Pratite nas

Gospodarstvo

Pet godina Josipovićeva vladanja bez odgovornosti

Objavljeno

na

Josipović je morao izgubiti izbore, vrijeme je za promjene a njegovo vrijeme -vrijeme je propadanja ekonomije i osiromašenja građana Hrvatske.

U njegovih pet godina mandata izabrao je taktiku nečinjenja i bježanja od odgovornosti a dopustio je uz svoje ovlasti, da Hrvatska potpuno gospodarski potone. Pričao je bajke, putovao po svijetu, svirao na klaviru umjesto da se brine o svakodnevnim problemima građana i općenito o društvenom napretku. SDP i on već godinama gube svoje biračko tijelo jer ne vide radnike, umirovljenike, mlade i probleme običnog čovjeka. Zaboravili su da je 317 000 tisuća nezaposlenih, da je 320 tisuća ljudi pod ovrhama, nemaju što pojesti, deložiraju ih iz vlastitih kuća, a djeca nemaju za knjige.

Čitamo u novinama o dramatičnom upozorenju da će nas za 15 godina biti 350 tisuća manje. Nikada kao do sada nismo imali toliku vojsku nezaposlenih, blokiranih, ovršenih, nikada takve nacionalne depresije, iseljavanje mladih, ideoloških podjela, toliko mržnje i nesnošljivosti. Strah se uvukao među ljude,a na čelu države bio nam je tobože humanitarac, prodavao nam je maglu zvanu „nova pravednost „ a sada, „novi put „. Sve su državne institucije privatizirali a od TV je napravio svoj privatni propagandni servis koji svi mi plaćamo. U cjelini ostavlja nam katastrofalno stanje u hrvatskom gospodarstvu, korupciju u sudbenoj vlasti i nedostatak slobode tiska i medija. Hrvatsku kao najmlađu članicu EU, koja je svoju neovisnost postigla u krvavom Domovinskom ratu danas vode neokomunisti, progone se i dalje žrtve a ne agresor, Josipovićeva najava ustavnih promjena je bilo prazno obećanje jer mi znamo što želimo, a naš je dalje put it 90-ih kada smo izišli iz Jugoslavenske zajednice, prihvatili tržišnu ekonomiju, NATO i EU, višestranačje i demokraciju za sve građane.

Nova predsjednica

jos-kitNadamo se da smo konačno dobili osobu nakon Tuđmana koja će to i provoditi. Nova predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović to zna i hoće, traži do svih građana jedinstvo i zajedništvo. Pred njom su veliki zadatci, jer treba vratiti optimizam i povjerenje u državane intstitucije, sve slojeve društva pridobiti za promjene i pomoći zbog krize i gubitka posla socijalno ugroženim obiteljima.
Ona od svih traži veći angažman u obitelji, na poslu, u društvu i svakodnevnom životu. To je dobar znak da će doista doći do napretka i boljitka za sve građane.. Ova će nam godina biti doista teška i bit će nam svima bolje tek kad povećamo zaposlenost i kada se stabilizira ekonomija i BDP poraste nekoliko kvartala zaredom. Nisam siguran da će to bit ova godina jer ovo je izborna godina a vlada je bez ikakvih rezultata i nije sklona reformama. Ovim izborom Hrvatska je birala novi smjer kojim će ići i treba joj snažan zaokret da bi izišla iz krize. Ne trebamo se okretat unatrag i žaliti za socijalizmom kada se nije kopalo po smeću i nije bilo gladnih. Odabrali smo slobodu i našu odgovornost da živimo u punini života.

Za svojih pet godina mandata Josipović je spavao a za to vrijeme prema Bloombergovoj listi 21 najsiromašnije države svijeta zauzeli smo sedmo mjesto. I britanski „The Economist“ svrstao nas je među deset najgorih ekonomija a prognoze govore da ćemo biti među petnaest najsporije rastućih ekonomija u svijetu. Sada u Hrvatskoj radi 1.329.068 ljudi a to je oko 130 tisuća manje nego na početku Josipovićeva mandata. Iz Hrvatske se u proteklih pet godina iselilo preko 60 tisuća naših ljudi imamo dvanaest kvartala kontinuiranog propadanja gospodarstva a javni dug je porastao za preko 100 mlrd kuna. Vrijeme je da više ne sanjamo, nego gradimo svoju državu, usjpješnu i lijepu, situaciju možemo poboljšati samo mi i nitko drugi. Svi želimo bolje obrazovanje i zdravstvenu politiku, puno novih mjesta, dobre mirovine, ali iznad svega zaposlenu i sretnu mladež. Dobro razmislimo i ne srljajmo u bezglave privatizacije i ostavimo javna poduzeća u službi nacije

Kakva nam je bila prošla godina

Ministar turizma Lorencin tvrdi da je turizam u prošloj godini ostvario rekord od 6,2 mlrd eura za prvih devet mjeseci, što je više nego rekordne 2008. Treći kvartal je bio iznimno dobar i procjene su da će cijela godina biti dobra. To su prvi podatci i dvojbeno je hoće li baš tako biti. Hrvatska mora imati drukčiji pristup turizmu jer i druge države ulažu u ljetni a i zimski turizam tako da je konkurencija iznimno velika. Cijela Hrvatska je jedan nacionalni park i turizam ima komparativne prednosti ali je opasno za jednu državu da počiva na jednoj gospodarskoj grani. Naš turizam počiva na lijepoj obali, moru i suncu, a turisti traže sve više i više. Izvoz hrvatske robe je porastao 10-ak % ponajprije na europsko tržište, a zahvaljujući dobrim dijelom i problemima s Rusijom. Ministar financija tvrdi da je deficit rebalansiranog državnog proračuna manji za 2,8 mlrd kuna ( sa 15,6 na 12,8 mlrd kuna ) Plan je bio da će rast BDP-a u 2014. biti 1,3 % a ostvareno je -0,7 %. Vlada tvrdi da su ostvarili velike uštede u plaćama, materijalnim troškovima i sl, ali je pitanje metodološkog usklađenja s Eurostatom.

Proračun očito nije dobro planiran a EU traži njegovo smanjenje jer ljučni su prihodi a ne rashodi. Investicijske aktivnosti su potpuno zamrle, novac iz EU fondova nije preuzet niti potrošen, a je li zaista ušteđen, to je veliko pitanje. Uskoro nam dolaze predstavnici EK i nadzirat će upravljanje državnom imovinom.
[ad id=”40551″]

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Moratorij nije besplatan – iznos koji ćete vratiti banci bit će veći

Objavljeno

na

Objavio

Gotovo 40.000 građana zatražilo je od banaka moratorij na otplatu kredita zbog pandemije koronavirusa. Do sada je određena polovica zahtjeva, a banke su nudile najmanje tri, a najčešće i do šest mjeseci počeka. Međutim, moratorij nije besplatan pa će iznos koji ćete na kraju vratiti banci ipak biti veći.

Dijana Dorontić dobro zna da moratorij ima svoju cijenu pa ga u ovoj situaciji ipak nije tražila.

– Postoje dodatni troškovi na koje ljudi nisu računali koji će im se pokazati kasnije kroz anuitete jer taj moratorij je samo dio koji se odnosi na dio glavnice, a kamatu morate i dalje plaćati, kazala je Dorontić za HRT.

Upravo zbog toga moratorij su tražili samo oni koji su to morali zbog svoje situacije.

– Oni kojima je plaća smanjena, oni su u obiteljskom krugu pokušavali naći način da ne uzmu moratorij kad su vidjeli troškove povećanja ukupne cijene kredita koja će se u konačnici dogoditi, kaže Sandra Žiga, voditeljica Udruge “Franak”.

Korisnik kredita za vrijeme moratora može plaćati samo kamate. U slučaju da nema novca, sad ne plaća ništa, no povećava mu se za iznos kamate glavnica nakon isteka moratorija što znači ili će mu mjesečni obrok biti veći ili će iznos platiti na kraju otplate kredita.

– Kamate se ne naplaćuju sad, one će se obračunavati i građani će to platiti, ali kod stambenog kredita to stiže tek za 10 godina. Znači, što ga dulje produljujete, nažalost, trošak moratorija mora biti veći, objašnjava Zdenko Adrović iz Hrvatske udruge banaka.

Kad je riječ o moratoriju, u povoljnijem su položaju oni koji su se manje zadužili, na kraće razdoblje i pri kraju su otplate.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Lipanj spašen, očekuje se dolazak do milijun gostiju

Objavljeno

na

Objavio

Lipanj bi prema opreznim prognostičarima mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto prometa iz lanjskog šestog mjeseca, kad je Hrvatska imala više od tri milijuna turista i 15 milijuna noćenja, piše u petak Večernji list.

Hoće li Jadran na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda približiti i cijelom milijunu turista ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Prije mjesec dana lipanj je bio posve prekrižen i činilo se da će biti super ako turisti počnu pristizati i u srpnju. Ali čini se da ni šesti mjesec ipak nije posve izgubljen. Otkaza ima i dalje, no lavina je zaustavljena, a kapne i pokoja nova rezervacija, piše dnevnik.

Led će sada u svibnju probiti poslovni gosti i vlasnici kuća za odmor, plovila i nešto malo mobilnih kamp-kućica jer se kampovi tek počinju otvarati. No, nastavi li se situacija s koronavirusom smirivati, lipanj bi, prema opreznim prognostičarima, mogao donijeti desetak posto, a prema optimističnijima i do 30 posto turističkog prometa iz lanjskog šestog mjeseca kad je Hrvatska upisala nešto više od tri milijuna turista i oko 15 milijuna noćenja.

Hoće li jadranski domaćini na kraju u lipnju ugostiti tristotinjak tisuća ili se možda čak približiti i cijelom milijunu turista, ovisi o puno faktora, od razvoja epidemiološke situacije do brzine reakcije, fleksibilnosti i volje u europskim državama da omoguće inozemna putovanja.

Kako bilo, nada se budi da bi turistički gubici ove godine mogli biti nešto manji nego se činilo u prvi mah kad je COVID-19 buknuo u Europi. Ali paralelno raste i lagana nelagoda od tog priželjkivanog turističkog vala i pandemija jadranske domaćine dovodi u jednu pomalo shizofrenu situaciju: vape za gostima, a istovremeno se, pogotovo u obiteljskom smještaju, pribojavaju primiti ih pod svoj krov.

Turistički profesionalci, s iskustvom vođenja i velikih hotelskih kompanija i kuća za iznajmljivanje, na to imaju reći samo jedno: “Naši su epidemiolozi odradili odličan posao. I nadalje trebamo imati povjerenja u njihove odluke. Oni će znati kako treba reagirati i u nekoj eventualnoj situaciji vezano uz turizam. Na nama je samo da se pridržavamo onog što kažu. Vraćanje u normalu nosi neki rizik, ali našem gospodarstvu treba restart, a tko ga u Hrvatskoj može pokrenuti ako ne turizam”, piše u petak Večernji list. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari