Pratite nas

Iz Svijeta

Pentagon: Američki nosač zrakoplova poslan na Bliski istok zbog ‘uvjerljive prijetnje’ Irana

Objavljeno

na

Američki ministar obrane Patrick Shanahan rekao je u ponedjeljak da je odobrio slanje skupine nosača zrakoplova i bombardera na Bliski istok zbog “uvjerljiveprijetnje snaga iranskoga režima”, ali nije iznio pojedinosti o tome na kojim se obavještajnim podacima temelji njegova odluka.

Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton rekao je u nedjelju da Sjedinjene Države šalju skupinu nosača zrakoplova Abraham Lincoln na Bliski istok ako bi poslali poruku Iranu.

Premda ni Shanahan ni Bolton nisu iznijeli pojedinosti o obavještajnim podacima, drugi američki dužnosnici rekli su za Reuters da postoje “višestruke, uvjerljive prijetnje” Irana američkim snagama na kopnu, uključujući i one u Iraku, i na moru.

“Riječ je o promišljenom premještanju snaga kao odgovoru na indikacije vjerojatne prijetnje snaga iranskoga režima”, napisao je Shanahan na Twitteru.

Ipak, postavlja se pitanje koja je metoda prikupljanja obavještajnih podataka korištena, koliko su oni relevantni i u čemu se te prijetnje razlikuju od uobičajene zabrinutosti u pogledu iranskih vojnih aktivnosti u toj regiji.

“Pozivamo iranski režim da prekine sve provokacije. Smatrat ćemo iranski režim odgovornim za svaki napad na američke snage ili naše interese”, dodao je Shanahan.

Pentagon je u ponedjeljak u priopćenju naveo da je taj potez povučen kao reakcija na “indikacije pojačane iranske spremnosti za vođenje ofenzivnih operacija protiv američkih snaga i interesa”.

Premda Iran još nije odgovorio na nedavna razmještanja američke vojske, iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif nedavno je za Reuters rekao da ne vjeruje da američki predsjednik Donald Trump želi rat s Iranom, ali da bi “B-tim”, koji uključuje Boltona i izraelskoga premijera Benjamina Netanyahu mogao nahuškati Trumpa u sukob s Teheranom.

Tri američka dužnosnika rekla su Reutersu, želeći ostati anonimni, da uz prijetnje američkim snagama u Iraku, postoji zabrinutost i za američke snage u Siriji i u obližnjim vodama.

Jedan od njih rekao je da postoje podaci o mjestima mogućih napada na američke snage, pa čak i kada bi se oni mogli dogoditi. dužnosnik je dodao da nisu ugrožene samo američke snage u Iraku, nego i one koje dolaze na to područje ili odlaze s njega.

Skupina nosača zrakoplova Abraham Lincoln, koja je poslana na Bliski istok, ionako je trebala biti upućena na to područje, no sada je to ubrzano zbog prijetnje, rekao je drugi američki dužnosnik.

Pokušaji Trumpove administracije da Teheranu nametne političku i gospodarsku izolaciju počeli su prošle godine kada se jednostrano povukao iz nukelarnog sporazuma koji su SAD i druge svjetske sile postigle s Iranom 2015. godine.

Američki državni tajnik Mike Pompeo, koji sudjeluje na sastanku Arktičkoga vijeća u Finskoj, rekao je u ponedjeljak da su SAD primijetile aktivnosti u Iranu koje upućuju na moguću “eskalaciju”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Liberalni švedski pristup upitan – Rast broja smrtnih slučajeva

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Mitt

Rast broja smrtnih slučajeva i zaraženih od Covida-19 u Stockholmu potaknuo je pitanja o ispravnosti politike švedskih vlasti da se protiv te bolesti bore bez ograničavanja kretanja građana poput većeg dijela Europe.

Vlade po cijeloj Europi su zatvorile škole i donijele drakonske mjere kako bi ograničile kontakte s možebitnim kliconošama a Njemačka je, primjerice, zabranila okupljanja više od dvije osobe. Od švedskih susjeda Danska i Norveška su zatvorile svoje granice i škole a Finska je izolirala svoja glavna urbana područja.

S druge strane, Šveđani mogu u restorane, frizeru i poslati djecu u školu iako raste broj potvrđenih slučajeva zaraze i smrti od Covida-19, prije svega u Stockholmu gdje se bilježi više od polovine smrtnih slučajeva.

Analiza podataka lokacija pametnih telefona pokazala je da dok u većini europskih država izrazito pada posjet javnim mjestima Švedska ide u suprotnom pravcu.

No švedski liberalni pristup kojim se želi u najmanjoj mjeri narušiti društveni i ekonomski život dolazi na metu kritika jer se u prijestolnici epidemija širi.

“Nemamo izbora, moramo odmah zatvoriti Stockholm”, rekla je agenciji Reuters Ceciula Soderberg-Naucler, profesorica medicinske mikrobiologije na institutu Karolinska.

Ona je jedna od 2300 akademika koji su potpisali otvoreno pismo vladi krajem prošlog mjeseca u kojem se traže strože mjere kako bi se zaštitio zdravstveni sustav.

“Moramo uspostaviti nadzor nad stanjem, ne možemo ići prema situaciji u kojoj ćemo dobiti potpuni kaos. Nitko ne iskušava taj pravac pa zašto ga mi u Švedskoj moramo prvi ispitati bez dogovora na temelju informacija?”, rekla je.

Švedska je u petak izvijestila da ima 612 novih slučajeva zaraze novim koronavirusom, te ih je sada ukupno 6000. Broj smrtnih slučajeva dostigao je 333, i sada ih se bilježi 25 do 30 dnevno, po švedskoj zdravstvenoj službi.

Sve je više znakova da se virus širi po domovima za starije, uglavnom u prijestolnici gdje je dio osoblja bolnica i domova i starije javno upozorio na nedostatak zaštitne opreme poput maski.

Stockholm je, suočen s, kako su je nazvali lokalni dužnosnici, “olujom” slučajeva Covida-19, postavio poljsku bolnicu u kongresnom centru južno od središta grada i pozvao sve koji imaju određenu medicinsku obuku da pomognu u njezi starijih.

Na konferenciji za medije ovoga tjedna premijer vlade lijevoga centra Stefan Lofven odgovarao je na pitanja je li rastući broj slučejva u švedskim domovima za starije pokazatelj neuspješnosti strategije.

“Ne mislim da je to znak toga. Tako izgledaju stvari po cijeloj Europi”, rekao je. “Cijelo vrijeme govorimo da će stanje biti gore prije no što postane bolje”. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Prag uklonio kip kontroverznog maršala iz 2. svjetskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Spomenik sovjetskom maršalu iz 2. svjetskog tata, Ivanu Stepanoviču Konjevu uklonjen je u Pragu unatoč prosvjedima iz Moskve.

Brončana statua u natprirodnoj veličini skinuta je sa svoga postolja dizalicom u petak, rekao je glasnogovornik gradskog ureda.

Spomenik će biti premješten u trajni postav budućeg Memorijalnog muzeja 20. stoljeća.

Rusko ministarstvo vanjskih poslova reagiralo je s ogorčenjem na tu odluku grada donesenu u rujnu.

“Konjev je uklonjen, no Konjev će ponovno stajati – samo u muzeju”, rekao je Ondrej Kolar, konzervativni gradonačelnik odgovoran za 6. okrug Praga.

Kip na praškom Trgu međunarodnih brigada postavljen je 1980.. Za razliku od Lenjinovog spomenika koji se nalazio nedaleko, mirno je preživio revoluciju iz 1989., no posljednjih godina bio je meta vandalizma.

Češki kritičari na kip su gledali kao na simbol sovjetske opresije tijekom Hladnog rata, poput gušenja Praškog proljeća 1968. Zagovornici su u kipu vidjeli znak pobjede nad fašizmom.

Konjev (1897. – 1973.) sudjelovao je u bitci za Berlin sa svojim snagama u 2. svjetskom ratu. U svibnju 1945. s Crvenom Armijom umarširao je u Prag.

Bio je uključen u gušenje mađarske revolucije 1956., a u vrijeme gradnje Berlinskog zida zapovijedao je sovjetskom vojskom u Istočnoj Njemačkoj. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari