Pratite nas

Pregled

Petir: Fašizam, nacizam i komunizam su totalitarni sustavi između kojih treba staviti znak jednakosti

Objavljeno

na

Europski parlament 19. rujna donio je Rezoluciju o važnosti sjećanja za budućnost Europe, koja govori o osudi svih vrsta totalitarnih režima. O ovoj, u hrvatskoj javnosti “prešućenoj” rezoluciji u Argumentima HKR-a 7. studenoga govorili su bivša zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir, povjesničar s Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta dr. Mario Kevo i politolog Jure Vujić.

Petir je pojasnila da rezolucija nema obvezujuću pravnu snagu, ali i dodala: “Poanta te rezolucije je da se želi pogledati prema budućnosti. Da bi se to moglo napraviti, mora se raščistiti s prošlošću. Rezolucija u jednom svom važnom i bitnom segmentu upozorava na to da su i fašizam i nacizam i komunizam u stvari totalitarni sustavi između kojih treba staviti znak jednakosti, kao i između simbola koji predstavljaju te sustave. Ujedno poziva Vijeće, Europsku komisiju i države članice, kao i rusku Dumu, da poduzmu adekvatne mjere koje preporuča Rezolucija.”

Jure Vujić je upozorio da od bivših komunističkih zemalja-članica EU samo Hrvatska i Slovenija nisu provele lustraciju. “Rezolucija jest neobavezna, ali Venecijanska komisija Vijeća Europe nadzire kako se rezolucije provode. Lustracija je u europskim zemljama učinila puno dobrih stvari”, naglasio je Vujić i dodao:

“Procesi lustracije na temelju pozitivnih iskustava u svim komunističkim zemljama otvorili su prostor depolarizacije političkog društva i pokrenuli snažne procese gospodarskog oporavka i i blagostanja”.

“To dokazuju makroekonomski parametri u Poljskoj, Češkoj, pa i Slovačkoj, tako da oni sada imaju jednu vrlo, vrlo propulzivnu gospodarsku i društvenu dinamiku.”

Vujić je spomenutu rezoluciju povezao s važnošću stvaranja memorijalne politike: “Memorijalna politika ili odnos prema monumentima i spomenicima totalitarnih sustava prepušteni su nacionalnim zakonodavstvima i tu nemate baš pravila. Ali kad napravimo komparativnu analizu svih tih memorijalnih politika, vidimo da su od devedesetih godina i pada Berlinskog zida, sve zemlje koje su uspostavili tzv. Komisije istine i provjere uklonili sve te spomenike i stavili ih u jedno skladište. Ova rezolucija baš stavlja naglasak i povezuje kulturu sjećanja. Tu je riječ o memorijalnom aspektu i izglasavanju jednog memorijalnog zakona s pravosudnim aspektom. To uključuje gonjenje svih onih koji su radili izravno ili neizravno sa službama unutar tih represivnih totalitarnih sustava.”

Povjesničar s HKS-a dr. Mario Kevo naglasio je da ima još jako puno mjesta i tema za istraživanje, ali se ne ulaže ni dovoljno energije, niti novca. “Studentima to područje nije zanimljivo, možda zato što nismo raščistili našu prošlost, a dijelimo se na ustaše i partizane.” Upitan o stotinama naslova objavljenima o temi Jasenovca, Kevo je istaknuo: “Velika većina tih knjiga je nastala prije 1990., kada je bilo popularno i moderno pisati o Jasenovcu i kad se svatko smatrao pozvanim da može reći nešto i ponuditi neku istinu. Ako stavimo na stranu sjećanja onih koji su preživjeli Jasenovac, velika većina ove objavljene literature je jako upitne znanstvene vrijednosti.”

Na pitanje o radu i zaključcima Vijeća za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, Petir je zaključila: “Imamo određeni pomak, ali bih ipak rekla da su neke odluke Vijeća sličnije kamilici nego konkretnim mjerama koje bi trebalo poduzeti da svima te mjere budu do kraja jasne. Predstoji nam vidjeti kako će se postaviti i nova povjerenica i aktualna tajnica Vijeća Europe. Nadam se da će, u kontekstu i ove rezolucije, slijediti njene preporuke, jer to im je, na kraju krajeva, i obaveza.”

 

Rezolucija Europskog parlamenta i gromoglasni muk u Hrvatskoj

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

U luku Ploče stiže brod sa segmentima čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most

Objavljeno

na

Objavio

Brod sa segmentima čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most, koji je 25. siječnja iz Kine krenuo za Hrvatsku, u nedjelju, 23. veljače, trebao bi stići u luku Ploče.

Tu su informaciju Večernjem listu potvrdili u Hrvatskim cestama i u tvrtki China Road and Bridge Corporation (CRBC), glavnom izvođaču radova na Pelješkom mostu.

Na tom brodu nema kineskih radnika koji bi ostali u Hrvatskoj nakon iskrcaja tereta, nego su na njemu samo članovi posade. A u CRBC-u su kazali da su na brodu koji sutra stiže u luku Ploče ukupno 22 člana posade i da su svi zdravi.

U Zavodu za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije kažu da još nisu dobili najavu dolaska broda iz Kine u pločansku luku u nedjelju. Dr. Miljenko Ljubić, voditelj Službe epidemiologije ZJZDNŽ-a, objasnio je da će posada broda, kad stigne u luku Ploče, proći kontrolu granične policije i granične sanitarne inspekcije.

Posadu će anketirati i pitati jesu li u posljednjih 14 dana imali neke od simptoma zaraze koronavirusom te, ako se pokaže potreba, stavit će se pod zdravstveni nadzor.

Ruta broda iz Kine išla je preko Singapura i Sueskog kanala do luke Ploče. Mornari će do dolaska u Hrvatsku na njemu provesti gotovo mjesec dana, a valja napomenuti da inkubacija zaraze koronavirusom traje 14 dana.

Na brodu čiji se dolazak u luku Ploče očekuje sutra ukupno je 29 segmenata koji čine prvi kontingent čelične rasponske konstrukcije budućega Pelješkog mosta. Početak montaže konstrukcije mosta predviđen je za ožujak.

Prema podacima Hrvatskih cesta, pošiljka obuhvaća bazne segmente središnjih stupova u moru te pojedine segmente čelične rasponske konstrukcije predviđene za bočni dio mosta.

Segmenti čelične rasponske konstrukcije za Pelješki most proizvode se u dva pogona u Kini koja su pak nedavno privremeno zatvorena zbog koronavirusa. Kako su objasnili u CRBC-u, u tim je tvornicama privremeno zaustavljena proizvodnja radi sigurnosti i zaštite radnika.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Pijanist koji je s Josipom Lisac izveo himnu otkrio: Milanović je želio da bude posebno i drugačije

Objavljeno

na

Objavio

Nakon inauguracije novog predsjednika, Josipa Lisac vjerojatno može zaključiti da u 53 godine karijere niti jedna njezina izvedba nije izazvala tolike reakcije kao izvedba hrvatske himne.

Cijenjeni jazz pijanist Zvjezdan Ružić za RTL je komentirao inauguraciju predsjednika Zorana Milanovića i izvođenje himne s Josipom Lisac.

Na pitanje o reakcijama u javnosti posljednjih dana, kazao je da bi možda bio problem da su dobivali takve reakcije da su “kalkulirali ili nešto radili proračunato”. “Ali mi smo doista bili ono što jesmo”, kazao je Ružić i dodao da mu je trebao samo jedan dan da napravi orkestraciju, nakon što ga je Josipa Lisac pozvala da surađuju na himni.

“Potom sam pozvao nju da dođe kod mene na probu. Ona je stigla i bila je slatka kada je pitala hoće li moći reći neki komentar, ako joj se nešto ne svidi. Rekao sam joj: pa naravno! Kad sam joj odsvirao, rekla je: ovo je fenomenalno. Kad je ona dodala svoj magični glas na to, dogodila se čarolija”, rekao je Ružić i dodao da su isprobali nekoliko verzija himne.

Otkrio je da je jedini Milanovićev zahtjev bio da “to bude posebno i drugačije”. “A zato smo mi i bili tamo”, kazao je i dodao da je to bila inauguracija na kojoj je predsjednik želio posebnu himnu. “Nakon inauguracije nam je čestitao i rekao da je preoduševljen i da je baš to i htio”, rekao je Ružić te dodao da oni imaju “osjećaj sreće jer smo stvarno napravili nešto drugačije”.

“Mi dobivamo veliki broj lijepih kritika. Ljudi su oduševljeni, ljudi su plakali. Dobivamo poruke da nikada nisu doživjeli himnu na tako predivan način”, rekao je i dodao da on svoju domovinu vidi “romantično, toplo, nježno i drugačije”. “Josipina i moja vizija su se poklopile. Htjeli smo samo poslati poruku ljubavi, dobrote, mira, a to je ono što ovaj narod treba”.

“To smo mi i mi smo napravili najbolje što smo mogli. A najbitnije je da je predsjednik to htio i on je presretan”, kazao je i dodao da su se fokusirali samo na lijepe poruke, kazao je Ružić za RTL.

 

Prisjetimo se jedne od najljepših izvedbi hrvatske himne (VIDEO)

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari