Pratite nas

Hrvatska

Perković doveden u remetinečki zatvor

Objavljeno

na

Bivši jugoslavenski i hrvatski obavještajac Josip Perković (74) u četvrtak je doveden u remetinečki zatvor, nakon što ga je Njemačka predala hrvatskim vlastima kako bi odslužio kaznu za sudjelovanje u ubojstvu emigranta Stjepana Đurekovića.

Perković je u Zagreb došao redovnim letom iz Muenchena, a u zatvor u Remetincu primljen je oko 14,50 sati.

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković ranije je u Banskim dvorima novinarima potvrdio da će Perković neko vrijeme provesti u centru za dijagnostiku u Remetincu nakon čega će biti donesena odluka u kojem će zatvoru odslužiti ostatak kazne.

“Procedura u dijagnostičkom centru je, recimo, između tri, četiri tjedna, gdje se utvrđuju temeljne činjenice o zdravstvenom stanju i drugim okolnostima. I onda se tek donosi odluka koja bi ustanova bila najpogodnija za izvršavanje kazne”, objasnio je Bošnjaković.

Upitan zašto se proces izručenja odužio Bošnjaković je odgovorio da je to “više vezano uz postupanje njemačkih pravosudnih tijela”.

Perković je, zajedno s nekada nadređenim Zdravkom Mustačem (77) početkom 2014. izručen Njemačkoj, uz uvjet da kaznu nakon presude služe u Hrvatskoj. Vrhovni zemaljski sud u Muenchenu osudio ih je u kolovozu 2016. na doživotnu zatvorsku kaznu zbog odgovornosti za ubojstvo emigranta Đurekovića kojeg su u srpnju 1983. u Wolfratshausenu ubili zasad nepoznati počinitelji.

Hrvatski Vrhovni sud je 14. svibnja odbio Perkovićevu žalbu i potvrdio odluku zagrebačkog Županijskog suda koji je u prosincu prošle godine njemačku kaznu doživotnog zatvora ‘preveo’ u 30-godišnju kaznu prema hrvatskim propisima koju Perković treba odslužiti u domaćem zatvoru.

Perkovićeva obrana ranije je tvrdila da u njegovu slučaju treba primijeniti 20-godišnju zatvorsku kaznu koja je bila najveća kazna u vrijeme ubojstva, a ujedno je i najpovoljnija za osuđenika.

Mustaču koji je osuđen zajedno s Perkovićem, a i dalje je u Njemačkoj, kaznu je s hrvatskim propisima usklađivao Županijski sud u Velikoj Gorici i izrekao mu 40 godina.

Obojica su se nakon njemačke presude obratili i Europskom sudu za ljudska prava.

Nobilo je u četvrtak izjavio kako se nada da bi, upravo zbog odluke suda u Strasbourgu, Perković za godinu do dvije trebao izaći na slobodu.

Glavni argument da Perković i Mustač nisu imali pravično suđenje obrana nalazi u činjenici da su isti suci najprije sudili Krunoslavu Pratesu, također osuđenom na doživotni zatvor zbog slučaja Đureković. Osim toga čitavo sudsko vijeće koje je donosilo prvostupanjsku odluku sudjelovalo je u istom postupku o potvrđivanju optužnice, kao i o produljenju pritvora, ističe obrana.

Nobilo je kazao da će u Remetincu tražiti medicinski pregled Perkovića, jer u Njemačkoj navodno nije imao odgovarajuću zdravstvenu zaštitu.

(Hina)

 

Anto Nobilo: Perković bi za godinu-dvije trebao izaći na slobodu

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

HRZ proveo vježbu ‘presretanja ciljeva u zraku’ iznad Slavonije

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi (arhiva)

HRZ u vježbovnoj aktivnosti presretanja ciljeva u zraku

Hrvatsko ratno zrakoplovstvo provelo je vježbovnu aktivnost presretanja ciljeva u zraku uz potporu NATO Airborne Early Warning komponente

Pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva proveli su u srijedu, 25. veljače 2020. uz potporu NAEW komponente (NATO Airborne Early Warning) na području iznad Slavonije vježbovnu aktivnost presretanja ciljeva u zraku.

Riječ je o vježbi u kojoj su uvježbavani različiti scenariji reagiranja na ciljeve u zračnom prostoru, presretanje sporog cilja na malim i velikim visinama te presretanje brzih ciljeva na velikim visinama, priopćio je MORH

U ulozi lovaca sudjelovali su avioni MiG-21 iz sastava 191. eskadrile lovačkih aviona 91. Krila, dok su ulogu meta sporih ciljeva imali avioni Pilatus PC-9M 392. eskadrile aviona 93. Krila, a ulogu mete brzih ciljeva također avioni MiG-21 iz sastava 191. ELA.

Koordinaciju i usklađivanje procedura i interoperabilnosti tijekom vježbe unutar NATO integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane – NATINAMDS (NATO Integrated Air Defense System) provodilo je Središte za nadzor zračnog prostora HRZ-a.

NAEW komponenta u ovom uvježbavanju bio je avion E3A AWACS (Airborne Early Warning And Control System) koji je u koordinaciji sa Središtem za nadzor zračnog prostora navodio avione MiG-21 na ciljeve u zraku.

Ova aktivnost uz potporu NAEW sustava nastavak je redovitih vježbovnih aktivnosti koje HRZ provodi uz potporu NATO snaga sa svrhom zadržavanja sposobnosti nadzora i zaštite zračnog prostora u sustavu NATINAMDS.

NAEW komponenta je NATO integrirana, multinacionalna letačka postrojba koja pruža mogućnost brzog raspoređivanja zračnog sustava za rano otkrivanje, zapovijedanje, nadzor, kontrolu i komunikaciju za potrebe NATO operacija.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Izvješće EK daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska Vlada u srijedu je pozdravila izvješće Europske komisije za Hrvatsku u okviru Europskog semestra za 2020. u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, a premijer Andrej Plenković poručuje da je izvješće poticaj Vladi za nastavak reformi.

Vlada pozdravlja izvješće Europske komisije za Hrvatsku u kojem su prepoznati pozitivni gospodarski pokazatelji, poglavito napori na području javnih financija i fiskalne konsolidacije, navodi se u priopćenju Vlade.

Nakon što je Komisija u prošlogodišnjem Izvješću utvrdila da Hrvatska ne bilježi prekomjerne makroekonomske neravnoteže, u kojima se nalazila još od 2014., Komisija je i ove godine svrstala Hrvatsku u kategoriju s državama članicama Europske unije sa stabilnim gospodarstvima.

Usto su i rejting agencije podizanjem kreditnog rejtinga Hrvatske na investicijsku razinu prepoznale odgovorno vođenje javnih financija i reformske napore koje unaprjeđuju poslovno okruženje, ističe se u priopćenju.

“Pristup Vlade koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, strukturnim reformama i ulaganjima već je doveo do povećanja dohotka stanovništva i rasterećenja gospodarstva. Cilj svih reformi koje se poduzimaju je nastavak podizanja konkurentnosti hrvatskog gospodarstva i životnoga standarda naših građana. Izvješće daje Vladi poticaj za nastavak reformi na svim područjima”, poručio je premijer Plenković.

Hrvatska je ekonomija u 2019. nastavila solidan rast s projiciranom stopom od 3 posto BDP-a te 2,6 posto i 2,3 posto BDP-a u 2020. i 2021. što je dvostruko brži rast od rasta EU-prosjeka po cijelom promatranom razdoblju.

U ostvarivanju dugoročno održivih i većih stopa gospodarskog rasta pridonose strukturne reforme koje su dijelom već i pokrenute prošle i ove godine. Ohrabrujuće su procjene gospodarskog rasta Hrvatske od strane Europske komisije, koje su čak i optimističnije od Vladini, kaže se u priopćenju.

Naglašava se i da je u svih 14 područja koje se ocjenjuju prilikom provedbe preporuka zabilježen napredak.

U idućem razdoblju Vlada će fokus usmjeriti na dovršetak provedbe Nacionalnog programa reformi 2019., na kojem se i bazira ocjena o napretku provedbe preporuka, a osobito na reformu javne uprave, zdravstva i pravosudnog sustava.

Prioritet je i izrada novog Nacionalnog programa reformi 2020., kao i ispunjenje mjera u okviru Akcijskog plana za ulazak u Europski tečajni mehanizam II, čiju provedbu Vlada RH namjerava dovršiti do svibnja ove godine, zaključuje se u priopćenju.

EK: Hrvatska nastavlja napredovati, ali nedovoljno brzo

Komisija je u okviru zimskog paketa Europskog semestra danas objavila izvješća po državama članicama o sveukupnom gospodarskom i socijalnom napretku u svakoj zemlji EU-a te analizu makroekonomske situacije za one zemlje koje imaju prekomjerne ili pretjerano prekomjerne makroekonomske neravnoteže. Riječ je o vrlo detaljnom i temeljitom izvješću, koje za Hrvatsku ima 79 stranica zajedno s aneksima.

Hrvatska je ostvarila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka iz prošle godine te kao i prošle godine ima makroekonomske neravnoteže. Hrvatska je prošle godine prešla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža u makroekonomske neravnoteže, ističe EK.

Što se tiče ispunjavanja preporuka, Hrvatska je od početka Europskog semestra 2014. godine u 57 posto svih specifičnih preporuka ostvarila barem “određeni napredak”. “Ograničeni” ili “nikakav” napredak ima u preostalih 43 posto preporuka.

Provedba reformskog programa vodila se neujednačenom brzinom u različitim područjima. Najveći napredak je postignut u fiskalnoj politici i tržištu rada. Bilo je određenog pogoršanja u pogledu mirovinskog sustava, nakon što su na zahtjev sindikata ukinuti elementi reforme usmjereni na produljenje radnog vijeka, navodi Komisija.

Tijekom prošle godine Hrvatska je zabilježila ograničeni napredak u ispunjavanju preporuka Komisije. Određeni napredak zabilježen je u kurikularnoj reformi i upravljanju državnim agencijama. Određeni napredak je postignut donošenjem novog paketa aktivnih mjera zapošljavanja. Tijekom prošle godine potpisani su neki ključni projekti u željezničkom prometu čime je napravljen napredak u području održivog prijevoza.

Proširenje uporabe elektroničke komunikacije na sudovima i smanjenje zaostalih sudskih predmeta na trgovačkim sudovima također je dovelo do određenog napretka u vođenju sudskih postupaka. U pogledu poslovnog okruženja postignuto je poboljšanje uvođenjem niza mjera za smanjenje administrativnih obveza i provedbom liberalizacije usluga.

Ograničeni napredak je postignut u ostalim područjima, poput jačanja proračunskog okvira, poboljšanja sustava socijalne zaštite, reformi okvira za utvrđivanje plaća, korporativnom upravljanju, prodaji dionica u državnim poduzećima te u prevenciji sankcioniranju korupcije.

Hrvatska bilježi napredak u makroekonomskim pokazateljima, ali i dalje ima neravnoteže. Prošle je godine izišla iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža.

Nizak potencijal gospodarskog rasta ostaje preprekom bržem sustizanju ostaka Europske unije. Nakon rekordno niske razine iz 2010. godine, prošle 2019. stopa potencijalnog rasta procijenjena je na 2,1 posto. Iako je to iznad prosjeka EU-a, to je najmanja stopa potencijalnog rasta među zemljama usporedivim s Hrvatskom.

Doprinos tržišta rada potencijalnom rastu prošle je godine bio pozitivan zbog postupnog povećanja zaposlenosti, iako je ono najmanje među usporedivim zemljama. Demografski trendovi i niska stopa aktivnosti smetnja su doprinosu radne snage za rast u budućnosti.

“Bit će potrebne značajne strukturne reforme kako bi se povećao relativno niski potencijalni rast”, navodi se između ostalog u izvješću EK. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari