Pratite nas

Iz Svijeta

Pentagon: Američki nosač zrakoplova poslan na Bliski istok zbog ‘uvjerljive prijetnje’ Irana

Objavljeno

na

Američki ministar obrane Patrick Shanahan rekao je u ponedjeljak da je odobrio slanje skupine nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok zbog “uvjerljiveprijetnje snaga iranskoga režima”, ali nije iznio pojedinosti o tome na kojim se obavještajnim podacima temelji njegova odluka.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton rekao je u nedjelju da Sjedinjene Države šalju skupinu nosača zrakoplova Abraham Lincoln na Bliski istok ako bi poslali poruku Iranu.

Premda ni Shanahan ni Bolton nisu iznijeli pojedinosti o obavještajnim podacima, drugi američki dužnosnici rekli su za Reuters da postoje “višestruke, uvjerljive prijetnje” Irana američkim snagama na kopnu, uključujući i one u Iraku, i na moru.

“Riječ je o promišljenom premještanju snaga kao odgovoru na indikacije vjerojatne prijetnje snaga iranskoga režima”, napisao je Shanahan na Twitteru.

Ipak, postavlja se pitanje koja je metoda prikupljanja obavještajnih podataka korištena, koliko su oni relevantni i u čemu se te prijetnje razlikuju od uobičajene zabrinutosti u pogledu iranskih vojnih aktivnosti u toj regiji.

“Pozivamo iranski režim da prekine sve provokacije. Smatrat ćemo iranski režim odgovornim za svaki napad na američke snage ili naše interese”, dodao je Shanahan.

Pentagon je u ponedjeljak u priopćenju naveo da je taj potez povučen kao reakcija na “indikacije pojačane iranske spremnosti za vođenje ofenzivnih operacija protiv američkih snaga i interesa”.

Premda Iran još nije odgovorio na nedavna razmještanja američke vojske, iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif nedavno je za Reuters rekao da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Trump želi rat s Iranom, ali da bi “B-tim”, koji uključuje Boltona i izraelskoga premijera Benjamina Netanyahu mogao nahuškati Trumpa u sukob s Teheranom.

Tri američka dužnosnika rekla su Reutersu, želeći ostati anonimni, da uz prijetnje američkim snagama u Iraku, postoji zabrinutost i za američke snage u Siriji i u obližnjim vodama.

Jedan od njih rekao je da postoje podaci o mjestima mogućih napada na američke snage, pa čak i kada bi se oni mogli dogoditi. dužnosnik je dodao da nisu ugrožene samo američke snage u Iraku, nego i one koje dolaze na to područje ili odlaze s njega.

Skupina nosača zrakoplova Abraham Lincoln, koja je poslana na Bliski istok, ionako je trebala biti upućena na to područje, no sada je to ubrzano zbog prijetnje, rekao je drugi američki dužnosnik.

Pokušaji Trumpove administracije da Teheranu nametne političku i gospodarsku izolaciju počeli su prošle godine kada se jednostrano povukao iz nukelarnog sporazuma koji su SAD i druge svjetske sile postigle s Iranom 2015. godine.

Američki državni tajnik Mike Pompeo, koji sudjeluje na sastanku Arktičkoga vijeća u Finskoj, rekao je u ponedjeljak da su SAD primijetile aktivnosti u Iranu koje upućuju na moguću “eskalaciju”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Iz Svijeta

Trump započinje proslavu 4. srpnja na planini Rushmore unatoč ‘kritikama’

Objavljeno

na

Objavio

Američki predsjednik Donald Trump u petak počinje proslavu 4. srpnja odlaskom na planinu Rushmore, unatoč bojazni zbog masovnog okupljanja u pandemiji koronavirusa i kritikama starosjedilaca.

Trump će s tisućama ljudi promatrati vatromet u Južnoj Dakoti kod planine Rushmore na kojoj su uklesane glave američkih predsjednika Georgea Washingtona, Thomasa Jeffersona, Theodora Roosevelta i Abrahama Lincolna.

Na tom području nije bilo vatrometa od 2009. zbog brige o okolišu. Trump se zalagao za povratak vatrometa, a savezna država tvrdi da je okolna nacionalna šuma Black Hills otad “ojačala”, a tehnologija za vatromet uznapredovala.

Radit će se o masovnom okupljanju na kojem će sudjelovati republikanski predsjednik, prkoseći preporukama zdravstvenih stručnjaka koji pozivaju na izbjegavanje većih okupljanja zbog porasta zaraženih koronavirusom u zemlji.

Očekuje se da će na događanju biti oko 7.500 ljudi. Maske će se moći nabaviti, ali ih nije obvezno nositi.

Republikanska guvernerka Južne Dakote Kristi Noem rekla je ranije ovog tjedna za Fox News da oni koji se boje mogu ostati kod kuće i da “neće biti socijalne distance”.

Trump je 2016. uvjerljivo pobijedio u toj saveznoj državi.

Kritiziran je zbog održavanja velikih događanja bez fizičke distance u Oklahomi i Arizoni proteklih tjedana. Predviđa vatromet “kakav je malo ljudi vidjelo”.

Starosjedilačko stanovništvo, koje planira i prosvjedovati, kritiziralo je Trumpov posjet zbog rizika širenja zaraze i zbog proslave američke nezavisnosti na području koje im je sveto.

Demokratski nacionalni odbor (DNC) tvitao je da je Trump iskazao nepoštovanje Indijancima i da se ovim događajem “veliča bjelačka nadmoć”.

Kasnije su izbrisali tvit, a razlozi za taj potez nisu navedeni.

I Washington i Jefferson, cijenjeni zbog svoje uloge u osnivanju nacije, bili su vlasnici robova.

“Umjesto da ispuni najosnovnije dužnosti na Dan nezavisnosti, Donald Trump i dalje podcjenjuje virus, poziva na manje testiranja, protivi se preporukama o socijalnoj distanci i pokazuje Amerikancima zašto si ne možemo dopustiti još četiri godine s njim u Bijeloj kući”, objavio je DNC u četvrtak uoči njegova putovanja.

Trump organizira proslavu Dana nezavisnosti i u subotu u Washingtonu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Iz fonda za oporavak 70% odmah, 30% kad se vide razmjeri krize

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel modificira prijedlog EK i kolač iz fonda za oporavak reže na dva dijela – 70 posto države bi dobile odmah, a 30 posto kad se vide razmjeri krize, piše u petak Večernji list.

Kriteriji za raspodjelu novca iz novog fonda za oporavak EU nakon koronakrize, prema kojima je Europska komisija izračunala da bi Hrvatskoj bilo stavljeno na raspolaganje dodatnih 10 milijardi eura, povrh 10-ak milijardi koje Hrvatska dobiva iz postojećih fondova Unije, ipak će biti promijenjeni.

Europski dužnosnik, s kojim je jučer ekskluzivno razgovarao Večernji list u Bruxellesu, najavio je da će predsjednik Europskog vijeća Charles Michel modificirati Komisijin prijedlog tako što bi 70 posto novca bilo alocirano državama po Komisijinim kriterijima, a 30 posto po novim kriterijima.

Komisija je kao kriterije za izračun koristila podatke o kretanju stope nezaposlenosti i BDP-a od 2015. do 2020. godine, no neke su države članice imale primjedbu na takav izračun tvrdeći da nije dobro uzimati statističke podatke puno prije krize ako je cijeli fond zamišljen za pomoć najpogođenijim državama od krize koja je upravo u tijeku zbog koronavirusa.

Michel je obavio konzultacije sa svih 27 premijera i predsjednika koji sjede u Europskom vijeću i odlučio poslušati dio tih kritika tako što je podijelio formulu za izračun na dva dijela: 70 posto odredit će kriteriji koje je predložila Komisija, a 30 posto odredit će kriteriji koji će se tek pokazati naknadno – do 2022. – i to će biti pokazatelji o padu BDP-a i rastu stope nezaposlenosti tijekom same koronakrize 2020. i 2021. godine.

Još nije jasno kako bi se novi Michelov prijedlog mogao odraziti na Hrvatsku. Informacija koju smo jučer dobili od upućenog izvora u EU tek treba biti pretočena u Michelov prijedlog, a on će ga objaviti idućeg tjedna, donosi Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati