Pratite nas

Pregled

Petir: Moja uskrsna poruka ohrabrenja i nade protumačena je pogrešno

Objavljeno

na

U Bujici Osječke TV gostovala je HSS-ova zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir. Osvrnula se na aktualnu migrantsku krizu i politiku Europske unije vezane uz migrantsku krizu, ali i na nedavne medijske napise u kojima ju je kolumnist, zbog uskrsne poruke na Facebook profilu,da je „naš Bog pobijedio smrt“ usporedio s ratnim zločincem Radovanom Karadžićem, prenosi direktno.hr

[ad id=”93788″]

”Činjenica je da je u Hrvatskoj prisutna cenzura u pojedinim medijima koji zastupaju određeni sustav vrijednosti, a onima koji misle drugačije to se ne dopušta. Mađarski predsjednik Viktor Orban u posljednje je vrijeme poznat kao kritičar politike Europske unije. Prije godinu dana je u Europarlamentu upozorio na veliki problem sa zahtjevima za azil koji su tada dolazili od ljudi iz zemalja koje nisu zahvaćene ratom, većinom iz Srbije i Albanije”, počela je europarlamentarka Marijana Petir, naglasivši da su Orbana zbog njegovih stavova i politike tada nazivali klerofašistom, a proteklih mjeseci mnogi europski čelnici učinili su i rekli još gore stvari, no to im nitko ne zamjera.

”Važno je pomoći svakome tko dolazi iz ratom zahvaćenog područja, to je ljudski. Važno je razlikovati ratne i ekonomske migrante, no postoje određeni kapaciteti koji su odavno ispunjeni i mi ih ne možemo zadovoljiti”, rekla je Petir, istaknuvši da migranti uostalom žele stići u zemlje zapadne Europe.

Naglasila je da se migrante poziva u Europu, ali i da se njima ”manipulira, no ne zna se zašto i tko to čini”.

Kazala je Petir da ukoliko zatraže azil u Hrvatskoj ili nekoj drugoj europskoj zemlji, migranti moraju poštivati europski način života.

”Mi smo ti koji moramo inzistirati da se poštuje naš način života i sustav vrijednosti. Ako smo mi toliko demokratski nastrojeni, a vjerujem da jesmo, ne smijemo dopustiti da se tijekom proslave nove godine siluje ili napada”, rekla je Petir.

”Trebalo je godinu i pol Europskom parlamentu da ubijanje i protjerivanje kršćana od strane ISIS-a nazove genocidom. A ako je to tako, zašto EU kupuje naftu od onih koji financiraju ISIS?”, pitala je Petir.

Ocijenila je da do migrantske krize ne bi došlo da se Grčka od samih početaka držala Dublinskog sporazuma. ”Čudno je da Grčka stalno može stvarati dugove, da Grčka ne štiti vanjske granice EU, a to čini Makedonija koja ne može ući u EU i zbog toga suosjećam s Makedonijom”.

Makedoniji se stalno postavljaju neke prepreke za ulazak u Europsku uniju, a činjenica je da je spremnija za ulazak u EU od nekih država koje su već članice. Makedonija je među pet zemalja koje bilježe najveći gospodarski rast, vrlo čvrsto štite obiteljske i kršćanske vrijednosti i u migrantskoj su krizi na vrijeme rekli da trebaju pomoć. Bilateralna pitanja ne mogu biti predmet blokade jednoj zemlji za otvaranje pregovora za ulazak u EU, ocijenila je Petir.

Osvrnula se i na nedavne medijske napise u kojima ju je kolumnist, zbog objavljene uskrsne poruke na Facebook profilu u kojem je –između ostalog – napisala da je ”naš Bog pobijedio smrt” , usporedio s ratnim zločincem Radovanom Karadžićem.

”Moja uskrsna poruka ohrabrenja i nade nakon terorističkih napada protumačena je na potpuno pogrešan način. Doživjela sam medijski linč, a to je bila samo poruka ohrabrenja. Čudi me da su ti napadi došli od onih koji sebe u javnosti žele prikazati zaštitnicima ljudskih prava. Ne odričem im pravo na njihovo mišljenje i sustav vrijednosti, ali me čudi da uvijek isti ljudi napadaju. U mojem svijetu pobjeđuje dobro i ja to dobro vidim pobjedom Isusa Krista na križu. Kad mene kolumnist uspoređuje s Karadžićem, moram se braniti. Nadam se da će uredništvo tog lista ispričati, jer je to što je kolumnist napisao i kazneno djelo. Ante Tomić kao kolumnist Jutarnjeg lista ne dijeli moje vrijednosti, uspoređuje me s ratnim zločincem nakon terorističkih napada, no ja nikada ne bih teroristički napad povezivala s migrantima što je on pokušao imputirati, kao i da sam osuđivala vjeroispovijesti iz kojih dolaze. To je vrlo opasno i zlonamjerno”, ocijenila je Petir.

Osvrnula se i na slučaj Veljka Marića.

”Potpuno sam razočarana ponašanjem bivše vlade i činjenicom da je bjelovarski sud potvrdio presudu Beograda čime je naše pravosuđe kod mene dobilo vrlo negativu ocjenu. Marić je došao u hrvatski zatvor u vidno narušenom zdravstvenom stanju i već četiri mjeseca čeka odluku suda hoće li mu se dopustiti odlazak u bolnicu. I Veljko Marić ima ljudska prava, kao i pravo na liječničku skrb”.

U telefonskom razgovoru predsjednica Udruge U ime obitelji Željka Markić komentirala je napad kulturnjaka na ministra kulture Zlatka Hasanbegovića zbog slučaja Ante Tomića.

”U Hrvatskoj postoji određeni sustav koji se protekle četiri godine koristio kako bi se ušutkali neistomišljenici. Dugi niz godina imali smo kolumniste koji predstavljaju taj sustav u društvu uz podršku vlasti, a koji su bez ikakve odgovornosti vrijeđali i omalovažavali neistomišljenike. Cijeli niz napada i na ministra kulture i gospođu Petir pokazuju njihovu nepristranost i nezainteresiranost za kulturni i otvoreni dijalog.

Rekla je i da su do sada nevladine udruge dobivale određeni iznos novca za isti projekt na različitim natječajima, što je, najavio je Bujanec, tema uskoro objavljene studije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Zagreb 21. i 22. veljače – Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Međunarodna konferencija “Povijest hrvatske političke emigracije u 20. stoljeću” održat će se u Zagrebu 21. i 22. veljače, organizira je Centar za istraživanje hrvatskoga iseljeništva, a suorganizator joj je Hrvatska matica iseljenika (HMI).

O bogatoj, burnoj i često puta tragičnoj povijesti hrvatskog iseljeništva u svojoj paralelnoj borbi za opstanak daleko od domovine, još uvijek se malo zna. S jedne strane bila je to borba za fizički opstanak doseljenika jer su nepoznavanje jezika i kulturološki šok otežavali proces asimilacije i integracije u novim sredinama, a s druge se strane čvrsto njegovala borba za očuvanje hrvatskog nacionalnog, vjerskog i kulturnog identiteta, ističu iz HMI-a.

Posebno je zanimljiva povijest hrvatske političke emigracije, koja nažalost u Hrvatskoj često ima negativan imidž, kako u široj javnosti, tako i među velikim brojem hrvatskih znanstvenika i znanstvenih institucija. Trebalo bi puno vremena i prostora da se odgovori zašto je tome tako.

Jedan od razloga za organiziranje dvodnevne konferencije je činjenica da je hrvatska politička emigracija, kroz političke stranke, pokrete te istaknute pojedince u iseljeništvu, imala važnu ulogu u društveno političkim događajima koji su se odigrali u Hrvatskoj u dvadesetom stoljeću, poručuje organizator.

Sliku hrvatske političke emigracije, njenu ulogu i istaknute pojedince na konferenciji će pokušati približiti 30-ak sudionika.

„Hrvatska politička emigracija: nastanak, podjele, kontroverze“, „ Nasilje kao sredstvo političke borbe hrvatskih iseljenika početkom 20. Stoljeća“, „Hrvatsko proljeće i hrvatska politička emigracija: međusobni odnosi i utjecaji, ujedinjenje i zajednička borba za Hrvatsku“, teme su o kojima će govoriti Danijel Jurković, Marin Knezović i Tomislav Đurasović.

Djelovanje Hrvata u Južnoj Americi i Australiji približit će Marina Perić Kaselj i Vice John Batarelo analizirajući Prvi svjetski rat i iseljenički pokret Jugoslavenska narodna obrana te maštanja o slobodnoj Hrvatskoj i konkretna djelovanja.

Konferencija će biti prilika da se progovori i o istaknutim pojedincima hrvatske političke emgracije Bruni Bušiću, Bogdanu Radici, Juri Prpiću, ali i drugima, manje poznatim emigrantima. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Objavio

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari