Connect with us

Politika

Petir se sastala s predstavnicima biobaziranog sektora

Published

on

„Premda šumarstvo nije u nadležnosti EU već država članica, EU itekako vodi računa o usklađivanju smjernica u sektoru šumarstva i na šumi baziranih industrija s drugim politikama Unije jer je svjesna značaja multifunkcionalne uloge šuma.

Želja je EU da se šume iskoriste u punom potencijalu i da se istovremeno osigura održivo upravljanje s ciljem zaštite biološke raznolikosti i očuvanja općekorisnih funkcija šuma“, rekla je Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog drvnog klastera i Udruge biomase CROBIOM održanoj u utorak, 15.09.2020. godine u Zagrebu. Istaknula je kako je održivo upravljanje šumama ključno u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka biološke raznolikosti do čega dovode sve učestalije krčenje šuma, nesmotrena ljudska aktivnost i elementarne nepogode. Poslovanje drvnog sektora ovisi o održivosti sirovine koju pružaju šume.

Na razini EU postavljeni su i pravno obvezujući ciljevi vezani uz udio obnovljive energije u ukupnoj potrošnji energije, kao što je i kroz razne mjere financiran razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma. Petir je rekla da Europska unija podupire zelenu javnu nabavu kojom se može potaknuti potražnja za drvom proizvedenim na održiv način.

„Naš cilj mora biti korištenje domaće sirovine u stvaranju finalnog proizvoda te snažnija potpora korištenju proizvoda od drva u svim sektorima. Pozitivni čimbenici sektora prerade drva su veliki prerađivački potencijal, sirovinska osnova (kvalitetna, certificirana i dostupna), izvozna orijentiranost gotovih proizvoda, iskustvo i tradicija, kadrovi, postojanje izvrsnog potencijala rasta i to moramo iskoristiti na pametan način“, istaknula je Marijana Petir.

Marijan Kavran, direktor Hrvatskog drvnog klastera rekao je da je „važnost na šumi baziranog sektora za daljnji razvoj i otvaranje radnih mjesta u ruralnim područjima velika. Aktivnosti koje će proizaći iz europskog Zelenog plana i novog okvira Zajedničke poljoprivredne politike pružaju nam uz to i priliku za jačanje dodane vrijednosti šuma koju je potrebno pametno iskoristiti.“

Da podsjetimo, zastupnica Marijana Petir izborila je na europskoj razini izuzeće za Hrvatsku u okviru Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine tzv. LULUCF. Time je Hrvatska dobila prvi put u jednom od europskih propisa izuzeće kojim se omogućava da svoju referentnu razinu za šume izračunavamo uzimajući u obzir okupaciju dijela hrvatskog teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na našem teritoriju.
Bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio bi na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 % etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama, a Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.
Također, Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske dogovorena je i tzv. „minska omotnica.“ Za razminiranje poljoprivrednih površina unutar 1. stupa ZPP-a osigurana je posebna omotnica za izravna plaćanja razminiranog zemljišta od 9,6 milijuna eura. Hrvatska još danas ima oko 425 km2 minski sumnjivih površina od kojih je 38 000 ha čine površine pod šumama. Hrvatskoj je potrebno 459 milijuna eura da se posao razminiranja dovrši do 2026. godine. Od 1998. do 2018. u čišćenje Hrvatske od mina uloženo je čak 727,3 milijuna eura. Najviše novca potrošeno je iz državnog proračuna, a radi se o iznosu od 417 milijuna eura.

Pitanje razminiranja Hrvatske i potpore EU za tu aktivnost Marijana Petir stavila je u fokus EU politika kada je dovela Odbor za poljoprivredu Europskog parlamenta u Hrvatsku, a koji se je tada sastao i s predstavnicima Hrvatskog drvnog klastera, te je potom zatražila od Komisije da se ispoštuje puni iznos predviđen Ugovorom o pristupanju koji je namijenjen razminiranju preostalih minski sumnjivih površina. Povjerenik za poljoprivredu izrazio je spremnost Komisije da pomogne u razminiranju šumskih površina u Hrvatskoj ukoliko Vlada Republike Hrvatske u okviru budućeg strateškog plana navede razminiranje šuma kao prioritet kako bi se to pitanje kroz sljedećih 6-7 godina riješilo.

Treba istaknuti i to da je Europska udruga državnih šuma (EUSTAFOR) na prijedlog Hrvatskog drvnog klastera prepoznajući rad zastupnice Marijane Petir u Europskom parlamentu kao i njen doprinos u raspravama, a osobito oko rješavanja problema razminiravanja šuma u Republici Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini, tretiranja biomase kroz regulativu o obnovljivim izvorima energije, te uporabe i korištenja šumskog zemljišta, nominirala Marijanu Petir za nagradu za najbolju europarlamentarku u kategoriji poljoprivrede, ruralnog razvoja i ribarstva (MEP Award) tzv.EU Oscara, kojeg je Marijana Petir u vrlo oštroj i ozbiljnoj konkurenciji i osvojila.

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari