Pratite nas

Politika

Perković optužen i za sudioništvo u ubojstvu Đurekovića!

Objavljeno

na

Sudsko vijeće zaključilo je da iz optužnice proizlazi ne samo pomaganje nego i sudioništvo u ubojstvu

Visoki zemaljski sud u Münchenu potvrdio je optužnicu protiv bivšeg šefa u Službi državne sigurnosti Jugoslavije Josipa Perkovića zbog sudjelovanja u ubojstvu Stjepana Đurekovića te je odredio datum početka suđenja – ponedjeljak, 13. listopada ove godine.

perkovic udbaKako je priopćila sutkinja Andrea Titz, voditeljica Službe za odnose s javnošću suda u Münchenu, Sudsko vijeće (7. senat Visokog zemaljskog suda u Münchenu) odredilo je i privremeni raspored suđenja.

Kako bi se proveli svi predviđeni dokazi, a radi se o brojnim svjedocima i opsežnom dokaznom materijalu, ukupno je zakazano čak 61 ročište. Tako bi suđenje trebalo trajati sve do 28. travnja sljedeće godine.

Radi se, kako smo već naveli, o privremenom rasporedu koji je, ovisno o tijeku suđenja, podložan promjenama.

Sudsko je vijeće, uz potvrđivanje optužnice Saveznog njemačkog tužiteljstva, donijelo još neke odluke, među kojima je i odluka kojom se udovici ubijenog Stjepana Đurekovića, Giseli Đureković, odobrava status stranke, odnosno sporednog tužitelja u ovom kaznenom postupku.

Nadalje, kako je priopćeno sa suda, Sudsko vijeće donijelo je i odluku s uputom “o mogućoj pravnoj kvalifikaciji po činjeničnom stanju prezentiranom u optužnici”.

Kako neslužbeno doznajemo, Vijeće je zaključilo da iz činjeničnog stanja za koje se optužnicom tereti Perkovića ne proizlazi samo kazneno djelo pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića, likvidiranog 1983. u Wolfratshausenu kod Münchena, nego da bi se radilo o sudioništvu u ubojstvu. Za tu težu kvalifikaciju predviđena je i teža kazna – doživotni zatvor.

Kad je riječ o Perkovićevu nekadašnjem šefu u SDS-u Zdravku Mustaču, očekuje se da bi Savezno tužiteljstvo moglo podići optužnicu protiv njega do kraja ovog mjeseca.

U tom slučaju još bi moglo doći do spajanja postupaka te bi se protiv Perkovića iMustača vodio jedinstveni postupak. Obojica su za sada porekli bilo kakvu umiješanost u izvršenje ubojstva Stjepana Đurekovića.

Njemačko savezno tužiteljstvo tereti Perkovića i Mustača za pripremu ubojstva hrvatskog emigranta koji je do 1982., kada je pobjegao iz SFRJ, bio direktor marketinga u Ini.

“Perković je najvjerojatnije u proljeće 1982. kao voditelj Odjela za neprijateljsku emigraciju jugoslavenske tajne službe u Zagrebu dobio nalog od svog tadašnjeg pretpostavljenog Zdravka Mustača da pripremi i isplanira ubojstvo emigranta Stjepana Đurekovića. Kako bi to izvršio, optuženi je kontaktirao svog doušnikaKrunoslava Pratesa koji je u SR Njemačkoj bio u bliskom kontaktu s Đurekovićem i uživao je njegovo povjerenje. Optuženi je upoznao doušnika sa svojom namjerom nakon čega su odlučili da će atentat izvršiti u Pratesovoj garaži – improviziranoj tiskari u Wolfratshausenu. Potom je Prates izradio kopiju ključa garaže koju je optuženi preuzeo te je ključ osobno ili preko treće osobe predao izvršiteljima.

Mustač nalogodavac

Uz pomoć tog ključa za sada neidentificirani počinitelji uspjeli su neometano ući u garažu u kojoj su 28. srpnja 1983. zaskočili Đurekovića i usmrtili ga s više hitaca i udaraca u glavu”. Sažetak je to optužbe protiv Josipa Perkovića, a ujedno i protiv njegova tadašnjeg šefa Mustača kao nalogodavca.

Krunoslav Prates već je 2008. osuđen na kaznu doživotnog zatvora na istom sudu u Münchenu. Zanimljivo je da je u tom postupku član sudskog vijeća bio sudac dr.Manfred Dauster, koji je sada predsjednik sudskog vijeća u slučaju Perković.

Sporni ključ

Iako je Perkovićeva obrana, barem po onome što su do sada javno prezentirali, bila prvenstveno usmjerena na pobijanje iskaza nekadašnjeg Udbina atentatora Vinka Sindičića, jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji dokaz u predstojećem postupku mogao bi biti onaj vezan uz ranije spomenuti ključ garaže u kojoj je Đureković ubijen.

A to nema previše veze sa Sindičićevim iskazom već s obranom osuđenog Krunoslava Pratesa. Naime, sam Prates, iako je poricao svaku povezanost s pripremom i izvršenjem ubojstva, priznao je na sudu da je predao Perkoviću sporni ključ nekoliko tjedana prije ubojstva, kada su se upravo zbog toga sastali u Luksemburgu.

JL

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Hasanbegović i Esih žele ukloniti bistu Ive Lole Ribara

Objavljeno

na

Objavio

Klub zastupnika u zagrebačkoj skupštini Neovisni za Hrvatsku od gradonačelnika Milana Bandića traži da makne bistu Ive Lole Ribara.

Kako je na svom Twitter profilu objavila Sandra Švaljek, Hasanbegović i Esih žele ukloniti spomenik Ive Lole Ribara mjesec dana nakon što je postavljena.

Podsjetimo, bista je u parku Prilaza baruna Filipovića postavljena prije nešto više od mjesec dana, i to zato jer je Bandić, da bi zadržao vlast, popustio pod pritiscima Neovisni za Hrvatsku koji su tražili uklanjanje Trga maršala Tita. Bandić je Titovo ime maknuo iz centra Zagreba, a postavljanje biste Ive Lole Ribara poslužilo mu je kao kompromisno rješenje, piše N1

Neovisni za Hrvatsku, koje predvode Zlatko Hasanbegović i Bruna Esih, s Bandićem su snage udružili nakon što je gradonačelnik pristao na uklanjanje imena Trga maršala Tita.

Milan Bandić vratio bistu Ive Lole Ribara i najavio povratak sedam sekretara SKOJ-a

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Škegro povjerenstvu: U sindikatima tražite glavne saveznike Todorića

Objavljeno

na

Objavio

Borislav Škegro, bivši ministar financija i potpredsjednik vlade zadužen za gospodarstvo danas je pred saborskim Istražnim povjerenstvom rekao kako je slijedom te funkcije vodio značajan dio aktivnosti vezanih uz privatizaciju.

Javnosti je poznato da sam  sudjelovao u nekim od najvećih privatizacijskih projekata te ih osobno vodio – privatizacija 35 posto dionica Hrvatskog telekoma, listanje Plive na londonskoj burzi, Ericsson Nikola Tesla te brojne druge privatizacije. Poznate su mi brojne činjenice koje interesiraju ovo povjerenstvo, rekao je Škegro.

Rekao je kako Agrokor u devedesetima nije bio nekakva posebna tema te da i njega zanima konačan odgovor na pitanje kako je nastao Agrokor i čije je ono dijete.

Škegro je ispričao kako je 1997. Todorić u pismu predsjedniku Tuđmanu tražio da mu se omogući kupnja većinskog paketa dionica Podravke. Rekao je kako je Tuđmanu iznio tri razloga zbog kojeg se tome protivi: lokalna zajednica apsolutno je protiv ne Ivice Todorića nego bilo koga tog formata tko bi pokušao preuzimati Podravku, u tom trenutku Podravka je bila potencijalnija preuzeti Agrokor nego on nju i Podravka je imala puno snažniji menadžment nego Agrokor.  Naveo je i kako nije bilo nikakvih razloga da bi se govorilo o slušanju tuđmana ili odluci o 200 obitelji.

Kao glavne saveznike Agrokora Škegro navodi sindikate. Ako doista postoji interes da se ispita ovaj slučaj pozovite tadašnje predstavnike sindikata. Uz pomoć sindikata prisiliti vladu da mu se prodaju neke dionice – to je bio obrazac, ustvrdio je Škegro.

Škegro je pozitivno odgovorio na pitanje Ante Babić (HDZ) je li mu imperativ kao potpredsjednika vlade bilo privatizirati što je moguće veći broj poduzeća. To je bio dio političkog programa vlade i predsjednika republike u tim teškim, nepovoljnim okolnostima za bilo kakvu privatizaciju. To je nama bio jedan od osnovnih zadataka. Rekao je kako transkripti saborske rasprave iz studenog 1994. godine govore o kontekstu u kojem se privatizacija odvijala.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari