Pratite nas

Politika

Petir posjetila Podravinu te Slavoniju i Baranju te dobila podršku članova HSS-a koji će glasovati za njezinu nezavisnu listu

Objavljeno

na

foto: Petir.eu

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu i kandidatkinja za nadolazeće europarlamentarne izbore Marijana Petir boravila je prošloga tjedna u posjetu Podravini, Slavoniji i Baranji.

Obilazak Slavonije Petir je započela u Virovitičko-podravskoj županiji gdje je u četvrtak, 16. svibnja obišla proizvođače voća i povrća: OPG Mladena Rakarića u Špišić Bukovici i OPG Darka Gašparića u Sedlarici, kao i tvrtku Poison City d.o.o. koja se bavi proizvodnjom, otkupom i preradom ljekovitog bilja. Proizvođači su joj se požalili na nepoštenu trgovačku praksu koja im otežava poslovanje kao i na prevelik uvoz proizvoda. Zastupnica Petir rekla je da je nepoštena trgovačka praksa rak rana hrvatske ali i europske poljoprivrede te je zbog toga donesena ove godine Direktiva o suzbijanju nepoštene trgovačke prakse koja treba stati na kraj prijevarama i nepoštenim odnosima kojima otkupljivači i veliki trgovački lanci dovode u podređeni položaj poljoprivrednike.

Petir, koja djeluje kao nezavisna zastupnica otkada ju je predsjednik HSS-a Krešo Beljak isključio iz stranke, susrela se i sa članovima HSS-a Virovitičko-podravske županije koji su joj izrazili svoju podršku i najavili da će podržati njenu nezavisnu listu, baš kao i članovi HSS-a Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije s kojima se također susrela. Oni smatraju da ona zastupa prave vrijednosti i ono što oni žive.

U petak, 17.svibnja ujutro Petir je posjetila Gunju i okolno područje koji se i pet godina nakon stravičnih poplava još uvijek oporavljaju. Obišla je stradala područja i spomen križ postavljen na mjestu puknuća nasipa. U Posavskom Podgajcu Petir se kratko susrela i sa drenovačkim dekanom vlč. Markom Mikićem koji joj se požalio kako katolička župna crkva u Rajevom Selu još uvijek čeka obnovu. Petir je to područje posjetila i u jeku katastrofalnih poplava 2014. godine kada je stradalima dostavila i prijeko potrebnu humanitarnu pomoć.

U Gunji je Petir posjetila i peradarnik Stjepana Lučića koji je svoju farmu nesilica obnovio sufinanciran novcem iz EU fondova. Ovo je, ističe Petir, jedan od pozitivnih primjera, no upozorava kako je Hrvatska po iskoristivosti fondova u samom dnu – iskoristili smo svega 31% sredstava dostupnih unutar Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj od 2,4 milijarde eura koliko nam do kraja 2020.stoji na raspolaganju. Petir je izrazila nezadovoljstvo administrativnim preprekama i neučinkovitošću državne administracije koja umjesto da pomaže poljoprivrednicima u povlačenju sredstava iz EU fondova, otežava im njihovo korištenje.

Petir je posjetila i Županju gdje se susrela s lokalnim članovima HSS-a s kojima je odala počast članovima HSS-a koje su komunisti pogubili u periodu između 14. travnja 1945. i 31. siječnja 1947. godine jer su komunističkoj vlasti bili nepodobni zbog svog kršćanskog načina života i prosuđivanja te političkih ideja.

U petak poslijepodne Petir su se pridružili i potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mato Brlošić i najbolji hrvatski mladi poljoprivrednik Zvonimir Kalić, također kandidati na njezinoj nezavisnoj listi. Zajedno s njima susrela se sa članovima KUD-a „Seljačka sloga“ Šljivoševci koje je i ugostila u Europskom parlamentu u Bruxellesu kada je predstavljala Slavoniju. Primio ih je i načelnik općine Magadenovac Stjepan Živković koji je zastupnici predstavio projekte na kojima Općina radi a zastupnica je posebno pohvalila demografske mjere kojima je cilj zadržati mlade obitelji u toj općini.

Na OPG-u Petra Pranjića u Novom Čemincu susreli su se sa tridesetak baranjskih poljoprivrednika s kojima su razgovarali o stanju u hrvatskoj poljoprivredi, a Petir je poljoprivrednike upoznala i sa reformom Zajedničke poljoprivredne politike. Odbor za poljoprivredu već je usvojio 93 amandmana zastupnice Petir na reformu, a kojima Petir štiti interese hrvatskih poljoprivrednika. Među njima je zaštita financijske omotnice za poticaje u poljoprivredi, veće potpore za mlade poljoprivrednike i osiguranje generacijske obnove, paket mjera za bolji položaj ruralnih žena te posebne potpore za područja stradala u Domovinskom ratu i poljoprivrednike koji u njima djeluju. Pred novim sazivom parlamenta je usvajanje reforme, a upravo to Petir postavlja kao prioritet.

U općini Čepin Petir, Brlošića i Kalića primio je načelnik Dražen Tonkovac koji je posebno pohvalio aktivnosti zastupnice Petir u podršci hrvatskom selu kroz projekt izbora najboljeg mladog poljoprivrednika, subvencije koje je osigurala za zdrave obroke mlijeka, voća i povrća u školama te obeštećenje koje je izborila za proizvođače mandarina i jabuka pogođene ruskim embargom.

Dan su završili posjetom DVD-u Osijek-Tenja, budući da kao dobrovoljna vatrogaskinja zastupnica Petir i u svom političkom radu posebno brine o vatrogascima i zaštiti od požara.

Posljednji dan posjeta Slavoniji, 18.svibnja Petir i kandidati s njezine nezavisne liste broj 21 proveli su na osječkoj tržnici gdje su razgovarali s poljoprivrednicima.

Svi poljoprivrednici koje je Petir posjetila u svom trodnevnom obilasku Slavonije mahom se žale na probleme unutar hrvatskog sustava za koje je odgovorna hrvatska Vlada i resorno ministarstvo, a ne Europska unija. EU, kako ističe Petir, pred Hrvatsku stavlja mnogobrojne mogućnosti, no sredstva ne dolaze do hrvatskih poljoprivrednika kojima su prijeko potrebna zbog nepravilnosti unutar hrvatskog sustava koji je i dalje u cijelosti prožet različitim vrstama nepravilnosti. Poljoprivrednici su se zastupnici Petir požalili i na malverzacije s poljoprivrednim zemljištem, na što ih je ona upoznala s načinom na koji je taj problem riješila susjedna Mađarska – vidjevši nepovoljne trendove koncentracije vlasništva po stabilnost ruralnog prostora, mađarska je Vlada reagirala i propisala uvjete prodaje zemljišta lokalnom stanovništvu te je prednost kupovine zemljišta dana poljoprivrednicima udaljenima do 30 kilometara od zemljišta koje kupuju. Petir ne vidi zašto Hrvatska ne bi taj gorući problem riješila na sličan način te poziva hrvatsku Vladu da to i učini, tim više što slijedeće godine istječe moratorij na prodaju poljoprivrednog zemljišta strancima a hrvatska Vlada nije poduzela ništa kako bi zaštitila interese hrvatskih poljoprivrednika te je pozvala da to hitno učine kako ‘hrvatski seljak ne bi bio rob na svojoj zemlji.’

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Komentar

Karamatić: Kako će oni organizirati ‘republiku BiH’ na četvrtini teritorija BiH, to je njihov problem

Objavljeno

na

Objavio

Član Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Mario Karamatić ocijenio je da se Programskom deklaracijom, usvojenom na Kongresu SDA, revitalizira Hrvatska Republika Herceg-Bosna.

Karamatić je rekao da je tzv. “republika BiH” bila prije Daytona i da je obuhvaćala 23 posto BiH, te podsjetio da su bile i Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Republika Srpska.

– Kako će oni organizirati “republiku BiH” na četvrtini teritorija BiH, to je njihov problem – istakao je Karamatić.

Karamatić je rekao da mu je veoma drago što je SDA prepoznala inicijativu HSS o neophodnosti revitalizacije Herceg-Bosne i da su u tom pravcu i donijeli deklaraciju.

On je napomenuo da je deklaracija povratak na preddaytonsko stanje, budući da je neodrživa ovakva organizacija BiH, naknadno devastirana od visokih predstavnika.

– To je ono što mi zagovaramo ima dvije godine. SDA je sada napravila iskorak u tom pravcu i mi im zahvaljujemo – naveo je Karamatić.

On smatra i da je deklaracija SDA spisak želja, ali i da mu je drago što su u toj stranci naveli da će otvoriti vrata za druge narode.

– Tako će SDA postati multietnička stranka, jer će se u njoj nalaziti muslimani Bošnjaci, muslimani Sandžaklije, muslimani Arapi, Šiiti, Suniti, te će tako otvoriti vrata prema Europi – rekao je Karamatić. (Srna)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Miroslav Škoro kod Stankovića zahvalio Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi, kaže da nije ni desničar ni ljevičar; Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu

Objavljeno

na

Objavio

Gost emisije Nedjeljom u 2 je Miroslav Škoro. Zašto se kandidira za predsjednika Republike, računa li na podršku samo desnog biračkog tijela ili će nekako pokušati pridobiti i lijevo orijentirane glasače te zašto misli da bi bio bolji predsjednik od Kolinde Grabar-Kitarović, neka su od pitanja emisije.

Na pitanje o možebitnom okupljanju desnih stranaka kojima bi bio na čelu, rekao je da ne razmišlja ni o kakvim parlamentarnim izborima niti je o tome vodio ikakve razgovore. Usredotočen je, poručuje, na predsjedničke izbore. Ne isključuje mogućnost daljnjeg bavljenja politikom ako ne uspije na predsjedničkim izborima, rekao je.

– Da bi se dogodile promjene u gospodarstvu, moraju se dogoditi promjene u političkom sustavu. Zbog toga ja ‘jašem’ po pitanju da se omogući bolja kontrola na podjeli sudstvo – izvršna vlast – zakonodavna vlast. Kod nas je to jedna lažna parlamentarna demokracija – tako je komentirao između ostalog i svoju inicijativu da se povećaju predsjedničke ovlasti.

Na pitanje misli li da bi se trebala oporezivati imovina, odgovara: “Znam da ništa ne znam”. Njegova specijalnost u ekonomiji su, objašnjava, intelektualna prava i monetizacija nematerijalnog vlasništva, dok o svemu drugome zna “vjerojatno na razini prosječnog ekonomista”. Ali zna, kaže, da u Hrvatskoj postoje stručnjaci koje nitko ništa ne pita, a on bi ih vrlo rado pitao i odluku prepustio njima.

– Živio sam u zemlji u kojoj se oporezuje kapital. Živio sam u SAD-u i kod njih je situacija takva da svatko tko posjeduje nekretninu mora jedanput godišnje plaćati porez. Iz tog poreza se onda rješavaju komunalni i ini problemi lokalne samouprave. Kod nas je situacija takva da se kod svake kupoprodaje nekretnine plaća taj porez. Bio je 5 posto, pa 4 posto, sad je 3 posto. To je stvar odluke, ali tu odluku moramo donijeti mi. Zbunjujemo investitore. Dakle, kod nas investitori kada uđu u bilo koji investicijski ciklus, ne znaju što ih očekuje sutra – kazao je o oporezivanju imovine.

Govoreći o zaduživanju, istaknuo je kako je Hrvatskoj danas bonitet bolji nego u vrijeme Milanovićeve vlade, “kada je bio u smeću”.

Osvrnuo se tijekom emisije i na činjenicu da je već bio dijelom političkog establišmenta:

– Da su stvari u hrvatskoj politici dobre, ja se ne bih prije svega imao ambicija politički artikulirati. One jednostavno nisu dobre. Da su stvari u HDZ-u, kada je u pitanju vodstvo HDZ-a, dakle ta politička oligarhija ili elita koja se odvojila od samog članstva dobre, ja nikada ne bih ni izlazio iz tog HDZ-a. Međutim one nisu dobre. I to je razlog zbog kojeg sam ja napustio tu stranku. Nisam od onih ljudi koji smatra da sama činjenica da sam bio u HDZ-u mene ‘za sve vijeke vjekova amen’ stvrstava kao nekog ortodoksnog HDZ-ovca. Tom analogijom je Jasmin Stavros još uvijek bubnjar grupe More, a nije vokalni solist. Svi mi prolazimo određene procese u sazrijevanju, odrastanju, životu. Ja jesam bio član HDZ-a, međutim vratio sam iskaznicu HDZ-a i dao sam ostavku, otišao sam, vratio sam mandat Ivi Sanaderu, odnosno HDZ-u. Svi ovi licemjerni ljudi koji mene na neki način pokušavaju gurnuti u taj ekstremni desni spektar, su u to vrijeme ostali uz Ivu Sanadera i dan danas se nalaze u vlasti – rekao je.
U HDZ je ušao u dva navrata.

– Drugi put je bio više igrokaz za ljude. Ušao sam 1994. ili 1995. To je bilo prvi put – objasnio je, dodavši kako je Demokratski centar podržavao, ali nije bio član.

O uručenju članske iskaznice 2007. godine od strane Ive Sanadera pak kaže:

– To je bilo procijenjeno da bi bilo dobro medijski da me se učlani još jedanput u taj HDZ.

Iskaznicu HDZ-a te godine primio je kada su, rekao je, “s drugog spektra dolazile glasine da će zabraniti glasovanje hrvatskoj dijaspori”.

– Nije mi se sviđalo kada su govorili da bi izbacili vjeronauk iz odgojno-obrazovnog procesa. To su neke stvari koje mene ideološki smetaju. S druge strane, dovoljno sam iskusan da znam da se svi mi kao ribe krećemo u toj politici i nema mogućnosti artikulacije vlastitih želja, htijenja i promjena, ukoliko se politički ne artikulirate, rekao je.

O Orfeju i otpremnini

Komentirao je i priču da je dobio 135.000 kuna otpremnine nakon samo dvije godine rada u Orfeju.

– Ja sam imao menadžerski ugovor s Hrvatskom radiotelevizijom, da ću obavljati poslove u Ofeju i temeljem tog menadžerskog ugovora sam prilikom sporazumnog raskida radnog odnosa imao pravo na otpremninu od 12 mjesečnih plaća. Dobio sam tu otpremninu i čitam sada u medijima da bih ja trebao neke novce vratiti. Međutim meni se čini da je tu teza postavljena naopako. Ako je netko tu pogriješio pa je to utvrdila Državna revizija, a to je bilo navodno prije 20 godina, onda Državna revizija to upućuje Državnom odvjetništvu, a Državno odvjetništvo onda poduzima nekakve radnje, vjerojatno protiv Hrvatske radiotelevizije koja je to isplatila. Ja uistinu s tim nemam ništa i ne mislim da sam dobio išta drugo nego što su dobili i svi drugi ljudi koji su imali takav tip ugovora – rekao je.

O sudjelovanju u ratu

– Ja sam umjesto puške na ramenu nosio tamburicu, tako je prokomentirao pitanje o zamjerkama da u vrijeme rata nije nosio pušku na ramenu, te izjavama Krunislava Olujića.

Razjasnio je i neke stvari iz svoje biografije, a koje se odnose na ’89., odnosno 1990. godinu, piše HRT.

– Ja ne znam pretpostavljaju li ljudi da sam ja ’89. godine otišao u Ameriku, onda su me zavezali za nogu od stola pa sam tamo bio zavezan cijelo vrijeme, nisam se mrdao. Ja sam se od ’89. godine pa do danas jako puno mrdao svugdje, tako da jesam 1990. godine bio u Hrvatskoj na nekoliko mjeseci pa se ponovno vratio u Ameriku. Godine 1992. sam se vratio u ratni Osijek s malim djetetom. Uvijek pokušavam raditi stvari na način da slijedim taj svoj unutarnji instinkt, da budem pravičan, da radim stvari koje su dobre. I imam neki kontinuitet, od toga da sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’, da sam napisao ‘Sude mi’ kad su mnogi otvarali hladne pjenušce pri uhićenju hrvatskih generala, do dana današnjega kada smatram da treba napraviti promjene u ovom našem sustavu, kada sam se uistinu javno izložio svim objedama – rekao je.

Na pitanje je li mu na kraju žao što se nije borio s puškom u ruci rekao je:

– Za domovinu se može boriti na puno načina. Ako bi ta puška na mom ramenu završila prije rat i pomogla da se Hrvatska prije prizna u međunarodno priznatim granicama, onda definitivno je. Ja se ispričavam ako nisam nosio tu pušku. Međutim ja sam napisao pjesmu ‘Ne dirajte mi ravnicu’ i učinio sam sve što mogu da doprinesem tome da država kakvu danas imamo bude stvorena u uvjetima u kojima se onda stvarala. Hrvata je u svijetu negdje osam milijuna. Tako kažu. S druge strane, u obrani Republike Hrvatske s puškom na ramenu sudjelovalo je 400 tisuća, 500 tisuća, neki 600 tisuća, neki 800 tisuća… To je opet 10 posto stanovništva. Tom analogijom, što je onda radila moja sestra? Što je radila žena, što su radili svi ti ljudi koji su se kretali po crti bojišnice i radili u gospodarstvu i privredi, da bi svi skupa mogli održavati tu vojsku koju smo imali? Je li rat završio ’91. godine? – odgovara.

O imovinskoj kartici

Prokomentirao je i svoju imovinsku karticu, rekavši kako ju ne zna naizust baš najbolje.

– Supruga i ja imamo obiteljsku kuću u Zagrebu, imamo vlasničke udjele u jednom poduzeću u kojemu ona ima 50 posto, ja 50 posto. To je poduzeće koje se bavi diskografijom i proizvodnjom vina. Ja imam još 50 posto udjela u jednoj tvrtki koja se bavi nekretninama. Imam pet posto udjela u firmi koja se bavi softverom, imamo još nešto sitnih dionica u HT-u i Mon Perinu. Imam vinograd u kutjevačkom kraju u Mitrovcu… – nabrojio je.

Zahvalio je Stipi Mesiću na potpori u kandidaturi. Ustvrdio je da nije ni desničar ni ljevičar, a podjele se rade da bi se polarizirao narod.

Oko toga da bi zabranio neke stranke kaže da bi to učinio kad se steknu uvjeti.

– Meni se čini da me jedini u državi shvatio Ivo Josipović, kaže Škoro ističući pritom da on govori kao obični građanin i traži promjene kao običan čovjek koji nije trenutno na nikakvoj funkciji i zato ima pravo to činiti. Na pitanje jesu li se stekli uvjeti da se zabrani SDSS, Škoro je najprije uputio kritike na politički rad Milorada Pupovca, ali je na kraju poručio da u ovom trenutku, kada bi bio predsjednik, ne bi pokrenuo zabranu SDSS-a.

Cijela emisija je OVDJE

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari