Pregled
Penava: Nisu se stekli uvjeti za ravnopravnu upotrebu ćirilice u Vukovaru
Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava je na sjednici Gradskog vijeća izjavio kako nisu postignuti uvjeti za veća prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru.
Uoči sjednice, a na dnevnom redu koje je i donošenje prijedloga Zaključka o dostignutom stupnju razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među građanima Grada Vukovara, Penava je iznio zaključak.
“U prvom dijelu zaključka konstatira se da je dostignut stupanj dijaloga među građanima pripadnicima hrvatskog naroda i svih ostalih nacionalnih malnjina na razini koja omogućava suživot i dijalog do određene razine”, rekao je Penava, prenosi N1.
“U drugom dijelu zaključka se konstatira da svi živimo i radimo kad su – na području Vukovara – još uvijek zapostavljena temeljna ljudska prava većini građana svih nacionalnosti. Svim tim građanima koji imaju jedan nazivnik – a to je da su se usprotivili velikosrpskoj agresiji ili su ostali samo građani grada zatočeni opsadom u nehumanim uvjetima granatiranja i pogibelji – svim tim ljudima uskraćeno je temeljno ljudsko pravo na život, dostojanstvo i slobodu, i to ne samo ’91. nego i do dana današnjeg, kad su zapravo sustavnim odgađanjem provođenja postupaka protiv počinitelja ratnih zločina tijekom velikosrpske agresije na Vukovar”, poručuje vukovarski gradonačelnik.
“Treći dio zaključka – tu se konstatira da u kontekstu tih činjenica, nisu učinjeni potrebni preduvjeti kako bi se uvela posebna prava u okviru ravnopravne uporabe jezika i pisma srpskoj manjini u Vukovaru”, kazao je Ivan Penava na sjednici Gradskog vijeća, prenosi N1.
Penava: Netko si je našao da stavi mučene logoraše na stranu i da krene Ustav čitati od kraja
Što vi mislite o ovoj temi?
Povijesnice
VIDEO: 13 minuta istine o velikosrpskoj agresiji, Domovinskom ratu i obrani Vukovara
U povodu obilježavanja 20-e obljetnice zločinačke velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku i izložbe “Domovinski rat”, 2011. godine, naši su vrijedni stručnjaci iz Hrvatskog povijesnog muzeja prezentirali hrvatskoj javnosti Animirani zemljovid Domovinskog rata koji u samo 13 minuta prikazuje istinu o ratu u Hrvatskoj i susjednoj nam Bosni i Hercegovini – uključujući i zajedničke operacije HV i HVO u kojima su oslobođeni veliki dijelovi susjedne države i stvoreni uvjeti za oslobađanje okupiranih područja same Republike Hrvatske.
Kronološki tijek događaja i dokumentaristička autentičnost zorno pokazuju istinu o krvavoj agresiji kojoj su Hrvati – kako u Hrvatskoj tako i u Bosni i Hercegovini – bili izloženi u vrijeme kad se strategijom spaljene zemlje krenulo u zatiranje svega onoga što nije srpsko. Srbija, “JNA”, Crna Gora, te ekstremni dio srpske manjine u Hrvatskoj i BiH, te su 1991. godine zajedno krenuli u ostvarenje bolesnog sna o “Velikoj Srbiji”.
Na tom putu, glavna im je zaprjeka bio nenaoružani hrvatski narod koji je pružio odlučujući otpor. Da nije bilo Hrvatske vojske, Herceg Bosne i Hrvatskog vijeća obrane, golemih žrtava i besprimjerne hrabrosti naših vitezova, velikosrpski ratni stroj bi već 1992. godine završio posao i ostvario svoje ciljeve.
Hrvati to nisu dopustili. Veliko i junačko hrvatsko srce, kao i toliko puta ranije u povijesti, krvlju je obranilo svoju zemlju i izborilo se za opstojnost svoga naroda, kako u Hrvatskoj, tako i na prostorima Herceg Bosne.
Ovu smo istinu obvezni prenositi svojoj djeci, uz podsjećanje kako je povijest doista “učiteljica života”, a sjećanje dug prema onima koji su se žrtvovali da bismo mi danas živjeli u miru, svoji na svome.
Zlatko Pinter
Što vi mislite o ovoj temi?
Pregled
Predsjednica: Jugoistočna Europa postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović upozorila je u srijedu na važnost proširenja Europske unije na jugoistok Europe jer bi u protivnom, kako je rekla, treće strane koje nisu nužno dobronamjerne mogle ispuniti prazninu i dovesti do toga da europski projekt ne bude dovršen.
Na kongresu Europske pučke stranke (EPP), na kojem je jedna od tema bila i proširenje na zapadni Balkan, hrvatska je šefica države rekla da EU treba reagirati brzo i pokazati “posvećenost budućnosti naših susjeda jer će u suprotnom netko drugi to učiniti i europski projekt neće biti dovršen”.
Dodala je da se jugoistočna Europa nalazi u središtu današnjih velikih globalnih sigurnosnih izazova i postala je teren za odmjeravanje geopolitičkih snaga i suprotstavljenih interesa.
“Stratešku prazninu, vakuum stvoren zbog neizvjesne euroatlantske budućnosti i sporog provođenja potrebnih reformi, postupno popunjavaju treće strane koje možda imaju drugačije planove za ovaj dio našeg kontinenta. Praznina koja nastaje zbog nesigurnosti te presporih reformi koriste se kako bi treće strane ispunile tu prazninu a nisu nužno dobronamjerne”, rekla je.
Istaknula je da se ne smije zaboraviti na hrvatske susjede koji su ključni za sigurnost i stabilnost EU-a. “Ne smijemo pristati na status quo. Moramo biti svjesni da se mora jačati i konsolidirati cijela Europa”, rekla je.
Grabar-Kitarović smatra kako je EPP, savez europskih stranaka desnoga centra koji danas okuplja 84 članice iz 43 države, predvodnik u Europi jer svojim primjerom pruža snažno vodstvo prema Europi u kakvoj želimo živjeti.
Istaknula je i da države članice mogu imati i promicati vlastite nacionalne interese, a ujedno ostati čvrste zagovornice europskog zajedništva.
