana, te projekt Zračne luke Dubrovnik, nabave autobusa za gradski prijevoz i mnogi drugi.

Objavili smo EU natječaj za nabavu ukupno oko 170 autobusa za 9 gradova, a među njima i za Grad Split, s obzirom na trenutno stanje voznog parka u Splitu. Ukupno gledajući, do sredine sljedeće godine, planiramo ugovoriti projekte ukupne vrijednosti od milijardu i 150 milijuna eura, čime prelazimo 80 posto sredstava namijenjenih za promet iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Osim toga, aktivno koristimo i CEF – Instrument za povezivanje Europe, unutar kojeg su nam odobrena ukupno 32 prometna projekta, ukupne vrijednosti od 422,8 milijuna eura, čime smo dostigli 93 posto iskorištenosti CEF Instrumenta za promet. Iz tog Instrumenta financiramo most Svilaj, projekte u riječkoj luci, a osigurali smo i sredstva za prugu od Križevaca do mađarske granice.

U prošlom broju Spektra Slobodne Dalmacije, čelnik Jadrolinije David Sopta, pohvalio se rekordnim ovosezonskim brojkama, kazao je i da Jadrolinija u budućnosti ne treba isključiti niti mogućnost širenja svoje poslovne djelatnosti izvan Jadrana. Vidite li i vi daljnji razvoj Jadrolinije kao državne kompanije ili je poželjan proces privatizacije?

Jadrolinija predstavlja nacionalni ponos i jedan je od najvećih svjetskih linijskih brodara. O Jadroliniji, njezinoj opstojnosti i snazi, kao i o jačanju te tvrtke u budućnosti, ovisi i kvaliteta života na otocima, koja će potaknuti ljude da na otocima ostanu živjeti. Njezina primarna zadaća ostaje javni obalni putnički prijevoz, a mogućnost širenja izvan Jadrana podržavam. Sa 70-godišnjim iskustvom i činjenicom da se priprema modernizacija i nabavka novih brodova, otvara se mogućnost i takvih poduhvata. Privatizacija Jadrolinije, koje je društvo od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, ne dolazi u obzir. To nije opredjeljenje ove Vlade.

Je li se intervencija Vlade u krizi Agrokora pokazala opravdanom? I kako to argumentirate, pogotovo s obzirom na kritike iz oporbe koje govore o “nacionalizaciji” koncerna i najavljuju negativan utjecaj krize Agrokora na gospodarstvo?

Vlada je učinila sve kako bi stabilizirala stanje u Agrokoru i sačuvala radna mjesta. Moramo biti svjesni da, kada su stigle informacije od agencije Moody’s, Vlada nijednim potezom nije napravila ništa što bi pogoršalo odnos Agrokora na tržištu. U tom trenutku bilo je nekoliko opcija.

Vlada je mogla nacionalizirati kompaniju, mogla je pomoći tekućoj likvidnosti, što je na rubu zakona. Vlada se odlučila na donošenje Zakona o sistemskim kompanijama, koji je vremenski ograničen i koji je spriječio gospodarski tsunami. Da nije bile odluke bivšeg vlasnika, Zakon i ne bi mogao biti primijenjen. Dakle, nema riječi ni o kakvoj „nacionalizaciji”, što uporno ponavlja neodgovorni dio oporbe.

Uostalom, Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 2,9 na 3,2 posto – na stopu veću nego prije izbijanja krize u Agrokoru! Ocjena da restrukturiranje Agrokora nije negativno utjecalo na gospodarstvo najveća je moguća pohvala našoj Vladi! I ujedno najbolji odgovor na svakovrsne neutemeljene kritike. I ostali argumenti Komisije potvrda su Vladina predanog rada: snažni porast industrijske proizvodnje, potrošnje i dolazaka turista; pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti; povećanje plaća; povoljni kreditni uvjeti; oporavak izvoza…

Više od 10 godina bili ste prvi čovjek lokalne samouprave u Novom Vinodolskom. U tom kontekstu, pozdravljate li veće ovlasti koje će u javnosti prozvani “lex šerif” donijeti lokalnim čelnicima? Neki pak upozoravaju da je pitanje decentralizacije važnije za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave od ovlasti lokalnih čelnika? Kakvo je vaše iskustvo?

U ovom Nacrtu zakona vidim upravo suprotno, jačanje predstavničkog tijela u odnosu na čelnike. Naime, čitav niz ovlasti čelnika prenesen je na predstavničko tijelo, poput kreiranja proračuna, osnivanja i raspuštanja kotareva i mjesnih odbora. Vezano uz proračun, on se u praksi iz temeljnog financijskog dokumenta pretvorio u institut izazivanja prijevremenih izbora, što nije njegova svrha.

Ovim prijedlogom motiviraju se čelnici i predstavnička tijela na dijalog i kohabitaciju, kako bi se donio proračun koji jamči razvoj, a izbjeglo politiziranje. Dakle, ove izmjene vidim kao jačanje suradnje što će rezultirati kvalitetnijim proračunom i znatno manjim brojem izvanrednih izbora.

Što se pak tiče decentralizacije, naglašavam da se izmjenom Zakona o financiranju lokalne samouprave, koje je pripremilo Ministarstvo financija, a koji će stupiti na snagu s 1.1. 2018., svi prihodi od poreza na dohodak prepuštaju jedinicama lokalne samouprave. Tom će zakonskom izmjenom, u odnosu na dosadašnje stanje, županije, gradovi i općine dobiti oko milijardu i pol kuna. To će jedinicama lokalne samouprave omogućiti veću financijsku stabilnost i velik doprinos u pripremi i provedbi projekata, socijalnih programa i općenito funkcioniranja.

I jedno “stranačko” pitanje, s obzirom da ste i potpredsjednik HDZ-a – iako je Primorsko-goranska županija godinama smatrana “utvrdom” SDP-a, na prošlim lokalnim izborima vaša je stranka ostvarila dosad najbolje rezultate u više sredina. Je li to i limit HDZ-a u toj sredini ili…?

Činjenica je da HDZ u Primorsko-goranskoj županiji bilježi kontinuirani rast, kako u broju glasova tako i u broju gradova i općina u kojima smo dobili povjerenje građana. HDZ obnaša ovlast u 13 gradova i općina, što predstavlja povijesni rezultat. Imamo više gradonačelnika i načelnika nego SDP!

Dopustite mi malo i lokalpatriotizma: naša je stranka pobijedila, i to u 1. krugu, u sva četiri grada u Hrvatskom primorju – u Bakru, Kraljevici, Crikvenici i mome Novom Vinodolskom! To proizlazi i iz činjenice da je SDP dugo vremena obnašao vlast u toj županiji, kao i da su mnogi veliki infrastrukturni projekti zaustavljeni u vrijeme SDP-ovih vlada. Primorsko-goranska županija, s obzirom na potencijale koje ima, može i mora puno bolje.

Vlada RH, na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, otvorila je i nastavlja otvarati veliki investicijski ciklus, posebno u prometu i energetici. Mnogi od tih projekata vezani su upravo za Primorsko-goransku županiju, poput LNG terminala, velikih željezničkih projekata na europskom koridoru.

Neosporiva je činjenica da se u svim tim gradovima i općinama u kojima HDZ obnaša vlast, događaju veliki projekti, što je zasluga, prije svega, gradonačelnika i načelnika. Sve to jamstvo je rasta rejtinga stranke, čime se otvara mogućnost da HDZ na slijedećim lokalnim izborima osvoji i Županiju i Grad Rijeku.

facebook komentari

Hrvatska

Sjednica Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem: Ostvaren je napredak u ugovaranju projekata

Published

on

By

Foto: Hina

Predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković izjavio je u subotu u Virovitici kako je ostvaren napredak u ugovaranju i realiazaciji projekata u okviru  “Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”, a uz daljnje jačanje fiskalnih kapaciteta jedinica lokalne samouprave, potrebno je naći kombinaciju korištenja sredstava državnog proračuna i EU fondova, kako bi stvorili okvir za ostanak mladih u Slavoniji.

Na 4. sjednici Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem premijer Plenković je kazao kako je, od listopada 2016. ugovoreno 5,5 milijardi kuna projekata, koji se odnose na Slavoniju, a od zadnjeg sastanka Savjeta polovica toga iznosa, što je dokaz posvećenosti,  angžmana i operativnog rada svih zainteresiranih institucija, a posebice aktivnosti Vlade.

Obrazlažući zaključke sjednice Plenković je kazao kako je ugovaranje projekata po Županijama potrebno izbalansirati, jer su neke učinkovitije i aktivnije od drugih te da će Ministarstvo regionalnog razvoja nastaviti raditi na izradi razvojnog sporazuma za Projekt “Slavonija”, kako bi dobili financijski i pravni okvir za dodjelu sredstava.

Intenzivirat će se savjetodavna suradnja sa Svjetskom bankom te nastaviti poticanje konkurentnosti i poduzetništva.
Ministarstvo poljoprivrede će raditi  će na pronalaženju rješenja problem šteta od elementarnih nepogoda. Posebno će se voditi računa o drvnoj industriji, slatkovodnom ribarstvu i vinarstvu, koji su važni za Slavoniju, pa se predviđa donošenje odgovarajućih pravilnika, koji će pomoći ovim sektorima, kazao je premijer Plenković.

Hrvatska kao nova članica EU tek treba u punini osjetiti koristi redistribucije  europskoga proračuna i poboljšati privlačenje europskih sredstava, pri čemu su kohezijska i poljoprivredna politika temelji regionalnog razvoja, ocijenio je.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić izvijestila je  kako je prošle godine, kada su u pitanju sredstva EU fondova, kojima upravlja Ministarstvo dodijeljeno i u gospodarstvo usmjereno 2,67 milijardi kuna bespovratnih sredstava, a  najveći dio ugovora potpisan u  je posljednjih godinu dana,  pri čemu su aktivirani poduzetnički projekti vrijedni oko 5 milijardi kuna.

Dodala je kako je poduzetnicima s područja pet slavonskih županija  usmjereno 445 milijuna kuna bespovratnih sredstava te su pokrenuti projekti vrijedni oko 870 milijuna kuna.

Dalić je napomenula je kako je prošli tjedan otvoren poziv za male i srednje poduzetnike za ulaganje u opremu i razvoj poslovanja, vrijedan 200 milijuna kuna,  a u suradnji s Ministarstvom turizma priprema se poziv koji će biti namijenjen financiranju kontinentalnog turizma i turizma na manje razvijenim područjima, gdje turizam predstavlja mogućnost za gospodarski iskorak.

Žalac: Oko 30 posto ugovorenih projekata

Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac  kazala je kako je prije tri mjeseca na sjednici Savjeta u Slavonskom Brodu bilo ugovoreno 14 posto, a na današnji dan smo na oko 30 posto ugovorenih projekata, koji su planirani do kraja ove financijske perspsektive.

Izvijestila je kako se u idućem razdoblju planira objava osam poziva iz EU fonda za reigonalni razvoj, od 190 milijuna eura, a u suradnji sa stručnjacima Svjetske banke utvrdit će se koje kratkoročne srednjoročne i dugoročne mjere koje u budućnosti trebamo poduzeti, pri čemu su, uz korištenje postojećih sredstava iz operativnih programa, nužne i strateške investicije, koje će potaknuti gospodarstvo.

Smatra kako su gospodarstvo, poljoprivreda i provedba projekata u skladu s izmjenama Zakona o regionalnom razvoju te uključivanje stručnjaka Svjetske banke podloga za novi posebni regionalni operativni program za istok Hrvatske.

Uz zakonska rješenja, koja bi trebala pomoći poljoprivrednicima, poput Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi, Zakona o poljoprivrednom zemljištu ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić kazao je kako su prošle godine izravne potpore poljoprivrednicima u pet slavonskih županija iznosile 1,3 milijarde kuna, a ove godine će biti i nešto više.

Dodao je kako je kroz program ruralnog razvoja u Slavoniju prošle godine stiglo 810 milijuna kuna ugovorenih sredstava, a ove se godine planiraju potpore od 3,7 milijarde kuna te se očekuje visok rast ugovaranja i isplate.
Najavio je mogućnost davanja kredita preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) i agencije HAMAG, s povoljnim kamatama, od 0,5 do 1,5 posto, za koje se očekuje da će biti na raspolaganju već u travnju.

Imat ćemo posebnu liniju za proizvođače mlijeka, s kamatom 0,1 posto, čega do sada u tome sektoru nije bilo i očekujemo da će, uz program ruralnog razvoja i izravne potpore, to biti dodatni poticaj i finacijska sigurnost poljoprivrednicima, poručio je Tolušić.

Tolušić smatra kako pomaci dosad poduzetih mjera možda nisu vidljivi odmah i danas, ali će biti vidljivi u relativno kratko vrijeme.

Sjednici Savjeta nazočili su i ministar financija Zdravko Marić, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, saborski zastupnici, čelnici slavonskih županija i gradova te razvojnih agencija.

Iduća sjednica Savjeta u Vukovarsko-srijemskoj županiji

Savjet za Slavoniju, Baranju i Srijem osnovan je u ožujku prošle godine, kao savjetodavno tijelo u području koordinacije provedbe i praćenja korištenja europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESI), instrumenata i programa Europske unije, Europskoga gospodarskog prostora i nacionalnih izvora u okviru “Projekta Slavonija, Baranja i Srijem”.

Projekt je pokrenut kako bi se osiguralo 2,5 milijardi eura (18,75 milijardi kuna) iz EU fondova isključivo za projekte na području pet slavonskih županija i to za ulaganja u poduzetništvo, poljoprivredu, obrazovanje, zdravstvo, istraživanje i razvoj, vodoopskrbu i odvodnju, kulturnu i prirodnu baštinu, sektor prometa, unutarnje plovne puteve te energetiku.

Sredstva su osigurana u okviru postojećih operativnih programa i Programa ruralnog razvoja u financijskom razdoblju 2014.-2020, a  sjednice Savjeta do sada su održane u Osijeku, Požegi i Slavonskom Brodu.
Kako je istaknuto, iduća sjednica Savjeta održat će se u Vukovarsko-srijemskoj županiji.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading

Hrvatska

Hrvatski otoci: Država u 2016. ulagala više od prosjeka

Published

on

By

Hrvatska je država u razvoj otoka u 2016. godini uložila 1,7 milijardi kuna, što je 200 milijuna više od iznosa koji je prosječno godišnje ulagala u zadnjih dvadesetak godina, piše u izvješću o učincima provedbe Zakona o otocima koji je Vlada poslala Hrvatskom saboru.

Od 1999. godine, kad je donijet Zakon o otocima, državni i javni sektor u otoke i poluotok Pelješac prosječno su godišnje ulagali oko 1,5 milijardi kuna. Kroz ulaganja u infrastrukturu i usluge nastojali su podići kvalitetu života za oko 133.000 otočana koliko ih je, prema zadnjem popisu stanovništva, živjelo na 50 nastanjenih otoka i poluotoku Pelješcu.

Unatoč povećanju broja otočana depopulacija na malim i udaljenim otocima

Iako se između dva posljednja popisa, dakle između 2001. i 2011. godine, ukupan broj otočana povećao, depopulacija se jasno vidi na malim i udaljenim otocima. Porast ukupnog broja stanovnika bilježi gotovo polovica otoka, no samo Vir i Čiovo, oba s kopnom povezani mostovima, imaju pozitivan prirodni prirast, konstatira se u izvješću.

U razvoj hrvatskih otoka u 2016. ulagalo je 50 subjekata državnog i javnog sektora, među njima i 12 ministarstava. Najviše su ulagali ministarstava mora (gotovo 390 milijuna kuna) te regionalnog razvoja i fondova EU (122 milijuna), najmanje ministarstava unutarnjih poslova (238.000 kuna), zdravstva (302.000 kuna) i hrvatskih branitelja (340.000 kuna).

Značajno su u otoke investirali HEP (84 milijuna kuna), Hrvatske ceste (192 milijuna), Fond za zaštitu okoliša (48 milijuna) i Jadrolinija (37 milijuna).

Glavnina sredstava bespovratna

Glavninu sredstava, 1,3 milijarde kuna, otoci su dobili bespovratno, a 432 milijuna kroz kredite HBOR-a (420 milijuna) i Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, investicije i inovacije (12 milijuna kuna).

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture sa svoje je pozicije najviše sredstava, 304 milijuna kuna, isplatilo za bolju povezanost otoka s kopnom i otoka međusobno, odnosno za poticanje redovitih putničkih i brzobrodskih linija. Od 53 državne linije održavala se 51, a njima se povezalo 45 od 50 stalno ili povremeno nastanjenih otoka.

U odnosu na godinu prije, u 2016. je na tim linijama prevezeno više putnika i vozila (13 milijuna putnika i 3,1 milijun vozila u odnosu na 12, 5 milijuna putnika i tri milijuna vozila).

Za sufinanciranje mostarine mosta Krk Ministarstvo je isplatilo 24,1 milijuna kuna – 6,8 milijuna za pravne te 17,3 milijuna za fizičke osobe. Ta su sredstva isplaćena za razdoblje od 1. prosinca 2015. godine do 30. studenoga 2016.

Ministarstvo regionalnog razvoja o otocima je brinulo putem Sektora za otoke financirajući niz projekata, od uređenja cesta i šetnica do potpore raznim manifestacijama koje promiču otočne proizvode i specifičnosti.

Prijevoz učenika, studenata i umirovljenika javnim cestovnim prijevozom na 17 otoka subvencioniralo je sa gotovo 28 milijuna kuna, a cijenu vode kućanstvima s dodatnih 9, 7 milijuna.

U obrazovanje i kulturu, odnosno izgradnju i dogradnju škola, športskih dvorana i kulturnog centra uložilo je 24 milijuna kuna, u unaprjeđenje otočnog gospodarstva 8,5 milijuna kuna, slijedom čega je pravo na potporu male vrijednosti ostvarilo 220 otočnih poslodavaca za oko 3200 djelatnika.

(Hina)

facebook komentari

Continue Reading