Connect with us

Naši u svijetu

Peti hrvatski iseljenički kongres – ‘izazovi i perspektive zajedništva’

Objavljeno

on

Preliminarna obavijest i poziv za sudjelovanje

Peti hrvatski iseljenički kongres „izazovi i perspektive zajedništva“

Poštovani,

sljedeći tradiciju iseljeničkih kongresa čiji je cilj istraživanje iseljeničkih iskustva i odnosa s Hrvatskom te jačanje veza iseljeništva i domovine, Peti hrvatski iseljenički kongres posvećen  je temi zajedništva. Nakon Zagreba, Šibenika, Osijeka i Marije Bistrice, ovaj jubilarni kongres organizira se u Mostaru kako bi ukazali na povijesni značaj i ulogu koju su Hrvati Bosne i Hercegovine imali u povijesti matične domovine Hrvatske.

Kao i prethodni kongresi, Peti hrvatski iseljenički kongres otvoren je znanstvenicima i stručnjacima iz cijelog svijeta koji se bave iseljeničkim i migracijskim temama i očuvanjem hrvatskog nacionalnog identiteta,  kao i  gospodarstvenicima, umjetnicima, stručnjacima svih generacija te iseljenicima i povratnicima u domovinu da predstave svoj rad i iskustva. Kroz različite tematske cjeline obrađuju se pitanja iz područja demografije, gospodarstva, javnih politika, povijesti, kulture, umjetnosti, jezika, baštine, duhovnosti, one vezane uz društvene i tehnološke promjene te druge aktualne teme koje povezuju iseljeništvo i domovinu.

Radni dio kongresa planiran kroz izlaganja i panel rasprave obuhvaća sljedeća pitanja i teme:

  • Hrvatski narod u BiH (odnosi s Republikom Hrvatskom, javne politike, veze s iseljeničkim zajednicama, hrvatski mediji, sportske veze s Republikom Hrvatskom, tijela hrvatskog zajedništva u BiH – udruge, pokreti, udruženja i drugo);
  • Demografski izazovi i hrvatsko iseljeništvo u prošlosti i sadašnjosti;
  • Iseljavanje: migracijski procesi, vanjski i unutrašnji čimbenici;
  • Povratničke perspektive i integracijski procesi – politika, institucije, društvo;
  • Politika RH prema iseljeništvu (nacionalne i razvojne strategije, elektroničko glasovanje, uloga državnih institucija i tijela);
  • Gospodarske veze (novčane doznake, investicije, razvoj poduzetništva, trgovinska razmjena RH i BIH i drugo);
  • Čuvanje hrvatskog nacionalnog identiteta: zajednice u dijaspori;
  • Uloga katoličke crkve u čuvanju hrvatskog nacionalnog i vjerskog identiteta (djelovanje hrvatskih katoličkih misija i župa u iseljeništvu, doprinos Crkve u BiH, crkveni laički pokreti i zajednice kao primjeri povezivanja i drugo);
  • Povijesni osvrti i društveni procesi;
  • Novi oblici povezivanja i umrežavanja;
  • Baština, umjetnost i otvorena znanost – temelji razvoja hrvatskog društva;
  • Potencijali kulturne i kreativne industrije u povezivanju domovinske i iseljene Hrvatske;
  • Digitalno okruženje i ICT industrija – mogućnosti nacionalnih i globalnih integracija;.

Sukladno predloženim temama te vašim stručnim kompetencijama i znanjima, u ime Programskog i Organizacijskog odbora, pozivamo vas na aktivno sudjelovanje i uključivanje u program Kongresa.

Više o Petom Hrvatskom iseljeničkom kongresu možete saznati na: https://www.centar-za-iseljenistvo.hr/

Za više informacija kontaktirajte Tanju Trošelj Miočević, tajnicu Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i tajnicu Kongresa na: [email protected]

U ime Programskog i Organizacijskog odbora

Dr. sc. Marin Sopta

 

Peti Hrvatski iseljenički kongres  „Izazovi i perspektive zajedništva“

Izvan Hrvatske danas živi više Hrvata i njihovih potomaka nego u matičnoj zemlji. Međutim, činjenica je da se domovinska i iseljena Hrvatska nedovoljno dobro poznaju, da su njihovi odnosi nerijetko opterećeni stereotipima te da često ne postoje jasno definirani nacionalni interesi, kao ni ciljevi zajedničkog djelovanja. U tom kontekstu cilj je Kongresa rasvijetliti teme zajedničkog globalnog djelovanja, novih načina povezivanja i umrežavanja, kako bi se stvorila jaka i globalno utjecajna zajednica u smislu političkog, gospodarskog, lobističkog i promotivnog djelovanja te kako bi se učinkovitije zajednički moglo poraditi na ostvarenju zajedničkih interesa, pa kad je i u pitanju budućnost Bosne i Hercegovine (kao i hrvatske zemlje, koja je milijunima iseljenih Hrvata, zajedno s Hrvatskom domovina).

 Tematske cjeline i ciljevi Kongresa vezani uz Hrvate u BiH

 OSNOVNE TEMATSKE CJELINE KONGRESA

Program Kongresa obuhvaća više tematskih područja:

  1. Iseljavanje: procesi, glavni smjerovi

U okviru ove teme analizirat će se iseljenički procesi te širi demografski kontekst u kojem se oni zbivaju. Također će se prikazati veze tih procesa s događanjima iz razdoblja srpske i drugojugoslavenske agresije kao i razdoblje sukoba Hrvata i Bošnjaka  1992. – 1994.

  1. Iseljeni Hrvati iz Bosne i Hercegovine: zajednice u dijaspori

Ova je tema usmjerena na analizu podataka o rasprostranjenosti, veličini, razvojnim kapacitetima te potporama matičnoj zajednici iseljeništva Hrvata Bosne i Hercegovine. Predstavit će se i stavovi istaknutih pojedinaca u iseljeništvu u odnosima države porijekla, BiH, prema njima.

  1. Čimbenici iseljavanja: vanjski i unutrašnji

U okviru ovoga tematskog kruga analizirat će se vanjski i unutrašnji  čimbenici koji potiču na iseljavanje. Na popisu vanjskih čimbenika nameću se, primjerice, političke odluke međunarodne zajednice i osporavanje ustavne konstitutivnosti Hrvata u Bosni i Hercegovini, razvojne blokade pojedinih hrvatskih institucija, prijeporne odluke Republike Hrvatske spram prava Hrvata u BiH  i drugo. Na popisu unutrašnjih čimbenika to su, primjerice, razvojna zapuštenost, neizgrađene institucije, odsutnost prihvatljivih investicija i korupcija. Spomenuti čimbenici promatrati će se u širem geopolitičkom kontekstu.

  1. Kulturni, vanjski i nacionalni identitet iseljenih Hrvata iz Bosne u Hercegovine: akteri, postupci

Ovo tematske područje obuhvaća ulogu i važnost pojedinih kulturnih institucija, građanskih udruga te napose katoličke crkve u održavanju i njegovanje pojedinih aspekata identiteta. Također se obrađuju i pojedine pseudomoderne tendencije kojima je cilj uništavanje identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i djelovanje hrvatskih medija u BiH.

  1. Povratničke perspektive

Na Kongresu će se predstaviti važniji rezultati o istraživanju povratničkih politika. Posebno  će se pozornost usmjeriti na odnose u temeljnoj socijalnoj asimetriji: središte – rub, centar – periferija. Sama „gravitacija“ tih odnosa na korist središnjih (zapadnih) područja otežava ili blokira povratničke težnje. Potrebo je jasnije  odgovoriti na pitanje javnim politikama koje bi uspješno uklanjale negativne učinke spomenute asimetrije.

  1. Odnosi Hrvata u Bosni i Hercegovini i Republike Hrvatske

Kongres polazi od uvida kako je razvojna i politička budućnost Hrvata u Bosni i  Hercegovini tijesno povezana s odnosima Republike Hrvatske s njima. Na to upućuje već i činjenica da je glavno iseljeničko pitanje Hrvata u BiH sada  Republika Hrvatska te da je Republika Hrvatska potpisnik Daytonskog ugovora. Na tom tragu Kongres će cjelovitije analizirati političke, gospodarske i socijalno-kulturne procese koji povezuju Hrvate BiH i Republiku Hrvatsku. Analizirati će se i važne razlike koje proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji (Schengenska granica).

  1. Novi oblici povezivanja i umrežavanja

Kongres polazi od pretpostavke da se nedovoljno koriste međusobni potencijali te se nedovoljno radi na zajedništvu, kao i zajedničkom globalnom djelovanju. U tom kontekstu će nastojati dati uvid takvog djelovanja na primjerima uspješnih država (Izrael, Irska, Poljska…) te predložiti konkretne iskorake u procesima povezivanja Hrvata u Hrvatskoj, BiH, susjednim zemljama i dijaspori

CILJEVI

Hrvati u Bosni i Hercegovini su, nažalost, tradicionalna iseljenička zajednica. Iseljenički procesi posebno su se pojačali tijekom drugojugoslavenske i srpske agresije na Hrvatsku i BiH. Cilj je Kongresa konkretnije rasvijetliti selidbene procese i mehanizme koji ih dugoročno osnažuju. Pri tom treba imati u vidu i kontekst negativnih demokratskih trendova u zajednici.

U brojnim (zapadnim) državama useljavanja Hrvati iz Bosne i Hercegovine formirali su snažne iseljeničke zajednice u koje su uključeni mnogi uspješni pojedinci koji djeluju u različitim područjima; od znanosti i kulture do gospodarstva. Cilj je Kongresa izraženije upozoriti na njihove razvojne potencijale te na potrebu stvaranja javnih politika suradnje s iseljeničkim zajednicama. Već i udio novčanih doznaka iseljenih BiH Hrvata u proračun države ukazuje na važnost suradnje.

Hrvati iz Bosne i Hercegovine nisu višemilijunska zajednica pa iseljavanje izravno ugrožava, kako njezinu demografsku stabilnost, tako i ključne sastavnice kulturnog i nacionalnog identiteta. Cilj je Kongresa upozoriti na važnost hrvatskog kulturnog prostora i baštine kao nužnih preduvjeta uspješnog održavanja identiteta Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovih iseljeničkih zajednica. U tom kontekstu posebno se ističe centripetalno djelovanje katoličke crkve i njezinih župa i misija u svijetu.

Za iseljeničke zajednice Hrvata iz Bosne i Hercegovine te za same Hrvate u BiH kao ustavni (konstitutivni) narod u državi, posebno su važni odnosi s Republikom Hrvatskom. Pokazalo se da kvaliteta i izgrađenost tih odnosa često izravno utječu i na iseljeničke odluke BiH. Cilj je Kongresa naglasiti potrebu ne samo za formalnim odnosima nego i za odnosima koji će po svojim razvojnim učincima djelovati kao stvarna preventiva iseljavanja.

U usporedbi sa snagama iseljeničkih procesa povratništvo je i brojnošću i trajnošću skromnije. Ta je činjenica vidljiva i u Republici Hrvatskoj i u zajednici Hrvata u BiH. Cilj je Kongresa naglasiti važnost stvaranja povratničkih strategija i primjerenih javnih politika, kao i na važnost stvaranja političke, socijalne, kulturne i gospodarske klime koja potiče iseljenike na povratak.

Poznato je kako na iseljavanje posebno utječu nepovoljni gospodarski, kulturni i politički čimbenici u državi porijekla. Za Hrvata u Bosni i Hercegovini ta je država Bosna i Hercegovina. Cilj je Kongresa ukazati na ključne političke, gospodarske i kulturne mehanizme koji, dugoročno gledajući djeluju kao unutrašnja brana povratništvu Hrvata u Bosni i Hercegovini i njihovoj uspješnoj integraciji u matičnu državu. Pri tome, naglasak je na važnosti  praktičnih odluka u njihovom uklanjaju.

REZOLUCIJA

Na temelju prinosa sudionika Kongresa skup stručnjaka i javnih djelatnika prisutan na Kongresu izraditi  će nacrt kongresne Rezolucije. Planira se da se u njoj u sažetom obliku nađu sve ključne sugestije i preporuke koje bi, po spoznajama sudionika Kongresa imale olakšati stvaranje javnih politika u budućnosti potrebnih za primjereno upravljanje

 Programski odbor

Dr. sc. Marin Sopta, Centar za istraživanje Hrvatskog iseljeništva

Prof. dr.sc. Ivan Rogić

Doc. dr. sc. Vlatka Lemić, ICARUS Hrvatska

Prof. dr.sc. Vladimir Majstorović, Sveučilište u Mostru

Tanja Trošelj Miočević, Centar za istraživanje Hrvatskog iseljeništva

Vlč. dr. sc. Tomisalv Markić, Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu

Dr. med. Ivić Pašalić, zaklada Rhema

Prof. dr.sc. Božo Skoko

Izv. prof. dr. sc. Josipa Mijoč, Ekonomski fakultet u Osijeku

Prof. dr.sc. Jasna Horvat, Ekonomski fakultet u Osijeku

Prof. dr. sc. Željko Holjevac, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar

Organizacijski odbor

Dr. sc. Marin Sopta, Centar za istraživanje Hrvatskog iseljeništva

Tanja Trošelj Miočević, Centar za istraživanje Hrvatskog iseljeništva

Doc. dr. sc. Vlatka Lemić, ICARUS Hrvatska

Prof. dr.sc. Vladimir Majstorović, Sveučilište u Mostaru

Doc. dr. sc. Marina Perić Kaselj, Institut za migracije i narodnosti

Izv. prof. dr.sc. Marija Benić Penava, Sveučilište u Dubrovniku

Dr. sc. Mislav Rubić

Don Markušić, odvjetnik

Ivo Soldo, Humanitarna udruga fra Mladen Hrkać

Mr. sc. Luka Budak (Australija)

Jelena Nadinić (Argentina)

Valter Vori Lalić (Australija)

Stipe Hrkač (Kanada)

Fra Josip Bebić

Suzana Jurković, HRT, podružnica Split

ORGANIZATOR:

Centar za istraživanje Hrvatskog iseljeništva

SUORGANIZATORI:

Sveučilište u Mostaru

Ekonomski fakultet u Osijeku

Ravnateljstvo dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu

Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb

Institut za migracije i narodnosti, Zagreb

Institut za društveno-politička istraživanja, Mostar

Association of Croatian American Professionals (ACAP)

Zaklada Rhema

Humanitarna udruga fra Mladen Hrkać

ICARUS Hrvatska

Hrvatska udruga Jadran iz Argentine

Hrvatsko argentinska komora

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari

Plati kavu uredništvu

EUR