Pratite nas

Hrvatska

Penava predstavio program ovogodišnje Kolone sjećanja u Vukovaru

Objavljeno

na

Foto: Hina

Vukovarski gradonačelnik Penava predstavio je program Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.,18. studenoga, a hrvatske branitelje Vukovara i obitelji poginulih, ubijenih, nestalih i nasilno odvedenih pozvao je da stanu na čelo Kolone sjećanja od Križnog puta do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

„Također, pozivan sve sugrađane, sve građane Hrvatske, sve koji poštuju žrtvu Vukovara i žele na dostojanstven način odati počast da dođu u Vukovar ili se u svojim gradovima i selima priključe obilježavanju toga dana“, rekao je Ivan Penava na konferenciji za novinare u ponedjeljak u Vukovaru.

Podsjetio je da se Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, obilježava i u nizu drugih hrvatskih gradova, poput Splita i Zagreba, ali i u dijaspori u Munchenu, Zurichu, New Yorku, Chicagu i drugdje.

Dan sjećanja pod sloganom „Vukovar – mjesto posebnog pijeteta“

Pozvao je na mir, pijetet i primjereno ponašanje sve koji sudjeluju u obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, podsjetivši da je prošle godine u Vukovar hodočastilo 65.000 posjetitelja iz svih krajeva Hrvatske i dijaspore te da se velik odaziv očekuje i ove godine.

Penava je istaknuo da se Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine i ove godine obilježava pod sloganom „Vukovar – mjesto posebnog pijeteta“ kojega je 2013. godine predložio ondašnji Stožer za obranu hrvatskog Vukovara.

„A žrtva je ogromna, sada imamo i službeno popis sa imenima 2.717 žrtava agresije na grad“, rekao je Penava.

Naglasio je da je to bio agresivni, osvajački rat ogrnut u plašt velikosrpske agresije „…u kojem se mete nisu birale; svi su u Vukovaru bili mete bez obzira na dob, spol i nacionalnost“, rekao je gradonačelnik Penava.

Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2019. počinje uvodnim manifestacija već od ovog petka, 8. studenoga, stručnim skupom Hitne medicine, a do 17. studenoga bit će održano niz predavanja, izložbi, promocija knjiga, dokumentarnih filmova i drugih sadržaja.

17. studenoga znanstveni simpozij „Vukovarska bolnica 1991. – dr. Juraj Njavro“

Uoči središnjih događanja u nedjelju, 17. studenoga, među ostalim, bit će održan i znanstveno-stručni simpozij „Vukovarska bolnica 1991. – dr. Juraj Njavro“, upaljene svijeće na grobovima poginulih i ubijenih hrvatskih branitelja Vukovara.

Istog dana navečer bit će održana „Večer pijeteta i sjećanja na žrtvu Vukovara“ i upaljene svijeće u Općoj županjskoj bolnici Vukovar i bolnici hrvatskih veterana, a mladi Vukovarci predvodit će molitvu za žrtve srpske agresije na Vukovar 1991..

Središnje obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara počinje u ponedjeljak. 18. studenoga, kada će u jutarnjim satima djeca vukovarskih osnovnih škola upaliti svijeće duž 5,5 kilometara duga Križnog puta od Opće županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Program se nastavlja u 10 sati kada će u krugu bolnice biti održan prigodni program pod nazivom „Vukovar – mjesto posebnog pijeteta“.

Pola sata potom započet će Križni put i krenut će Kolona sjećanja predvođena vukovarskim braniteljima i članovima obitelji poginulih, ubijenih, nestalih, nasilno odvedenih i umrlih branitelja Vukovara.

U Koloni sjećanja i ove se godine očekuje na tisuće onih koji će odati počast žrtvi Vukovara sve do Memorijalnog groblja, gdje će biti položene ruže na grobove poginulih i ubijenih branitelja i civila.

U 12,30 sati kod Spomen obilježja na Memorijalnom groblju mons. Ratko Perić, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski, predvodit će molitvu za žrtve Domovinskog rata grada Vukovara. U 12,40 sati vijence kod Spomen-obilježja položit će predsjednica Republike Hrvatske te izaslanstva Hrvatskog sabora i Vlade RH, a potom i predstavnici vukovarskih branitelja te predstavnici Vukovarsko-srijemske županije i grada Vukovara.

Na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata msgr. Perić predvodit će u 13 sati svetu misu za sve žrtve Domovinskog rata.

Program obilježavanja dana sjećanja na žrtvu Vukovara nastavlja se u 17 sati „Svjetlosnom rijekom sjećanja“ gdje će u spomen na sve ubijene i nestale brvatske branitelje Vukovara niz Dunav biti puštene svjetiljke.

Tradicionalno 18. studenoga, u 18 sati pod geslom „I u mom gradu Vukovar svijetli“ u svim gradovima Hrvatske u njihovim glavnim ulicama ili ulicama koje nose ime grada heroja bit će upaljene svijeće.

19. studenoga obilježava se „Žrtva Borova naselja za domovinu“

U utorak, 19. studenoga, obilježava se „Žrtva Borova naselja za domovinu“ u sklopu koje će učenici u jutarnjim satima upaliti svijeće duž Križnoga puta od Borovo-commerca do crkve Gospe Fatimske u Borovu naselju.

U 9,30 sati u Borovo-commercu kod ostataka nekadašnje bolnice i skloništa „Vukovarske majke“ održat će prigodni program da bi u 10 sati krenula Kolona sjećanja na žrtvu Borova naselje duž Ulice Blage Zadre i Trpinjske ceste, do crkve Gospe Fatimske gdje će biti služena misa za žrtve Borovo naselja.

U 12,30 sati na obali Dunava u Borovu (selu) odat će se počast ubijenim braniteljima i civilima, zatim i u 13 sati kod Spomen obilježja na Farmi „Lovas“ i na kraju kod Spomen-obilježja nestalima u Domovinskom ratu u Borovu naselju u Sportskoj ulici.

U utorak 19. studenoga održat će se u 18 sati u Gradskoj knjižnici i 15. Novinarsko-književnički susret u spomen na novinara Hrvatskog radija Vukovar Sinišu Glavaševića, ubijenog na Ovčari, pod nazivom „Grad – to ste vi“.

20. studenoga na Veleprometu sveta misa za žrtve srpskih koncentracijskih logora.

U srijedu 20. studenoga program obilježavanja dana sjećanja na žrtvu Vukovara počinje u 9,30 sati kod skladišta „Veleprometa“ gdje su u jesen i zimu 1991. godine srpski agresori napravili Koncentracijski logor, kroz koji je prošlo više tisuća Vukovaraca. Uz odavanje počasti i minutu šutnje bit će u „Veleprometu“ služena i sveta misa za žrtve srpskih koncentracijskih logora.

U organizaciji Udruge djece poginulih i nestalih hrvatskih branitelja Domovinskog rata u 10,15 sati sa Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata počinje mimohod do Spomen-obilježja masovne grobnice na Ovčari pod nazivom „Vi ste naš ponos – mi smo vaša snaga“, gdje će se u 13 sati održati prigodni program „Ovčara – vječna rana“.

U crkvi sv. Filipa i Jakova u 17 sati bit će služena sveta misa za sve žrtve s Ovčare, čime i završava ovogodišnji program obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara. (Hina)

Ivan Penava: Opet ću za predsjednicu podržati Kolindu Grabar-Kitarović

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Sabor: Dan državnosti ponovno se slavi 30. svibnja

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska od iduće godine Dan državnosti ponovno slavi 30. svibnja, dobiva i novi blagdan, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje 18. studenoga, a oba će blagdana biti neradni dani, odlučio je u četvrtak Hrvatski sabor.

Sabor je novi kalendar blagdana utvrdio izmijenivši Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, za što je glasovala većina zastupnika ( ‘za’ 77, šest suzdržanih, 27 protiv).

Simbolički raskid s komunizmom

Dan državnosti 30. svibnja u sebi obuhvaća sve elemente hrvatske državnosti, pa tako i državnost suvremene Hrvatske, ustrajavali su iz Vlade zagovarajući da se taj blagdan, nakon gotovo dva desetljeća, ponovno slavi 30. svibnja, na datum kada je 1990. konstituiran prvi višestranački Sabor i kada je Hrvatska simbolički raskinula s komunizmom.

Naime, od 2001. godine, odlukom tadašnje koalicijske vlasti premijera Ivice Račana, Dan državnosti slavio se 25. lipnja, a 30. svibnja postao je Dan Hrvatskog sabora, radni dan i spomendan. U preslagivanju blagdana te godine, 8. listopada postao je Dan neovisnosti, državni blagdan i neradni dan.

Nakon današnje izmjene Zakona, broj neradnih dana ostaje na 13.

Državni blagdani i neradni dani su: Nova godina, 1. siječnja, Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, 6. siječnja, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak, Tijelovo (promijenjivi datumi), Praznik rada, 1. svibnja, Dan državnosti, 30. svibnja, Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, 5. kolovoza, Velika Gospa, 15. kolovoza, Svi sveti, 1. studenoga, Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje, 18. studenoga, Božić, 25. prosinca i Sveti Stjepan, 26. prosinca.

U kalendaru 11 spomendana

Promijenjen je i kalendar spomendana, kojih je sada 11.

Dosadašnji državni blagdan Dan neovisnosti, 8. listopada upisuje se na taj kalendar kao Dan Hrvatskog sabora, a status spomendana dobiva i Dan neovisnosti koji se prebacuje na 25. lipnja.

U kalendar su uvršteni i Dan međunarodnog priznanja Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 15. siječnja, Dan Europe i Dan pobjede za nad fašizmom 9. svibnja, Europski dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima – nacizma, fašizma i komunizma 23. kolovoza. U tom je kalendaru i Dan sjedinjenja Međimurja s maticom zemljom Hrvatskom 9. siječnja, koji se prije zvao Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države.

Izmjenama Zakona o blagdanima kršćanski vjernici koji slave Uskrs po Julijanskom kalendaru dobivaju pravo ne raditi na Uskrsni ponedjeljak, uz pravo na naknadu plaće. Precizirana su i prava vjernika islamske, odnosno židovske vjeroispovijesti vezana za pravo na plaćeni neradni dan u slučaju kada pojedini vjerski blagdani traju nekoliko dana.

Izmjene Zakona o blagdanima stupaju na snagu 1. siječnja iduće godine.

Nova sjednica počinje 27. studenoga

Sabor je jednoglasno izmijenio Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj samoupravi, u drugo čitanje poslao paket zakona iz četvrtog kruga porezne reforme, prihvatio izvješća o radu obveznih mirovinskih fondova u 2018.

Sabor je time zaključio aktualnu sjednicu koju je započeo sredinom rujna, a novu će početi u srijedu, 27. studenoga. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Hrvatski sabor izglasao proračun za 2020. godinu

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatski sabor usvojio je u četvrtak državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2021. i 2022. godinu, po kojemu će ukupni prihodi države u idućoj godini iznositi nešto preko 145 milijardi kuna, a rashodi nešto više od 147 milijardi kuna.

Proračun je donijet glasovima 80 zastupnika, njih 41 bilo je protiv, a jedan suzdržan.

Vlada proračun temelji na realnom rastu BDP-a od 2,5 posto u idućoj godini.

Na prihodovnoj strani proračuna najveći se prihodi očekuju od PDV-a (55,9 milijardi kuna) te od posebnih poreza i trošarina (16,6 milijardi kuna).

Ukupni prihodi proračuna za iduću godinu rastu 6,7 posto u odnosu na originalni plan proračuna za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 5,4 posto.

Ukupni rashodi veći su za pet posto, odnosno za sedam milijardi kuna u odnosu na originalni proračun za ovu godinu, a u odnosu na rebalans za 8,3 milijarde kuna.

Sabor je prihvatio i jedan amandman, onaj četvero HDZ-ovih zastupnika koji su tražili dodatnih deset milijuna kuna za Sveučilište Sjever. Tim amandmanom ne mijenja se ukupan iznos proračuna, nego se radi o preraspodjeli u okviru postojećih limita.

Amandmanom Sunčane Glavak, Anđelka Stričaka, Josipa Križanića i Damira Felaka se u okviru Ministarstva znanosti osigurava spomenuti iznos za redovnu djelatnost Sveučilišta Sjever, koje će tako u idućoj godini raspolagati s ukupno 35,66 milijuna kuna.

Ostatak od ukupno 327 amandmana, koliko su na predloženi proračun podnijeli saborski zastupnici i klubovi, vladajuća većina je odbila.

“Znate li vi uopće za što ste danas glasovali, protiv obnove Poljuda, protiv spajanja Drniša na autoput, protiv navodnjavanja, protiv kninske bolnice”, negodovao je Mostov Miro Bulj.

Ivan Šipić (HDZ) uzvratio je kako su nastojanja Bulja za Cetinski kraj i Dalmatinsku zagoru “ravna nuli”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari