Pratite nas

Gospodarstvo

Pet godina Josipovićeva vladanja bez odgovornosti

Objavljeno

na

Josipović je morao izgubiti izbore, vrijeme je za promjene a njegovo vrijeme -vrijeme je propadanja ekonomije i osiromašenja građana Hrvatske.

U njegovih pet godina mandata izabrao je taktiku nečinjenja i bježanja od odgovornosti a dopustio je uz svoje ovlasti, da Hrvatska potpuno gospodarski potone. Pričao je bajke, putovao po svijetu, svirao na klaviru umjesto da se brine o svakodnevnim problemima građana i općenito o društvenom napretku. SDP i on već godinama gube svoje biračko tijelo jer ne vide radnike, umirovljenike, mlade i probleme običnog čovjeka. Zaboravili su da je 317 000 tisuća nezaposlenih, da je 320 tisuća ljudi pod ovrhama, nemaju što pojesti, deložiraju ih iz vlastitih kuća, a djeca nemaju za knjige.

Čitamo u novinama o dramatičnom upozorenju da će nas za 15 godina biti 350 tisuća manje. Nikada kao do sada nismo imali toliku vojsku nezaposlenih, blokiranih, ovršenih, nikada takve nacionalne depresije, iseljavanje mladih, ideoloških podjela, toliko mržnje i nesnošljivosti. Strah se uvukao među ljude,a na čelu države bio nam je tobože humanitarac, prodavao nam je maglu zvanu „nova pravednost „ a sada, „novi put „. Sve su državne institucije privatizirali a od TV je napravio svoj privatni propagandni servis koji svi mi plaćamo. U cjelini ostavlja nam katastrofalno stanje u hrvatskom gospodarstvu, korupciju u sudbenoj vlasti i nedostatak slobode tiska i medija. Hrvatsku kao najmlađu članicu EU, koja je svoju neovisnost postigla u krvavom Domovinskom ratu danas vode neokomunisti, progone se i dalje žrtve a ne agresor, Josipovićeva najava ustavnih promjena je bilo prazno obećanje jer mi znamo što želimo, a naš je dalje put it 90-ih kada smo izišli iz Jugoslavenske zajednice, prihvatili tržišnu ekonomiju, NATO i EU, višestranačje i demokraciju za sve građane.

Nova predsjednica

jos-kitNadamo se da smo konačno dobili osobu nakon Tuđmana koja će to i provoditi. Nova predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović to zna i hoće, traži do svih građana jedinstvo i zajedništvo. Pred njom su veliki zadatci, jer treba vratiti optimizam i povjerenje u državane intstitucije, sve slojeve društva pridobiti za promjene i pomoći zbog krize i gubitka posla socijalno ugroženim obiteljima.
Ona od svih traži veći angažman u obitelji, na poslu, u društvu i svakodnevnom životu. To je dobar znak da će doista doći do napretka i boljitka za sve građane.. Ova će nam godina biti doista teška i bit će nam svima bolje tek kad povećamo zaposlenost i kada se stabilizira ekonomija i BDP poraste nekoliko kvartala zaredom. Nisam siguran da će to bit ova godina jer ovo je izborna godina a vlada je bez ikakvih rezultata i nije sklona reformama. Ovim izborom Hrvatska je birala novi smjer kojim će ići i treba joj snažan zaokret da bi izišla iz krize. Ne trebamo se okretat unatrag i žaliti za socijalizmom kada se nije kopalo po smeću i nije bilo gladnih. Odabrali smo slobodu i našu odgovornost da živimo u punini života.

Za svojih pet godina mandata Josipović je spavao a za to vrijeme prema Bloombergovoj listi 21 najsiromašnije države svijeta zauzeli smo sedmo mjesto. I britanski „The Economist“ svrstao nas je među deset najgorih ekonomija a prognoze govore da ćemo biti među petnaest najsporije rastućih ekonomija u svijetu. Sada u Hrvatskoj radi 1.329.068 ljudi a to je oko 130 tisuća manje nego na početku Josipovićeva mandata. Iz Hrvatske se u proteklih pet godina iselilo preko 60 tisuća naših ljudi imamo dvanaest kvartala kontinuiranog propadanja gospodarstva a javni dug je porastao za preko 100 mlrd kuna. Vrijeme je da više ne sanjamo, nego gradimo svoju državu, usjpješnu i lijepu, situaciju možemo poboljšati samo mi i nitko drugi. Svi želimo bolje obrazovanje i zdravstvenu politiku, puno novih mjesta, dobre mirovine, ali iznad svega zaposlenu i sretnu mladež. Dobro razmislimo i ne srljajmo u bezglave privatizacije i ostavimo javna poduzeća u službi nacije

Kakva nam je bila prošla godina

Ministar turizma Lorencin tvrdi da je turizam u prošloj godini ostvario rekord od 6,2 mlrd eura za prvih devet mjeseci, što je više nego rekordne 2008. Treći kvartal je bio iznimno dobar i procjene su da će cijela godina biti dobra. To su prvi podatci i dvojbeno je hoće li baš tako biti. Hrvatska mora imati drukčiji pristup turizmu jer i druge države ulažu u ljetni a i zimski turizam tako da je konkurencija iznimno velika. Cijela Hrvatska je jedan nacionalni park i turizam ima komparativne prednosti ali je opasno za jednu državu da počiva na jednoj gospodarskoj grani. Naš turizam počiva na lijepoj obali, moru i suncu, a turisti traže sve više i više. Izvoz hrvatske robe je porastao 10-ak % ponajprije na europsko tržište, a zahvaljujući dobrim dijelom i problemima s Rusijom. Ministar financija tvrdi da je deficit rebalansiranog državnog proračuna manji za 2,8 mlrd kuna ( sa 15,6 na 12,8 mlrd kuna ) Plan je bio da će rast BDP-a u 2014. biti 1,3 % a ostvareno je -0,7 %. Vlada tvrdi da su ostvarili velike uštede u plaćama, materijalnim troškovima i sl, ali je pitanje metodološkog usklađenja s Eurostatom.

Proračun očito nije dobro planiran a EU traži njegovo smanjenje jer ljučni su prihodi a ne rashodi. Investicijske aktivnosti su potpuno zamrle, novac iz EU fondova nije preuzet niti potrošen, a je li zaista ušteđen, to je veliko pitanje. Uskoro nam dolaze predstavnici EK i nadzirat će upravljanje državnom imovinom.
[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

MMF podigao procjene rasta hrvatskog gospodarstva za ovu i iduću godinu

Objavljeno

na

Objavio

Međunarodni monetarni fond (MMF) povisio je procjene rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini, koje bi prema njihovim procjenama u 2019. trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije nego šira skupina europskih gospodarstava u nastajanju i razvoju.

Ove bi godine tako hrvatsko gospodarstvo trebalo porasti tri posto, procjenjuje MMF u redovnim jesenjim prognozama za svjetsko gospodarstvo (WEO), povisivši travanjsku prognozu za 0,4 postotna boda.

Podignuta je i projekcija rasta u 2020., za 0,2 postotna boda, na 2,7 posto.

Blago su pak snizili procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u prošloj godini, za 0,1 postotni bod, na 2,6 posto.

Najnovije MMF-ove procjene pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo ove godine trebalo rasti gotovo dvostruko snažnije od prosjeka skupine europskih gospodarstava u nastajanju, u koju MMF još svrstava Rusiju, Tursku, Poljsku, Rumunjsku, Ukrajinu, Mađarsku, Bjelorusiju, Bugarsku i Srbiju.

U MMF-u predviđaju da će gospodarstvo te skupine u prosjeku ove godine rasti 1,8 posto. U 2020. stopa njegova rasta trebala bi se gotovo izjednačiti s onom prognoziranom za Hrvatsku i iznositi 2,5 posto, procjenjuju u MMF-u.

Glavni je razlog gotovo stagnacija turskog gospodarstva u ovoj godini, prema procjenama MMF-a, koja neutralizira visoke procijenjene stope rasta za Mađarsku, od 4,6 posto te Poljsku i Rumunjsku, od 4,0 posto.

Još je veća razlika između prognoziranih stopa rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini i onih gospodarstva eurozone. Tako bi gospodarske aktivnosti u zoni primjene zajedničke europske valute prema najnovijim MMF-ovim procjenama ove godine u prosjeku trebale rasti 1,2 posto. Iduće godine rast bi trebao ubrzati na 1,4 posto.

Snižena procjena inflacije i viška u bilanci plaćanja u Hrvatskoj
Procjena stope nezaposlenosti u ovoj godini potvrđena je na 9,0 posto, a u 2020. trebala bi kliznuti na 8,0 posto.

U 2018. iznosila je 9,9 posto, čime je MMF snizio procjenu iz travnja za 0,1 postotni bod.

Snižene su i procjene stope inflacije u 2019. i 2020., za pola, odnosno za 0,4 postotna boda. Tako bi prema MMF-ovim procjenama potrošačke cijene ove godine trebale porasti 1,0, a iduće 1,2 posto.

Prošle su godine prema njihovim izračunima cijene porasle 1,5 posto, u skladu s procjenom iz travanjskog izvješća.

Procjena ovogodišnjeg viška na tekućem računu platne bilance, iskazanog udjelom u BDP-u, snižena je za 0,4 postotna boda, na 1,7 posto. U idućoj godini višak bi trebao kliznuti na jedan posto, čime je procjena iz travanjskog izvješća snižena za 0,6 postotnih bodova.

U 2018. višak je iznosio 2,5 posto, što je za 0,4 postotna boda manje no što su u MMF-u procijenili u travnju. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica

Objavljeno

na

Objavio

Federacija BiH planira uvesti potpunu zabranu upotrebe plastičnih vrećica, no s druge strane neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemalja.

Trenutno se u Federaciji BiH priprema nova Uredba o naknadama za plastične vrećice debljine stijenke do 50 mikrona i odnosit će se na sve vrećice bez obzira na veličinu i oblik ručki. Tako da će biti obuhvaćene vrećice koje se daju potrošačima u apotekama, prodavaonicama cipela, vrećice u koje se vaga i pakuje povrće, vrećice u pekarama, trgovinama, itd. Također ćemo previdjeti godinu u kojoj će se provesti potpuna zabrana upotrebe plastičnih vrećica, a sve u skladu s najboljim svjetskim trendovima i praksama, rečeno je Feni iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, javlja Fena.

Podsjećaju kako će se prema odluci Europske komisije od 2021. zabraniti proizvodnja i upotreba sve jednokratne plastike kao što su: tanjuri, čaše, slamke, bio razgradiva plastika i sl. i da će Federacija po tom pitanju slijediti najbolju europsku i svjetsku praksu.

–  Ova direktiva će nam pomoći da napustimo plastiku za jednokratnu upotrebu i okrenemo se prema manjoj potrošnji, bolje dizajniranim proizvodima za višekratnu upotrebu, više inovacija i čišćem okolišu – kazali su iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma, naglasivši pritom kako je sljedeći korak odmicanje od kulture stvaranja otpada.

Na pitanje koliko je naplata plastičnih vrećica u nekim prodavaonicama utjecala na smanjenje njihovog korištenja i postoji li neka zakonska obveza da se plastične vrećice moraju naplaćivati, iz spomenutog ministarstva ističu kako su 2014. godine donijeli Uredbu o naknadama za plastične vrećice ‘tregerice’ kojom je uvedena naknada na one čija debljina stijenke ne prelazi 20 mikrona i koje odbačene onečišćuju okoliš.

No, unatoč svim provedenim mjerama, zakonskim odredbama i upozorenjima o štetnom utjecaju plastike na okoliš i zdravlje ljudi, iz ministarstva napominju kako je u Federaciji BiH raširena upotreba plastičnih vrećica.

–  Masovno i jednokratno korištenje plastičnih vrećica te spor proces razgradnje, prijetnja su za okoliš u idućim godinama. Ove vrećice se uglavnom ne naplaćuju, što dovodi do godišnje potrošnje više od milijarde plastičnih vrećica, koje većinom završavaju kao otpad u prirodi, što ujedno predstavlja i zloupotrebu plaćanja ove obaveze od strane trgovaca – naglašavaju iz federalnog ministarstva.

Također dodaju kako je ukupno uplaćena naknada u Fond za zaštitu okoliša Federacije BiH po osnovu Uredbe o plaćanju naknade za plastične vrećice, za obračunsko razdoblje od 2014. do 2016. godine iznosila ukupno 780.153 maraka.

Po njihovom mišljenju, dodatan problem za Federaciju BiH predstavlja i nepostojanje ovakvog propisa u Republici Srpskoj što dodatno usložnjava kontroliranje proizvodnje plastičnih vrećica.

Inače, kako je to navedenom Uredbom definirano „Obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice.“

Iz ministarstva pojašnjavaju kako se trgovinski lanci nisu samoinicijativno odlučili da naplaćuju vrećice, već to zavisi od debljine njihove stijenke.

U skladu s Uredbom, obveznici plaćanja naknade su trgovci registrirani na području Federacije Bosne i Hercegovine, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice tregerice. Visina naknade za stavljanje u promet plastične vrećice iznosi 0,05 maraka po komadu, odnosno 50,00 maraka po jednom pakovanju od 1.000 komada plastičnih vrećica.

Obveznici plaćanja, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša Federacije Bosne radi stavljanja u promet plastičnih vrećica, i to dva puta godišnje na osnovu Izvještaja, dok kontrolu odnosno nadzor nad provođenjem uredbe vrše nadležne uprave za inspekcijske poslove – inspekcija zaštite okoliša i tržišna inspekcija, a svako u okviru svojih nadležnosti na razini Federacije Bosne i Hercegovine, županija, grada i općine.

Plaćanje povratničke naknade za plastične boce

Na pitanje planira li se uvođenje povratničke naknade za plastične boce kao što je to slučaj u većini europskih zemlja, iz spomenutog ministarstva ističu kako Federacija BiH neće uvoditi povratničke naknade za plastične boce jer je segment reciklaže plastičnog otpada reguliran kroz Pravilnik o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom.

Naime, odredbe ovog Pravilnika odnose se na svu ambalažu koja se proizvodi, odnosno stavlja na tržište, uvezenu ambalažu i sav ambalažni otpad koji je nastao u industriji, zanatstvu, maloprodaji, uslužnim i drugim djelatnostima, u domaćinstvima bez obzira na njegovo porijeklo, upotrebu i korišteni ambalažni materijal, kazali su iz ministarstva i dodali da su obveznici plaćanja naknada za upravljanje ambalažnim otpadom svi oni koji vrše uvoz, proizvodnju, pakovanje i prvi plasman robe pakovane u ambalažu.

Veoma niska svijest ljudi o razvrstavanja otpada

Što se tiče razvrstavanja otpada i njegovog odlaganja u posebne kontejnere, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako je svijest ljudi u BiH po pitanju razvrstavanja otpada veoma niska.

Napominju kako broj raspoređenih kontejnera po Federaciji BiH svakodnevno raste, ali da smo svi svjedoci odbačenog otpada oko njih te da se postavljaju kontejneri za posebne vrste otpada (papir, plastika, staklo, metal, komunalni otpad).

Ovo ministarstvo će nastaviti raditi na projektima podizanja javne svijesti o značaju zaštite okoliša od nepravilnog odlaganja otpada. Lokalne razine vlasti zajedno s komunalnim poduzećima trebaju se aktivnije uključivati u rješavanju ovih problema i direktno raditi s građanima na važnosti pravilnog zbrinjavanja otpada i njegovog selektivnog razdvajanja, kazali su iz ministarstva okoliša.

U tom smislu, dodaju, potrebno je tražiti brza i efikasna rješenja, a utjecaj  na svijest građana i ekološki odgovorno ponašajne je kontinuiran proces koji može uroditi plodom tek za desetljeće ili dva. Utjecaj na svijest je dugotrajan i mukotrpan proces, i rezultate daje na duže staze.

Također, smatraju, kako je potrebno kroz Zakone o komunalnoj čistoći povećati kazne i sankcionirati neodgovorno ponašanje pojedinaca.

Količina plastičnog otpada proizvedenog u Federaciji BiH

Upitani imaju li evidenciju o tome koliko se plastičnog otpada proizvede u FBiH i kako on utječe na okoliš, iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma navode kako prema podacima iz Federalne strategije zaštite okoliša Federacije BiH 2008.-2018. procijenjene količine nastalog ambalažnog otpada-plastične ambalaže iznose 72.820 tona godišnje. (Fena)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari