Pratite nas

Hrvatska

Pelješki most više ništa ne može zaustaviti!

Objavljeno

na

Hrvatska će iduće godine postati veliko gradilište zahvaljujući odlučnosti Vlade RH i znatno pojačanoj apsorpciji EU sredstava!

Već do sredine 2018. ugovorit ćemo s EU fondovima nove prometne projekte ukupne vrijednosti od milijardu i 150 milijuna eura!

Očekujemo velike uštede u postupku refinanciranja dugova cestarskog sektora!

Privatizacija Jadrolinije, našega nacionalnog ponosa, ne dolazi u obzir! * – istaknuo je, među ostalim, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju (tjedni prilog Spektar).

Intervju, koji je radio urednik Hrvoje Prnjak, prenosimo u cijelosti:

Nedavno je upravo u Slobodnoj Dalmaciji objavljeno da žalbe na natječaj za nadzor nad izgradnjom Pelješkog mosta izravno utječu na odabir izvođača. Je li to točno i koliko bi sve moglo potrajati, vezano uz žalbe?

Natječaj za izgradnju Pelješkog mosta objavljen je u lipnju 2016. i provodio se u dva stupnja, a radi se o vrlo složenom i sveobuhvatnom procesu. U ovom trenutku, Hrvatske ceste privode kraju postupak odabira, a natječaj za nadzor nad izgradnjom Pelješkog mosta odvojeni je postupak.

Kao što znate, o žalbama odlučuje Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, koja je neovisno tijelo, a ovakve postupke, s obzirom da se radi o velikom infrastrukturnom projektu sufinanciranom sredstvima EU, mora rješavati brzo, najduže u roku od 30 dana. Žalba je u takvim postupcima legitiman pravni lijek, koji može koristiti svaka zainteresirana strana, odnosno ponuđač, i na takve postupke ni ministar ni Vlada ne smiju i ne mogu utjecati.

Dakle, potpisivanje ugovora za gradnju mosta ne bi trebalo osjetnije kasniti?

Nakon odluke o odabiru, koja će se donijeti vrlo brzo, a na koju je isto tako moguća žalba Državnoj komisiji, slijedi potpisivanje ugovora za gradnju prve faze projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, odnosno Pelješkog mosta. Napominjem da Hrvatske ceste pripremaju i objavljivanje natječaja za drugu fazu projekta, odnosno za izgradnju pristupnih cesta mostu Pelješac s kopnene strane i pelješke strane, u duljini od 12,04 kilometra.

Nakon potpisa ugovora za gradnju mosta, bit će potrebno određeno vrijeme za pripreme i uvođenje izvođača u posao, tako da će sam postupak odabira nadzora biti vremenski usklađen s početkom gradnje pa žalba na nadzor neće znatno utjecati na vremenski početak gradnje.

Mijenjaju li se rokovi planiranog dovršetka gradnje. Čitava nacija, pogotovo stanovnici krajnjeg juga Hrvatske jedva čekaju vidjeti bagere na radilištu, ovaj put “zapravo”, što bi se reklo?

Projekt Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, vrijednosti 420 milijuna eura, sufinancira se sa 85 posto sredstava EU. Projekt ima četiri faze i trebamo ga završiti do 2023. godine. Sami Pelješki most, koji predstavlja prvu fazu projekta, treba biti izgrađen u roku od tri godine od početka radova.

Napominjem još jednom da je proces natječaja vrlo složen i osjetljiv. Upravo je zato, prilikom njegovog provođenja i kontrole, potrebno voditi računa o svim, i najmanjim detaljima, kako bi se uklonili svi argumenti koji bi mogli ugroziti taj postupak. Stoga je potrebno još malo strpljenja da se taj postupak na ispravan način i završi. Pelješki most kreće i nitko ga više ne može zaustaviti.

Pojavila se i informacija da je upitno kako osigurati onih 15 posto, tj. naš dio investicije, koji ne dobivamo iz EU izvora, s obzirom da pristigle ponude premašuju procijenjenu vrijednost od 1,756 milijardi kuna bez PDV-a. Stoji li ta tvrdnja?

Vlada Republike Hrvatske je u veljači ove godine, prije odluke Europske komisije o financiranju projekta Cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, donijela odluku o financiranju projekta. To je bilo jasno određenje Vlade i poruka da nam je Pelješki most prioritet. Budući da je ovo tek prva faza projekta, a točno je da su pristigle ponude iznad procijenjene vrijednosti, u ovom trenutku ne možemo precizno reći koliki će biti udio sufinanciranja jer će nam slijediti i natječaji za druge faze.

Odnosno, kroz natječaje i za pristupne ceste i ceste preko Pelješca, ali i obilaznicu Stona, pokazat će se prava i ukupna vrijednost projekta. Dakle, moguće je da će ugovorene vrijednosti ostalih faza biti manje od procijenjenih i upravo zato, ponavljam, kad se provedu sve faze, imat ćemo i njihovu točnu ugovorenu vrijednost, a koja može biti i manja od trenutačno procijenjenih. Prema tome, ne treba ništa mistificirati. Stanovnicima krajnjeg juga Hrvatske u interesu je da taj projekt započne što prije i da Hrvatska konačno spoji svoj teritorij. A to ćemo i napraviti.

Jeste li, gledano iz perspektive vašeg ministarstva, zadovoljni nedavnim rebalansom, odnosno prijedlogom proračuna za 2018.?

Prije svega, moram reći da sam zadovoljan s prijedlogom Proračuna za 2018. Glavni ciljevi i programi ovog Ministarstva se nastavljaju i to je ono što nam je najvažnije. Nastavljamo financijsko i poslovno restrukturiranje cestarskog sektora u suradnji sa Svjetskom bankom. Tu, s jedne strane, očekujemo velike uštede u postupku refinanciranja, a s druge strane, tvrtke HAC, ARZ i HC želimo učiniti stabilnima i održivima. S obzirom na ukupan dug cestarskog sektora od 5,5 milijardi eura, a što predstavlja veliki uteg, završetak ovog procesa u sljedećoj godini je nužan.

Drugi veliki zalogaj nam je restrukturiranje svih željezničkih tvrtki, to je također u pripremi, a planovi restrukturiranja su napravljeni. Za provedbu svih započetih projekata, ali i onih koji bi trebali početi, osigurana su sredstva u Proračunu, a to znači da nas u 2018. očekuju velika gradilišta i još veća apsorpcija EU sredstava.

Kako stojite po pitanju povlačenje EU sredstava?

U 2017. potpisao sam čitav niz ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava namijenjenih prometu. Ukupna vrijednost do sada potpisanih ugovora je oko 8 milijardi kuna, što je veliki iskorak u korištenju EU sredstava. Nabrojat ću samo neke od njih, kao što su Pelješki most, željeznička pruga Dugo Selo – Križevci i ugovor za željezničku dionicu Zaprešić – Zabok, koji sam potpisao ovih dana, te projekt Zračne luke Dubrovnik, nabave autobusa za gradski prijevoz i mnogi drugi.

Objavili smo EU natječaj za nabavu ukupno oko 170 autobusa za 9 gradova, a među njima i za Grad Split, s obzirom na trenutno stanje voznog parka u Splitu. Ukupno gledajući, do sredine sljedeće godine, planiramo ugovoriti projekte ukupne vrijednosti od milijardu i 150 milijuna eura, čime prelazimo 80 posto sredstava namijenjenih za promet iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija.

Osim toga, aktivno koristimo i CEF – Instrument za povezivanje Europe, unutar kojeg su nam odobrena ukupno 32 prometna projekta, ukupne vrijednosti od 422,8 milijuna eura, čime smo dostigli 93 posto iskorištenosti CEF Instrumenta za promet. Iz tog Instrumenta financiramo most Svilaj, projekte u riječkoj luci, a osigurali smo i sredstva za prugu od Križevaca do mađarske granice.

U prošlom broju Spektra Slobodne Dalmacije, čelnik Jadrolinije David Sopta, pohvalio se rekordnim ovosezonskim brojkama, kazao je i da Jadrolinija u budućnosti ne treba isključiti niti mogućnost širenja svoje poslovne djelatnosti izvan Jadrana. Vidite li i vi daljnji razvoj Jadrolinije kao državne kompanije ili je poželjan proces privatizacije?

Jadrolinija predstavlja nacionalni ponos i jedan je od najvećih svjetskih linijskih brodara. O Jadroliniji, njezinoj opstojnosti i snazi, kao i o jačanju te tvrtke u budućnosti, ovisi i kvaliteta života na otocima, koja će potaknuti ljude da na otocima ostanu živjeti. Njezina primarna zadaća ostaje javni obalni putnički prijevoz, a mogućnost širenja izvan Jadrana podržavam. Sa 70-godišnjim iskustvom i činjenicom da se priprema modernizacija i nabavka novih brodova, otvara se mogućnost i takvih poduhvata. Privatizacija Jadrolinije, koje je društvo od strateškog značaja za Republiku Hrvatsku, ne dolazi u obzir. To nije opredjeljenje ove Vlade.

Je li se intervencija Vlade u krizi Agrokora pokazala opravdanom? I kako to argumentirate, pogotovo s obzirom na kritike iz oporbe koje govore o “nacionalizaciji” koncerna i najavljuju negativan utjecaj krize Agrokora na gospodarstvo?

Vlada je učinila sve kako bi stabilizirala stanje u Agrokoru i sačuvala radna mjesta. Moramo biti svjesni da, kada su stigle informacije od agencije Moody’s, Vlada nijednim potezom nije napravila ništa što bi pogoršalo odnos Agrokora na tržištu. U tom trenutku bilo je nekoliko opcija.

Vlada je mogla nacionalizirati kompaniju, mogla je pomoći tekućoj likvidnosti, što je na rubu zakona. Vlada se odlučila na donošenje Zakona o sistemskim kompanijama, koji je vremenski ograničen i koji je spriječio gospodarski tsunami. Da nije bile odluke bivšeg vlasnika, Zakon i ne bi mogao biti primijenjen. Dakle, nema riječi ni o kakvoj „nacionalizaciji”, što uporno ponavlja neodgovorni dio oporbe.

Uostalom, Europska komisija povećala je procjenu rasta hrvatskog BDP-a s 2,9 na 3,2 posto – na stopu veću nego prije izbijanja krize u Agrokoru! Ocjena da restrukturiranje Agrokora nije negativno utjecalo na gospodarstvo najveća je moguća pohvala našoj Vladi! I ujedno najbolji odgovor na svakovrsne neutemeljene kritike. I ostali argumenti Komisije potvrda su Vladina predanog rada: snažni porast industrijske proizvodnje, potrošnje i dolazaka turista; pad nezaposlenosti i rast zaposlenosti; povećanje plaća; povoljni kreditni uvjeti; oporavak izvoza…

Više od 10 godina bili ste prvi čovjek lokalne samouprave u Novom Vinodolskom. U tom kontekstu, pozdravljate li veće ovlasti koje će u javnosti prozvani “lex šerif” donijeti lokalnim čelnicima? Neki pak upozoravaju da je pitanje decentralizacije važnije za funkcioniranje jedinica lokalne samouprave od ovlasti lokalnih čelnika? Kakvo je vaše iskustvo?

U ovom Nacrtu zakona vidim upravo suprotno, jačanje predstavničkog tijela u odnosu na čelnike. Naime, čitav niz ovlasti čelnika prenesen je na predstavničko tijelo, poput kreiranja proračuna, osnivanja i raspuštanja kotareva i mjesnih odbora. Vezano uz proračun, on se u praksi iz temeljnog financijskog dokumenta pretvorio u institut izazivanja prijevremenih izbora, što nije njegova svrha.

Ovim prijedlogom motiviraju se čelnici i predstavnička tijela na dijalog i kohabitaciju, kako bi se donio proračun koji jamči razvoj, a izbjeglo politiziranje. Dakle, ove izmjene vidim kao jačanje suradnje što će rezultirati kvalitetnijim proračunom i znatno manjim brojem izvanrednih izbora.

Što se pak tiče decentralizacije, naglašavam da se izmjenom Zakona o financiranju lokalne samouprave, koje je pripremilo Ministarstvo financija, a koji će stupiti na snagu s 1.1. 2018., svi prihodi od poreza na dohodak prepuštaju jedinicama lokalne samouprave. Tom će zakonskom izmjenom, u odnosu na dosadašnje stanje, županije, gradovi i općine dobiti oko milijardu i pol kuna. To će jedinicama lokalne samouprave omogućiti veću financijsku stabilnost i velik doprinos u pripremi i provedbi projekata, socijalnih programa i općenito funkcioniranja.

I jedno “stranačko” pitanje, s obzirom da ste i potpredsjednik HDZ-a – iako je Primorsko-goranska županija godinama smatrana “utvrdom” SDP-a, na prošlim lokalnim izborima vaša je stranka ostvarila dosad najbolje rezultate u više sredina. Je li to i limit HDZ-a u toj sredini ili…?

Činjenica je da HDZ u Primorsko-goranskoj županiji bilježi kontinuirani rast, kako u broju glasova tako i u broju gradova i općina u kojima smo dobili povjerenje građana. HDZ obnaša ovlast u 13 gradova i općina, što predstavlja povijesni rezultat. Imamo više gradonačelnika i načelnika nego SDP!

Dopustite mi malo i lokalpatriotizma: naša je stranka pobijedila, i to u 1. krugu, u sva četiri grada u Hrvatskom primorju – u Bakru, Kraljevici, Crikvenici i mome Novom Vinodolskom! To proizlazi i iz činjenice da je SDP dugo vremena obnašao vlast u toj županiji, kao i da su mnogi veliki infrastrukturni projekti zaustavljeni u vrijeme SDP-ovih vlada. Primorsko-goranska županija, s obzirom na potencijale koje ima, može i mora puno bolje.

Vlada RH, na čelu s predsjednikom Andrejom Plenkovićem, otvorila je i nastavlja otvarati veliki investicijski ciklus, posebno u prometu i energetici. Mnogi od tih projekata vezani su upravo za Primorsko-goransku županiju, poput LNG terminala, velikih željezničkih projekata na europskom koridoru.

Neosporiva je činjenica da se u svim tim gradovima i općinama u kojima HDZ obnaša vlast, događaju veliki projekti, što je zasluga, prije svega, gradonačelnika i načelnika. Sve to jamstvo je rasta rejtinga stranke, čime se otvara mogućnost da HDZ na slijedećim lokalnim izborima osvoji i Županiju i Grad Rijeku.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Pripadnici Prvog hrvatskog kontingenta ispraćeni iz Petrinje u Litvu

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH/ M. Čobanović

U vojarni “Pukovnik Predrag Matanović” u Petrinji u petak, 24. studenog 2017., održan je svečani ispraćaj 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu, gdje će sudjelovati u toj NATO aktivnosti u sklopu borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke (1. HRVCON-a eFPBG–DEU).

Uz pripadnike kontingenta i članove njihovih obitelji, svečanom ispraćaju nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević koji je ujedno bio izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga RH, načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov, vojni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država brigadir Robert Mathers, ministar savjetnik u Veleposlanstvu Republike Litve i voditelj Ureda u RH Donatas Žiugžda, vojni izaslanik Republike Njemačke pukovnik Janus Kaschta, vojni izaslanik Francuske Republike brigadir Fabrice Duda te predstavnici lokalne zajednice i drugi visoki uzvanici, priopćio je MORH

Izaslanik predsjednice RH i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga, potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ovom je prilikom poručio kako je uvjeren da će u misiji u Litvi, pripadnici Oružanih snaga još jednom dokazati svoju profesionalnost i spremnost pri izvršavanju različitih zadaća. „Republika Hrvatska svojim sudjelovanjem u ovoj aktivnosti, u okviru borbene skupine pod vodstvom Savezne Republike Njemačke daje svoj vidljivi doprinos temeljnim vrijednostima Sjevernoatlantskog saveza.

Neka vam djela naše garde, onih koji su stvarali i branili Hrvatsku u Domovinskom ratu bude putokaz i u budućnosti. Zadaća na koju krećete je zahtjevna i odgovorna. Za uspjeh naših napora i našeg doprinosa ovoj NATO aktivnosti bitan je vaš puni angažman i fokusiranost svake pripadnice i pripadnika Hrvatskog kontingenta u Litvi“, rekao je ministar Krstičević koji je izrazio nadu kako će se tijekom boravka pripadnika Oružanih snaga u Republici Litvi osobno doći uvjeriti u njihovu spremnost i uvjete u kojima rade i žive.

“Nikada, ni jednog trenutka tijekom boravka na ovoj aktivnosti nemojte ispustiti iz vida kako u odori ponosnog i časnog hrvatskog vojnika ne predstavljate samo sebe, već Republiku Hrvatsku, vjerodostojnu i pouzdanu NATO saveznicu.

Očekujem da u svome djelovanju pokažete odgovornost, predanost zadaćama. Svima vama neka sigurnost kolega, ali i vlastita sigurnost bude na prvom mjestu. U svome djelovanju imat ćete punu potporu Ministarstva obrane i mene osobno”, zaključuje ministar.

Foto: MORH/ M. Čobanović

Pripreme za odlazak u Litvu uspješno su provedene, a spremnost i profesionalnost pripadnika kontingenta pohvalio je načelnik Glavnog stožera OS RH general zbora Mirko Šundov: „Cilj ove misije, pa tako i vašeg odlaska na ovu aktivnost, jest ostvarivanje konkretnog oblika jačanja kolektivnog odvraćanja i obrane Saveza na teritoriju istočnog krila NATO-a, i očekujem da će se ovom misijom potvrditi i pokazati zajedništvo država članica te snažna transatlantska veza“.

General Šundov izrazio je uvjerenje u uspješnost još jedne misije u koju su upućuju pripadnici Oružanih snaga RH te istaknuo kako očekuje da će se pokazati jedinstvo država članica i neposredna odlučnost NATO-a za obranu ugroženih saveznica. “Na ovaj način dokazuje se i prijateljski odnos Republike Hrvatske i Republike Litve, upravo na ovaj način povezat će se Baltik i Jadran” zaključio je general Šundov.

Predstavnik Litve Donatas Žiugžda poručuje kako je odlazak 1. hrvatskog kontingenta ojačane prednje prisutnosti NATO-a u Republiku Litvu dokaz uspješne suradnje dviju država. “Vjerujem kako ćete upravo vi doprinijeti zaštiti sigurnosti naše zemlje i kako ste spremni odgovoriti na sve eventualne napade ili provokacije. Siguran sam kako ćete bili od velike pomoći i moram naglasiti kako je ovo još jedan dokaz dobre suradnje Republike Hrvatske i Republike Litve, u ime Litvanaca zahvaljujem se na vašem doprinosu našem zajedničkom cilju – očuvanju mira i sigurnosti”.

Njemački vojni izaslanik pukovnik Kascht izrazio je ponos što ima priliku hrvatskim vojnicima izraziti najbolje želje uoči odlaska u Republiku Litvu. “U okviru zadaća i zapovjedi imat ćete slobodu za napraviti nešto novo, Savezna Republika Njemačka i Hrvatska već su dokazale kako su strateški partneri na brojnim područjima suradnje pa vjerujem da će i ova misija zabilježiti još jedan uspjeh”.

Zapovjednik 1. HRVCON-a eFBBG-DEU, satnik Marko Krpan, zapovjednik 1. mehanizirane satnije bojne „Tigrovi“ rekao je kako su pripadnici kontingenta na visokoj razini obučenosti i spremnosti. “Proteklih godinu dana prolazili su zahtjevne pripreme i ono što možemo reći uoči njihovog odlaska u Litvu je kako su pripadnici kontingenta spremni za obavljanje i najzahtjevnijih zadaća. Za Hrvatsku kao Tigar!”

Ovim povodom, pripadnici Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ uručili su pripadnicima 1. HRVCON-a čiju glavninu snaga čine pripadnici bojne “Tigrovi” iz sastava Gardijske mehanizirane brigade, fotografiju i životopis pukovnika Damira Tomljanovića-Gavrana, zapovjednika bojne 1. gardijske brigade “Tigrovi”, poginulog u Domovinskom ratu.

U Litvu u borbenu skupinu pod vodstvom SR Njemačke na rok od sedam mjeseci upućuje se 181 pripadnik Oružanih snaga RH, a glavninu snaga čine pripadnici mehanizirane satnije iz sastava 1. mehanizirane bojne “Tigrovi” Gardijske mehanizirane brigade Hrvatske kopnene vojske, uključujući i potporne logističke elemente s pripadajućim naoružanjem i opremom te 14 borbenih oklopnih vozila Patria.

Pripreme i ocjenjivanje pripadnika OS RH za sudjelovanje u aktivnosti ojačane prednje prisutnosti u Litvi provedene su u sklopu vojne vježbe „Udar 17“, koja je održana od 14. rujna do 06. listopada 2017. godine na vojnom poligonu „E. Kvaternik“ na Slunju. Hrvatski kontingent u Republici Litvi bit će smješten na vojnom poligonu „Rukla“, 110 km sjeveroistočno od Vilniusa.

Temeljna zadaća i misija hrvatskog kontingenta je integracija u multinacionalnu borbenu grupu pod vodstvom SR Njemačke, kao i provedba obuke u tom u sastavu u kojem su, uz pripadnike OSRH-a, i pripadnici oružanih snaga Kraljevine Nizozemske, Kraljevine Norveške, Kraljevine Belgije, Velikog Vojvodstva Luxembourg, Francuske Republike i zemlje domaćina Republike Litve.

Nakon svečanog ispraćaja uzvanici su obišli novoizgrađene objekte u petrinjskoj vojarni.

facebook komentari

Nastavi čitati

Hrvatska

Sjednica Saborskog Odbora: Evo što SOA kaže o elementima sigurnosnog rizika

Objavljeno

na

Objavio

Saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost raspravljao je danas o mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti zbog stanja u Agrokoru na temelju izvještaja Sigurnosno-obavještajne agencije.

Sigurnosna analiza upozorava da se visokim rizikom smatra činjenica što Lex Agrokor nije implementiran u zemljama u kojima koncern Agrokor posluje.

Sigurnosne službe procjenjuju i da postoji značajan rizik i opasnost od velikog broja domaćih i međunarodnih tužbi zbog koji prijeti opasnost od gubitaka u koncernu. Upozorava se i na projekciju rizika, koji bi mogao značiti gubitak radnih mjesta u sadašnjem koncernu Agrokor.

Kako je u sustavu koncerna zaposleno 40 tisuća radnika, gubitak radnih mjesta smatra se ozbiljnim rizikom u procjeni sigurnosnog stanja u zemlji.
SOA intenzivno prati Agrokor tek od travnja 2017.

Nadalje, u izvješću SOA-e stoji da su sigurnosne agencije pojačanu analizu stanja u koncernu Agrokor počele intenzivno pratiti tek u travnju 2017. godine. Dakle, neposredno prije raskida koalicije HDZ-a i Mosta i nakon objave informacije o tajnom sastanku Ivice Todorića, Andreja Plenkovića, Bože Petrova, Martine Dalić i Zdravka Marića koji je održan 5. ožujka u Vladi, doznaje N1.

Predsjednik Odbora Ranko Ostojić nakon sjednice Odbora izjavio je kako o detaljima ne smije govoriti, no da su SDP-u stajališta da izvješće SOA-e o Agrokoru ukazuje na moguće posljedice za gospodarske interese, a time i nacionalnu sigurnost te da odbor treba predložiti Vladi da postupi sukladno Zakonu o domovinskoj sigurnosti radi otklanjanja mogućih posljedica koje bi ugrozile gospodarske interese, a time i sigurnost Hrvatske.

Ta je izjava u nekim medijima izazvala razne interpretacije – do toga da se u izviješću SOA-e spominje i hibridno ratovanje.

Na  upit HRT-a, iz SOA-e su  odgovorili priopćenjem koje prenosimo u cijelosti.

SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora 13. studenoga izradila izvješće o stanju u Agrokoru i mogućoj ugroženosti nacionalne sigurnosti RH. U zahtjevu Odbora zatražila se dostava “izvješća o stanju u Agrokoru i mogućim posljedicama vezano uz eventualnu ugroženost nacionalne sigurnosti u Republici Hrvatskoj, te potencijalnim scenarijima razvoja, koje izvješće bi Odbor raspravio na svojoj sjednici”.

Sukladno zahtjevu Odbora, SOA u svom izvješću nije razmatrala hibridne prijetnje, niti hibridno ratovanje u bilo kojem dijelu izvješća. Štoviše, riječ „hibridno“ se ne spominje u niti jednom dijelu Izvješća. Isto tako, hibridno ratovanje u ni jednom trenutku nije bilo tema rasprave o Agrokoru na današnjoj sjednici Odbora.

Vezano uz hibridno ratovanje, napominjemo da je SOA u listopadu 2017. godine za potrebe Odbora izradila izvješće o informacijskim operacijama u funkciji slabljenja međunarodnog položaja RH, te da je na tu istu temu ravnatelj SOA-e sudjelovao u raspravi Odbora 19. listopada 2017. i odgovarao na pitanja članova Odbora.

Isto tako, SOA je o hibridnom ratovanju pisala u svom Javnom izvješću objavljenom 14. rujna 2017.  Tako, između ostalog, u Javnom izvješću piše: “U sklopu hibridnog djelovanja, u hrvatski medijski i informativni prostor nastoje se ubaciti lažne ili iskrivljene vijesti u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu, te se želi utjecati na stabilnost hrvatskih institucija, regionalnog okruženja i euroatlantskog i europskog zajedništva”.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari