Pratite nas

Pregled

Petir posjetila Veljka Marića: Ljut je je hrvatske vlasti jer ništa ne čine da mu pomognu

Objavljeno

na

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (HSS) posjetila je u utorak popodne u zatvoru u Srijemskoj Mitrovici hrvatskog branitelja Veljka Marića, koji služi 12 godišnju kaznu na koju ga je osudio Viši sud u Beogradu.

Petir-Fah

Zastupnica Marijana Petir je jedina dužnosnica koja je hrvatskog branitelja Veljka Marića posjetila u zatvoru u Srijemskoj Mitrovici. Branitelj Marić je narušenog zdravlja, ne dobiva lijekove te je 40 dana bio bez antibiotika. Petir mu je donijela hranu i druge namirnice jer Marić sam kuha kad ima što, obzirom da je zatvorska hrana nejestiva.

Europarlamentarka HSS-a Marića je posjetila uoči Božića kako bi mu pokazala da nije sam i da nije zaboravljen te ga je izvijestila da je njegov slučaj otvorila u Europskom parlamentu i obećala mu je da neće stati na tome.

Nakon povratka iz Srijemske Mitrovice Petir je u Slavonskome Brodu hrvatskoj javnosti prenijela Marićevu poruku u kojoj ističe da nije kriv za zločin za koji ga se tereti i da je ogorčen jer hrvatske vlasti nisu učinile gotovo ništa da ga se prebaci u Hrvatsku i u zemlji osigura pravedno suđenje.

“Veljku Mariću je sloboda oduzeta nasilno. On je otet prije pet godina na srpsko-bugarskoj granici, dok je kao vozač obavljao posao želeći prehraniti svoju obitelj. Tek dan nakon uhićenja za njim je raspisana međunarodna tjeralica, što otvara sumnju da neke stvari ne štimaju”, rekla je Marijana Petir na konferenciji za novinare održanoj večeras u Slavonskome Brodu nakon povratka iz Srijemske Mitrovice.

Podsjetila je da je o Marićevu slučaju početkom prosinca govorila i pred pododborom za ljudska prava Europskog parlamenta, a i danas mu je obećala da će se i dalje zauzimati za njega radi zaštite ljudskih prava.

“Smatram da se Veljku Mariću kao hrvatskom građaninu kojega se tereti za navodni zločin počinjen na teritoriju Hrvatske nad drugim hrvatskim građaninom može biti suditi jedino u Hrvatskoj, a ne u Srbiji”, istaknula je Petir i najavila da tražiti sastanke s ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem i ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić. Također je rekla kako joj je Marić danas rekao da ministar pravosuđa Miljenić nije tražio da ga se prebaci u Hrvatsku.

“Dao mi je do znanja da ni u jednom njegovom spisu takvog zahtjeva nema. Od ministra ću tražiti informaciju je li tražio transfer Veljka Marića u Hrvatsku, ako nije – zašto do danas to nije napravljeno”, istaknula je Petir.

Veljka Marića je s Marijanom Petir posjetila i hrvatska konzulica Pavica Pirjan

“Ako se slučaj Veljka Marića ne riješi ubrzo, prilikom izvješća o napretku Srbije u pristupanju Europskoj uniji dat ću prigovor. Hrvatska kao članica EU mora štititi svojega građanina koji je također građanin EU i ne može pristati na ovakvo postupanje”, dodala je.

Govoreći o tretmanu u srbijanskom zatvoru, Petir je rekla kako Marić ondje ne dobiva potrebne lijekove, nego ih kupuje njegova supruga koja radi za plaću od 2000 kuna. “Ta plaća jedini je prihod obitelji Marić u kojoj je i troje djece”, dodala je.

Petir je rekla kako joj je Marić potvrdio da je ona jedina hrvatska dužnosnica koja ga je posjetila u srbijanskim zatvorima.

Podsjetila je da je od hrvatskih institucija pomoć za Marića tražila još 2010. godine, ali su se tadašnja ministarstva pravosuđa i hrvatskih branitelja proglasila nenadležnima. Ulaskom u Europski parlament počela se ponovno zauzimati za Marića surađujući s “Bedemom ljubavi”, koji dosad nije s njim uspostavio kontakt zbog zabrane srbijanskih vlasti. Veljka Marića s Marijanom Petir posjetila i hrvatska konzulica Pavica Pirjan.

Marić je uhićen 2010. godine na granici Srbije i Bugarske, a u Beogradu je pravomoćno osuđen na 12 godina zatvora zbog ubojstva civila u Grubišnom Polju u listopadu 1991. Žalbeni sud u Beogradu u ožujku 2012. potvrdio je prvostupanjsku presudu Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu kojom je negdašnji pripadnik Zbora narodne garde (ZNG) Veljko Marić osuđen na 12 godina zatvora. Sud je odbio njegovu žalbu.

H/ Maxportal| Foto: Mirjana Petir

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Izetbegović i Čović prepirali se pred Tuskom oko Pelješkog mosta

Objavljeno

na

Objavio

Posjet predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska BiH u četvrtak je bio novi povod za javnu polemiku dvojice najviših bošnjačkih i hrvatskih dužnosnika u toj zemlji oko Pelješkog mosta.

Tusk je u Sarajevu bio u sklopu turneje po državama zapadnog Balkana. Sastao se s članovima predsjedništva i prisustvovao potpisivanju ugovora između predstavnika Vijeća ministara BiH i Europske investicijske banke (EIB) o kreditima vrijednima oko 150 milijuna eura za gradnju dvije nove dionice autoceste na koridoru V c koji povezuje Ploče i Budimpeštu.

Predsjedatelj predsjedništva Bakir Izetbegović izjave za novinare iskoristio je kako bi ponovo istaknuo pitanje Pelješkog mosta zatraživši javno od Tuska “da pomogne” kako bi se našlo zadovoljavajuće rješenje.

“Zamolio sam Tuska da nam pomogne naći obostrano prihvatljivo rješenje koje će zadovoljiti interese i Hrvatske i BiH… Ništa ni više ni manje od toga”, kazao je Izetbegović pojašnjavajući kako to u slučaju njegove zemlje znači ostvarenje onih prava koja proistječu iz Konvencije UN o pravu mora.

Time je aludirao na raniji zahtjev da se prije gradnje mosta utvrdi granica na moru i definira koridor iz Neumskog zaljeva prema međunarodnim vodama u Jadranskom moru.

Mimo uobičajenog protokola intervenirao je hrvatski član predsjedništa Dragan Čović koji je poručio kako ono što je kazao Iztebegović nije stajalište BiH nego njegovo osobno.

“Pelješki most je pitanje Republike Hrvatske, ne i Bosne i Hercegovine”, kazao je Čović dodajući kako je neprimjereno polemiziranje o takvim pitanjima pred prijateljima.

“Zahvaljujemo Europskoj uniji što je podržala takav projekt. Mi moramo svoja stajališta usaglasiti u BiH pa onda s njima izlaziti u javnost. To je, uz ostalo, rezultat izborne kampanje”, rekao Čović.

Najavio je kako će službeno i usuglašeno stajalište BiH o tome biti predstavljeno na summitu EU-zapadni Balkan koji se 17. svibnja održava u Sofiji.

Tusk je pitanje Pelješkog mosta ignorirao, a za skup u Sofiji je rekao da će biti dobra prilika da se potvrdil europska perspektiva za cijeli zapadni Balkan.

“EU je najpouzdaniji partner i najveći donator regije”, kazao je predsjednik Europskog vijeća ističući kako je to slučaj i sa BiH koja 70 posto svog izvoza plasira upravo na tržište Unije no još je važnijim ocijenio to što EU i države regije dijele zajedničke vrijednosti.

Pozvao je ipak da se već sada bolje surađuje na sigurnosnom planu radi učinkovitijeg suočavanja s izazovima poput migrantske krize, organiziranog kriminala i terorizma.

U odnosu na BiH, potvrdio je Tusk, EU je spremna nastaviti provoditi svoja obećanja i pomoći ali i kazati što je brine.

“Brine nas izborna reforma. EU doista želi da se ovaj trenuti zastoj (u izmjeni izbornog zakona) adekvatno riješi u najboljem interesu BiH. EU uči da međuetničke i međuvjerske napetosti stvaraju problem i ne pridonose dobru ali i da pomirenje doista jeste moguće čak i među zakletim neprijateljima a rezultat toga je napredak i bolji život za sve građane”, kazao je Tusk.

Izetbegović se Tusku zahvalio na kontinuiranoj potpori BiH u procesu europskih integracija istčući kako složeni ustroj njegove zemlje uvjetuje njenu sporost na europskom putu i u provedbi reformi.

“Ponekad se čini da krize u BiH ne prestaju no stanje je puno bolje nego što se to percipira i nego što to mediji izveštavaju”, ustvrdio je Iztebegović koji cijeni kako je za protekle tri godine ipak ostvaren značajan napredak, posebice na gospodarskom planu.

Dodao je kako za BiH nema drugog puta osim europskoga, ponoviši ocjenu kako BiH unatoč svim zaprekama do 2025. može biti spremna za punopravno članstvo u Uniji

Tusk je iz Sarajeva otputovao u Skoplje, zadnje odredište turneje po zemljama regije.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Tjednik Novosti mora platiti Mirjani Hrgi 40.000 kn

Objavljeno

na

Objavio

Općinski građanski sud u Zagrebu u sporu novinarke Mirjane Hrge protiv Srpskog narodnog vijeća (SNV), izdavača tjednika Novosti, u četvrtak je donio nepravomoćnu presudu kojom se nalaže SNV-u da Mirjani Hrgi isplati 40.000 kuna zbog povrede osobnosti tekstom “Suicid iz zasjede”, objavljenog u svibnju 2016.

Osim tog novčanog iznosa, SNV-u je naloženo da Hrgi nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 7750 kuna, uvećanom za zatezne kamate.

Nepravomoćna presuda uslijedila je nakon postupka kojeg je Hrga pokrenula zbog teksta objavljenog u rubrici “Katran i perje” u kojem je autor Petar Glodić napisao da “u vrijeme kada je HTV okupiran desničarskim fanaticima, dovođenje Mirjane Hrge na RTL najveće je medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske”, te kako Hrga “i dalje rutinski vozi na autopilotu iz vremena Motrišta”.

Hrga je kasnije napustila mjesto urednice i voditeljice emisije RTL Danas. Kako se navodi u obrazloženju presude, nakladnik Novosti u ovom postupku nije dokazao da postoje pretpostavke koje bi ga oslobodile od odgovornosti za štetu koja je prouzročena tužiteljici.

“Tvrdnja da se radi o vrijednosnim sudovima autora članka nije osnovana iz razloga što navođenje tvrdnje da je dovođenje nekog novinara na neku televiziju najveće medijsko samoubojstvo u povijesti Hrvatske još i može predstavljati vrijednosni sud, ali kada se taj vrijednosni sud stavi u kontekst informacije prikazivanjem tužiteljice kao desničarskog fanatika, tada se ne radi o vrijednosnom sudu”, ističe se u obrazloženju u kojem se navodi kako se ne radi o “vrijednosnom sudu čije je objavljivanje bilo u javnom interesu”.

Prikazivanje Hrge u uvredljivom i negativnom kontekstu

Osim toga, navodi se u obrazloženju, ta informacija nije dana u dobroj vjeri, već isključivo s ciljem da se Hrga prikaže u uvredljivom i negativnom kontekstu.

Presuda je uslijedila nakon što je Hrga početkom travnja svjedočila pred sudom, gdje je ocijenila da “u Hrvatskoj trenutno postoji jedna nova vrsta fašizma”, spominjući novinare koji su navikli na jedan način izvještavanja i čim im je ponuđen novi kut gledanja, koji se ne poklapa s njihovim mišljenjima i navikama, to im postaje nedopustivo.

Time se jasno novinaru daje do znanja da se takvo ponašanje neće tolerirati i da mu “više nema kruha u Hrvatskoj”, rekla je Hrga. Navela je kako od prošle jeseni više nije zaposlena kao novinarka, trenutno se “čisti od sve zagađenosti u hrvatskom novinarstvu” i sumnja da bi je nakon svega ijedna redakcija zaposlila, i to isključivo zato “što je pritisak koji se stvori objavom ovakvih tekstova nepodnošljiv”.

Ustvrdila je kako ju je nakon šest godina izbivanja iz Hrvatske iznenadio animozitet među kolegama, te da je diskriminirana “jer se u nekom trenutku izjasnila kao Hrvatica i katolkinja”. U postupku je svjedočio Hrgin suprug Staša Stefanović, koji je izjavio kako je zbog etiketiranja bila “turobna, jadna i potištena” i tjednima se propitivala je li “nacionalist, šovinist, mrzi li Srbe i ljude druge vjere”, a da ju je kumica na Dolcu kod koje kupuje voće i povrće “počela gledati s podozrenjem”.

Također je svjedočio novinar HRT-a Damir Smrtić, koji je ustvrdio kako je u telefonskom razgovoru nakon objave utuženog članka Hrga bila “uznemirena, pod stresom i općenito joj je bilo vrlo neugodno”.

Kako je potvrdila odvjetnica SNV-a, na prvostupanjsku presudu bit će uložena žalba u zakonskom roku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati