Pratite nas

Politika

Petir: Srbija mora ukinuti svoj „pravni hibrid“

Objavljeno

na

Na današnjoj sjednici vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta održanog u Bruxellesu, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir rekla je da su članci 2. i 3. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine ozbiljna prepreka na europskom putu Srbije te da je i samom Beogradu kristalno jasno da ovim Zakonom zloupotrebljava načelo univerzalne jurisdikcije koje ima samo UN.

Eurozastupnice i eurozastupnici predstavili svoje programe„Smatram da je nužno Srbiji uvjetovati ukidanje članaka 2. i 3. spornog Zakona kao mjerilo za otvaranje poglavlja 23. i 24.“ rekla je Petir i dodala da je Srbija ovim Zakonom uspostavila „mali Haag“ i uzela si za pravo suditi državljanima drugih država za navodni zločin počinjen na teritoriju njihovih država.

„Kao što već 5 godina sudi i drži u zatvoru hrvatskog branitelja Veljka Marića, te time neminovno krši njegova ljudska prava ali i suverenitet Republike Hrvatske,  Srbija na temelju ovog Zakona može suditi  i državljanima drugih 17 država članica EU, dakle Vašim građanima  – svima koji su sudjelovali u domovinskom ratu u Hrvatskoj. To je nezapamćeni presedan  koji je u suprotnosti s međunarodnim i kaznenim pravom i vjerujem da Vi nikada ne bi dozvolili  da se na ovaj način tretiraju  Vaši građani, pa je jasno da niti Hrvatska to ne može prihvatiti kao što ne možemo prihvatiti miješanje u unutrašnje poslove naše države,“ rekla je Petir.

Dodala je da je podnijela amandmane s kolegama iz nacionalne delegacije EPP-a kojima je, kako je rekla, cilj ovaj „pravni hibrid“ izmijeniti i ukinuti sporne članke Zakona kako bi Srbija mogla nastaviti svoj europski put. Petir je rekla da je zadatak zastupnika u Europskom parlamentu štiti vladavinu prava i ljudska prava te je pozvala sve prisutne da podrže amandmane hrvatske delegacije kojima se traži ukidanje članaka 2.i 3. Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine.

Marijana Petir je na istoj sjednici kao članica Odbora za odnose s Makedonijom snažno  podržala one dijelove prijedloga Rezolucije koji jasno pozivaju Vijeće da bez daljnjeg odgađanja utvrdi datum početka pregovora koji Makedonija zaslužuje s obzirom na izrazito visok stupanj pripremljenosti, što sama Rezolucija potvrđuje. „Makedonija zbog bilateralnog spora oko imena s Grčkom čeka na otvaranje pregovora već 9 godina, što dovodi u pitanje metodologiju samog pregovaračkog procesa i može se smatrati njegovim neuspjehom da efikasno moderira europski put Makedonije.

Stoga, pozivam Europsku komisiju i Vijeće da iskoriste primjere dobre prakse iz prošlih krugova pregovora, kao što je zadnji upravo s Hrvatskom,  te hitno iznađu rješenje kako bi se Makedoniji nesmetano službeno otvorili pregovori, a bilateralni spor nastavio rješavati usporedo s makedonskim usklađivanjem s europskim zakonodavstvom“, rekla je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu.

[ad id=”40551″]

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Politika

Željko Glasnović: Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata

Objavljeno

na

Objavio

Sabor će danas raspraviti uredbu EU-a koja bi trebala pridonijeti većoj pravnoj sigurnosti korisnika genetskih resursa, a nakon toga trebalo bi uslijediti glasovanje o dosad raspravljenim točkama.

Prijedlogom zakona o provedbi Uredbe EU-a o mjerama usklađivanja za korisnike Protokola iz Nagoye o pristupu genetskim resursima te poštenoj i pravičnoj podjeli dobiti koja proizlazi iz njihova korištenja u Uniji, želi se pridonijeti pravnoj sigurnosti i povećanju povjerenja između stranaka Protokola iz Nagoye te svih dionika koji sudjeluju u pristupu genetskim resursima i podjeli dobiti od genetskih resursa.

Na dnevnom redu sjednice je i prijedlog Kluba zastupnika HSS-a o izmjeni uredbe o naknadi za istraživanje i eksploataciju ugljikovodika. HSS traži povećanje rudne rente s dosadašnjih deset posto na 12 posto, te da se njezina raspodjela bude takva da pet posto ostvaruju gradovi, odnosno općine, pet posto županije, a dva posto bi išlo u državni proračun, piše Hina.

Željko Glasnović  želio je progovoriti o situaciji u školstvu.

“Kakvog čovjeka proizvodi hrvatski obrazovni sustav? Došla je ekipa, tu njih 60 ekonomista. Ja ih pitam jeste li ikad čitali The Economist?

Možda je jedan digao ruku. Što je s društvenim znanostima, političkim naukama, poviješću?

Tko kreira taj program u školama? Bloger Krule i Baba Vanga, ja ne znam više. Pitam ljude jeste li čitali ‘Sukob civilizacija’ od Huntingtona. To je danas temeljno štivo, to se danas događa. Imamo tu mantru da se trebamo baviti budučnošću, a ne prošlošću.

U SAD-u je budžet za vojsku 590 milijardi dolara. Ljudi ne poznaju povijesti. Zna li netko tko je Mate Dukovac, Mijo Drvarić ili Stipe Javor? Ljudi nemaju pojma o tome.

Tko je kriv za brisanje kolektivne memorije? Krivi su drugovi koji sjede ovdje. Svi imaju pravo na sjećanje osim Hrvata. Ja se bojim za ovu državu.

Željko Glasnović “zapalio” Sabor čistom istinom u 5 minuta! (VIDEO)

facebook komentari

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Novi zakon o braniteljima ne predstavlja rizik za proračun

Objavljeno

na

Objavio

Nema razloga za zabrinutost da bi novi zakon o braniteljima predstavljao rizik za rashodovnu stranu proračuna i sve je u skladu s procjenom financijskog učinka toga zakona, izjavio je u četvrtak u Bruxellesu hrvatski premijer Andrej Plenković.

“Što se tiče proračuna za Ministarstvo hrvatskih branitelja, sve je u skladu s procjenom financijskog učinka ovoga zakona koji stupa na snagu 1. siječnja 2018., sredstva su alocirana i tu ne vidim nikakvih problema i mislim da bilo kakva zabrinutost s te strane nije utemeljena”, rekao je Plenković, odgovarajući na pitanje novinara.

Plenković je doputovao u Bruxelles, gdje će u petak sudjelovati na summitu čelnika EU i šest zemalja Istočnog partnerstva, a u četvrtak navečer sudjelovao je na sastanku čelnika Europske pučke stranke.

Europska komisija je u jesenskim gospodarskim prognozama ocijenila da su rizici za prihodovnu stranu povezani s očekivanim pojačanim učinkom krize u Agrokoru na porezne prihode od toga koncerna, a na rashodovnoj strani rizici dolaze od većeg povećanja plaća i socijalnih troškova, posebice na ratne veterane.

“Što se Agrokora tiče, mi vodimo računa da proces restrukturiranja traje i da se ide prema nagodbi. Ono što je najvažnije jest da je sve ovo što se da sada uradilo, a uradilo se jako puno da se spriječe posljedice za hrvatsku ekonomiju i sustav, bilo bez troškova za državni proračun i za sve naše ljude”, rekao je Plenković.

Premijer Plenković će u petak sudjelovati na 5. sastanku na vrhu Istočnog partnerstva, koji će biti prigoda da šefovi država ili vlada iz država članica EU i šest istočnih partnerskih zemalja ocijene postignuća ostvarena od posljednjeg sastanka na vrhu u Rigi 2015.

Naglasak u razgovorima bit će na konkretnoj koristi koju su ta postignuća donijela građanima šest zemalja Istočnog partnerstva: Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Moldovi i Ukrajini.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari