Pratite nas

Hrvatska

Petir Jakovini: Vi ste devastirali hrvatsko selo, ovo je čista zloupotreba vlasti i položaja

Objavljeno

na

Revizija Europske komisije privremeno je zaustavila isplatu više od pola milijarde kuna poticaja za poljoprivredu. Razlog je niz nepravilnosti u dodjeli novca za ruralni razvoj u mandatu bivšeg ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine. Ministar Tolušić najavio je kaznenu prijavu zbog podjele sredstava fiktivnim poduzećima. Jesu li namještani natječaji za novac iz Europske unije? Kako će reagirati Bruxselles?

O ovome su u emisiji ‘Otvoreno’ HRT-a raspravljali: Marijana Petir, zastupnica u Europskom parlamentu, Tihomir Jakovina, bivši ministar poljoprivrede, Mario Njavro, pomoćnik ministra poljoprivrede, Željko Banjavčić, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, Saša Bukovac iz HGK, Ružica Vukovac, saborska zastupnica Mosta.

[ad id=”93788″]

Kada je Ministarstvo poljoprivrede u mandatu Tihomira Jakovine izradilo pravilnik i pripremilo natječaj, Marijana Petir je, kako kaže, primjetila da se stvaraju neki umjetni uvjeti koji će pogodovati određenim tvrtka. Program ruralnog razvoja namijenjen je prije svega obiteljskim gospodarstvima, stoga smo apelirali na ministra Jakovinu da promjeni pravilnik koji omogućuje kasnije malverzacije te da poništi natječaj. Ministar se na to oglušio, rekla je.

Nalaz Europske komisije potvđuje ono što smo i mi govorili. Učinjen je niz prekršaja, ovo je čista zloupotreba vlasti i položaja, smatra Petir i dodaje kako se obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima onemogućilo da dobiju novac koji njima život znači. Ako je više osoba bilo upleteno u ovo, riječ je o zločinačkom pothvatu, rekla je.

Tihomir Jakovina rekao je kako tu nije bilo ništa sporno. Svemu je prethodila široka javna rasprava i okrugli stolovi. Pričati da su se radile zlouporabe, da se namještalo i pogodovalo, to su čisti politički spinovi u državi u kojoj nova Vlada četiri mjeseca ima neprestane blokade i sukobe, niz pravih afera, rekao je. Nadodao je i da nije vidio dokumente o tome da je revizija zaustavila isplatu novca.

Program ruralnog razvoja je za poljoprivrednike bio zadnja slamka spasa, svi smo ga gledali s debelim iščekivanjima, rekla je Ružica Vukovac. Ministarstvo godinama nije vodilo brigu o proizvodnji i stanju na terenu i rezultati su vidljivi. Ako se ovo ne zaustavi, mi u naredne četiri godine nećemo imati niti jednu kravu, upozorila je. Po meni je Program ruralnog razvoja trebao pomoći malom poljoprivredniku, a ne nekakvim trgovačkim društvima koja niču kao gljive nakon kiše.

Jakovina joj je odgovorio da su postojali određeni protokoli i procedure te da ovo što ona govori samo pokazuje njezino neznanje.

Mario Njavro rekao je da ništa od bespovratnih sredstava još nije isplaćeno i potrošeno. Jakovini je rekao da samouvjereno govori, premda puno toga što je rekao nije točno. Željko Banjavčić upozorio je na vrlo loše stanje u voćarstvu. Nije se osigurao profitabilan posao, voćari ne mogu osigurati dohodak koji je dostatan da bi održavali svoje nasade, rekao je. Voćnjaci propadaju ako se ne obnavljaju, konkurencija na tržištu je vrlo oštra, a na putu do potrošača je previše posrednika, objasnio je.

Ako neki od sudionika ovog natječaja koji su trebali dobiti sredstva, a ne dobiju ih, odluče tužiti državu, mogli bi dobiti sudski spor, rekao je Saša Bukovac. Svi oni koji su zadovoljili kriterije, bili pravilni ili ne, ostvarili su pravo na dodjelu potpora. Osnovna pogreška je, kaže, to što su se u jedan natječaj utrpali i mali i veliki.

Jakovina je rekao da bi se moglo raspravljati o tim velikim igračima u Hrvatskoj jer jedan Nestle dođe i kupi kompletno gospodarstvo republike Hrvatske. Vukovac mu je odgovorila da ne može Nestle doći u Hrvatsku i kupiti je cijelu dok imamo mala, jaka obiteljska gospodarstva. Izgubili smo ljude i novac, a sad smo dobili pljusku od Europske komisije, nadodala je.

narod.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Macelj – najveće stratište žrtava komunističkog režima nakon II. svjetskog rata na području Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima u petak je obilježen u Macelju, gdje je potpredsjednik Hrvatskog sabora Željko Reiner poručio kako se ne smije dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina.

Nakon što su pred zajedničku grobnicu pored crkve Muke Isusove u Macelju položeni vijenci, sudionici su se uputili na komemoraciju za sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima na lokalitet Lepa Bukva, mjestu stradanja brojnih žrtava komunističkog režima početkom lipnja 1945. godine.

Reiner je naglasio kako su totalitarni režimi u Hrvatskoj, kao i u ostalim europskim zemljama, doveli do strašnih tragedija, kršenja ljudskih prava, temeljnih sloboda te progona i ubijanja političkih neistomišljenika, “ili naprosto onih drugačije nacije ili vjere“.

“Zato je osobito važno ukazivati na uzroke nastanka i na tragične posljedice vladavine nedemokratskih režima, fašističkog, nacističkog, ustaškog, komunističkog i drugih. Suočavanje s prošlošću, pijetet prema žrtvama i obrazovanje mladih o zločinima totalitarnih režima imperativ je kojim se moramo trajno voditi. I to ne zbog prošlosti, jer mrtve nažalost ne možemo oživjeti, već zbog budućnosti“, rekao je.

Upozorio je na “pogubnu i ničim opravdanu asimetriju” između zločina nacističkog, fašističkog i ustaškog režima, koji su odavno javno osuđeni, te “dugo prikrivanih i gotovo neistraženih komunističkih zločina”.

“Ne smijemo dopustiti relativiziranje i banaliziranje, a pogotovo ne opravdanje bilo kojeg zločina“, poručio je Reiner i dodao kako su zločini svih totalitarnih režima “upozorenja da izopačena ljudska psiha, pohlepa za tuđim i zloća uvijek mogu ponovo u crno zaviti svaku državu“, pa se na to treba sustavno podsjećati i zalagati za mir, dijalog i zajedništvo.

Predsjednik Udruge Macelj 1945. Zdravko Čepo kazao je kako im je prioritet istraživanje preostalih jama i proglašenje spomen-područja.

“Cilj nam je da se zaštiti to područje, da se ne grade nekakve građevine ili industrijski objekti na kostima tih ljudi. Kasnije, kad se istraži, mogu graditi što hoće. Ne zanima nas politika, nego istina, da znamo tko je to napravio, kad je to napravio nakon što je rat završio“, rekao je Čepo.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava proglašen je Deklaracijom Europskog parlamenta 2008. godine, a Hrvatski sabor je 2011. proglasio 23. kolovoza spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih sustava. (Hina)

 

Kolinda Grabar-Kitarović: Osuđujem velikosrpski totalitarizam i agresiju na hrvatski narod

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Plenković obilježio Europski dan sjećanja na sve žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih sustava, premijer Andrej Plenković u petak je na zagrebačkom Mirogoju odao počast žrtvama nedemokratskih režima 20. stoljeća.

Predsjednik Vlade, u čijoj pratnji su bili potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te posebni savjetnik za društvena pitanja, akademik Zvonko Kusić, zapalio je svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, na grobu Brune Bušića, kod Grobnice narodnih heroja te na Spomen-obilježju hrvatskim žrtvama Bleiburga i križnih putova, izvijestila je Vladina Služba za odnose s javnošću.

Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima uspostavljen je Deklaracijom Europskog parlamenta iz 2008. godine, a potvrđen Rezolucijom Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu iz 2009. Hrvatski sabor taj je dan 2011. proglasio spomendanom na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima i u Hrvatskoj.

Totalitarni i autoritarni režimi kroz 20. stoljeće u Hrvatskoj i brojnim europskim zemljama doveli su do tragičnih stradanja, kršenja ljudskih prava i temeljnih sloboda te do progona i likvidacija političkih neistomišljenika.

Zbog težine i opsega takvih nepravdi i zločina, posljedice vladavine nedemokratskih režima osjećaju se i danas. Upravo se kao reakcija na te zločine sredinom prošlog stoljeća stvorio europski projekt kao trajna zajednica mira, demokracije te suživota i razvoja, kojem i Hrvatska danas pripada.

Stoga i Hrvatska nakon procesa društvene i ekonomske tranzicije, kao članica Europske unije, treba biti odlučna u razotkrivanju istine i nedvosmislena u osudi brojnih ubojstava, političkih likvidacija i masovnih kršenja ljudskih prava koji su se događali pod bivšim nedemokratskim totalitarističkim režimima. Time će se na primjeren i odgovoran način iskazati pijetet i dati satisfakciju žrtvama i njihovim obiteljima.

Obilježavanje Dana sjećanja na stratištima diljem Hrvatske

Uz jasan otklon od svakog totalitarizma te primjereno obrazovanje mladih o zločinima nedemokratskih sustava, između ostalog i s novim kurikulumom povijesti oko kojeg smo postigli konsenzus, Hrvatska gradi društvo uključivosti, tolerancije i dijaloga koje njeguje kulturu sjećanja na sve nevine žrtve rata i totalitarnih režima kako bi se još spremnije suočavala s izazovima budućnosti.

Hrvatska Vlada obilježava Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima i na stratištima diljem Hrvatske.

Na pokopu posmrtnih ostataka žrtava Drugog svjetskog rata i poslijeratnog razdoblja stradalih 1945. godine na području Gračana vijenac polaže ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman polaže vijenac u Spomen-parku Dotršćina u Zagrebu kod spomenika žrtvama ustaškoga zločina, a ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković kod spomenika žrtvama fašizma romske narodnosti na romskom groblju Uštica u Jasenovcu.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković polaže vijenac i pali svijeću kod spomen-ploče Vlade i Udruge zatočenika logora na otoku Sveti Grgur te kod spomen-ploče Vlade na Golom otoku.

U Podhumu kod Jelenja, kod spomenika žrtvama talijanskih fašista, vijenac polaže državna tajnica u Ministarstvu rada i mirovinskoga sustava Majda Burić, a u Macelju, žrtvama partizanskih poslijeratnih zločina, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić.

Kod spomen-kosturnice žrtvama četničkih i talijanskih zločina, Gati u zaleđu Omiša, vijenac polaže župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban. (Hina)

 

Davor Ivo Stier: Pavelićev antikomunizam i Titov antifašizam jesu dio naše povijesti, ali ne smiju biti dio hrvatske sadašnjosti i budućnosti

 

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari