Connect with us

Gospodarstvo

Petir poručila parlamentarcima starih država članica: Prestanite nam izvoziti svoje viškove po dampinškim cijenama

Published

on

U okviru parlamentarne dimenzije njemačkog predsjedanja Vijećem Europske unije u ponedjeljak 5.listopada je održan sastanak predsjednika odbora nadležnih za pitanja okoliša, energije, prometa i poljoprivrede nacionalnih parlamenata i Europskog parlamenta o temi: „Europski zeleni plan i Zajednička poljoprivredna politika: za održivu i klimatski neutralnu Europu“.

Kao ključni govornik sudionicima sastanka u prvom dijelu obratio se izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans, zadužen za Europski zeleni plan, koji je istaknuo značaj zelene tranzicije kao nove strategije rasta za Europu i prilike za restrukturiranje europskog gospodarstva.

Predsjednica Odbora za poljoprivredu Marijana Petir  osvrnula se na najavljeno smanjenje sredstava za poljoprivredu u okviru novog Višegodišnjeg financijskog okvira, a da pritom nije ponuđeno rješenje koje bi poljoprivrednicima omogućilo postizanje brojnih ambicija poput 50 posto smanjenja upotrebe sredstava za zaštitu bilja, 20 posto smanjenja upotrebe gnojiva i 50 posto smanjenja upotrebe antibiotika.

Naglasila je kako bi Zeleni plan trebao uzeti u obzir sve aspekte životnog ciklusa proizvoda – od održive proizvodnje do održive potrošnje – čemu bi značajan doprinos dalo jasnije propisivanje i označavanje sljedivosti poljoprivredno-prehrambenih proizvoda. Kao nužno istaknula je uspostavu Kriznog fonda iz kojeg bi se pomoglo poljoprivrednicima i prehrambenoj industriji u slučajevima težih kriza, kakvima svjedočimo proteklih godina. Zaključno je napomenula kako je namjera Komisije da uvjetuje odobravanje nacionalnih strateških planova za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) nakon 2020. preuzimanjem mjera kojima se doprinosi Zelenom planu, strategiji „Od polja do stola“ te Strategiji bioraznolikosti. S obzirom na to da taj kriterij nije predviđen pravnim okvirom za provedbu ZPP-a nakon 2020., istaknula je kako smatra da kriteriji za odobravanje strateških planova moraju imati zakonsko uporište.

Tijekom rasprave o održivoj i pametnoj mobilnosti Petir je istaknula kako se istoj može doprinijeti poticanjem kratkih lanaca opskrbe hranom, prodajom poljoprivrednih proizvoda na kućnom pragu i zelenom javnom nabavom, koje pozitivno utječu na okoliš. Ujedno je naglasila kako je nužno komunicirati s lokalnim i regionalnim vlastima te ljudima koji žive na selu o svim zahtjevima koji će proizaći iz buduće Strategije o održivoj i pametnoj mobilnosti, koja bi trebala biti povezana i s konceptom pametnih sela, jer im je zajednički cilj zaštita okoliša kroz učinkovitu mobilnost i učinkovitu upotrebu energije.

Druga sjednica bila je posvećena novim izazovima za ZPP u razdoblju od 2021. do 2027., s posebnim osvrtom na održivu proizvodnju hrane: Sudionici su se složili kako poljoprivredna politika treba biti ekološki održivija i klimatski neutralnija, ali je istaknuto i ključno pitanje financiranja mjera zaštite okoliša, koje uključuju dodatne troškove za poljoprivrednike.

Julia Klöckner, njemačka ministrica za hranu i poljoprivredu istaknula je kako je prva uloga poljoprivrede nahraniti ljude kvalitetnom hranom po prihvatljivim cijenama. Poljoprivredi je potrebna Strategija „Od polja do stola“, no važno je usvojiti pravila koja će se moći implementirati u poljoprivredi. Predlažu se znatna ograničenja u uporabi gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i antibiotika u poljoprivrednoj proizvodnji, no za isto, je drži Klöckner potrebna baza podataka utemeljena na znanstvenim dokazima, procjeni utjecaja na okoliš, očuvanju bioraznolikosti i zdravlju potrošača. Rigoroznije ograničenje moglo bi utjecati i na smanjenje obima poljoprivredne proizvodnje pa je potreban oprez pri utvrđivanju ciljeva koje donosi Zeleni plan i pripadajuće strategije.  Kriza nam je pokazala da potrošači žele više domaće, regionalne hrane za koju nije potreban dodatni transport i koja ne opterećuje okoliš. I ovo je jedan od načina na koji doprinosimo Zelenom planu istaknula je, zaključivši kako je važno europski proračun za poljoprivredu zadržati na istoj razini, bez obzira na utjecaj Brexit-a.

Iako je EU najveći izvoznik hrane na svijetu, važno je podsjetiti kako se je u posljednjih deset godina ugasilo oko 4 milijuna farmi upozorio je Janusz Wojciechowski, povjerenik Europske Komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj. Europski Zeleni plan i prateće strategije trebale bi omogućiti da poljoprivredni sektor bude prijateljski orijentiran prema prirodi, životinjama i potrošačima. Trenutno stanje u sektoru pokazuje da  u nekim zemljama poljoprivredna proizvodnja postaje sve sličnija industrijskoj, pa su upravo zbog toga prijedlozi Komisije šansa za male i srednje OPG-e, ali i za diverzificiranje poljoprivredne proizvodnje. Ukoliko želimo poljoprivredu učiniti okolišno i klimatski osjetljivom potrebno je pametno usmjeriti potpore u poljoprivredi. Za potrošače je potrebno osigurati dostupnost sigurne hrane, a za poljoprivrednike sredstva koja će jamčiti ekonomsku sigurnost njihove proizvodnje.

Norbert Lins, predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog Parlamenta upozorio je kako strukturne promjene u europskoj poljoprivredi pokazuju da je potrebno osigurati sredstva za ublažavanje klimatskih i drugih promjena s kojima se susreću europski poljoprivrednici.

Marijana Petir istaknula je kako je novi ZPP u procesu donošenja, a on bi Hrvatskoj prije svega trebao omogućiti zadržavanje prava iz Ugovora o pristupanju Uniji. „Hrvatski poljoprivrednici u 2022. godini trebaju dobiti puni iznos potpora za izravna plaćanja bez obzira hoće li se proračun za poljoprivredu EU smanjiti ili ne jer će se u suprotnom dogoditi da će hrvatski poljoprivrednici biti jedini u EU koji nisu mogli ostvariti svoja prava.  Hrvatska bi trebala dobiti i iznimku za veću fleksibilnost u prijenosu financijskih sredstava između prvog i dugog stupa, obzirom da je čak 46% naše omotnice namijenjeno ruralnom razvoju, dok većina drugih država članica ima ispod 25%. Omogućavanje prijenosa sredstva iz II. stupa u I. stup ZPP-a, pomoći će hrvatskim poljoprivrednicima kako bi dobili izravna plaćanja za svoju proizvodnju“, rekla je Petir.

Ona je istaknula da se proizvodnja u državama članicama odvija u skladu s najvišim ekološkim standardima i standardima kvalitete te zdravstvene ispravnosti, dok to nije slučaj u trećim zemljama te je stoga potrebno provesti reviziju trgovinskih sporazuma EU-a s trećim zemljama kako bi se osiguralo da uvozni proizvodi udovoljavaju svim propisanim standardima Unije. Ujedno je navela kako nije održivo, a niti pravedno, da tržišni viškovi starih država članica po dampinškim cijenama završavaju na tržištima novih država članica, jer to uništava proizvođače i dovodi do nepremostivih razlika. Zaključila je kako je potrebno usmjeriti se na dostatno financiranje primarne proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda s ciljem stvaranja njihove dodane vrijednosti, što bi trebalo doprinijeti povećanju atraktivnosti ruralnih područja u kojima je sve očigledniji trend smanjenja broja stanovnika.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari