Pratite nas

Pregled

Petkovićeva obrana: Nije bilo etničkog čišćenja u Herceg Bosni

Objavljeno

na

Obrana generala Milivoja Petkovića pred Haškim sudom u četvrtak je na žalbenom ročištu poručila da zaključak raspravnog vijeća u presudi protiv bosanskohercegovačke šestorke o etničkom čišćenju na području Herceg Bosne nije utemeljen i da za to nijedan potrebni kriterij nije dokazan.

Braniteljica bivšeg načelnika glavnog stožera HVO-a Vesna Alaburić kazala je kako dokazima nisu potkrijepljeni zaključci presude da je u siječnju 1993. osmišljen zločinački plan etničkog čišćenja, nije bilo promjene etničkog sastava kao nužnog dokaza provedenog etničkog čišćenja i neutemeljeno je zaključeno da je vodstvo Herceg Bosne intenziviralo u lipnju 1993. etničko čišćenje toga prostora, a u stvari se radilo o operacijama kao odgovoru na pojačane vojne aktivnosti Armije BiH i opasnosti da HVO izgubi kontrolu nad širim mostarskim područjem.

Haški je sud šestoricu bosanskohercegovačkih Hrvata u svibnju 2013. nepravomoćno osudio na kazne od 10 do 25 godina zatvora zbog zločina nad muslimanima tijekom rata u BiH osmišljenih u okviru udruženog zločinačkog pothvata.

Bivši predsjednik vlade Herceg Bosne Jadranko Prlić nepravomoćno je tada osuđen na 25 godina zatvora, bivši ministar obrane Bruno Stojić i bivši načelnici Glavnog stožera HVO-a Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina zatvora, bivši zapovjednik vojne policije Valentin Ćorić na 16, a načelnik Ureda za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora.

Raspravno vijeće je većinom glasova, uz suprotno mišljenje predsjedavajućeg suca Jeana Claudea Antonettija, tada zaključilo da je sukob između HVO-a i Armije BiH 1993.-94. godine bio međunarodni sukob te da je većina zločina nad muslimanskim stanovništvom Herceg-Bosne za koje su se teretili optuženi počinjena u okviru udruženog zločinačkog pothvata u kojem je sudjelovao i dio političkog i vojnog vodstva Republike Hrvatske, uključujući i predsjednika Franju Tuđmana.

Cilj toga udruženog zločinačkog pothvata, prema zaključcima presude, bio je uspostava hrvatskog entiteta barem djelomično u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine i njegovo pripajanje Hrvatskoj kako bi se ponovo ostvarilo ujedinjenje hrvatskog naroda u slučaju raspada BiH, odnosno da on postane neovisna država unutar BiH tijesno povezana s Hrvatskom. Vijeće je zaključilo da su HVO i HZHB bili u funkciji ostvarivanja različitih aspekata zajedničkog zločinačkog cilja uspostave etnički homogenog prostora.

Alaburić je podsjetila da su već presude Martiću i Šešelju utvrdile da politička namjera ujedinjenja naroda koji živi na teritorijima različitih država nije zločin sam po sebi, a poručila je da se iz zalaganja vodstva Herceg Bosne za organiziranjem Bosne i Hercegovine kao složene države s nacionalnim jedinicama ne može izvući zaključak o planiranom etničkom čišćenju.

“Na temelju ovih dokaza nijedan razumni presuditelj ne može zaključiti da je od sredine siječnja 1993. postojao zajednički zločinački plan iseljenja muslimanskog stanovništva”, kazala je Alaburić.

Što se tiče odluke Petkovića od 30. lipnja 1993. da izolira i razoruža muslimanske pripadnike HVO-a i vojno sposobne muslimane, Alaburić je kazala kako se radilo o zakonitoj odluci koja je provedena kao posebna sigurnosna mjera u trenutku dok su muslimani iz redova HVO-a prelazili u sastav Armije BiH, koja je uputila poziv svima koji “mogu nositi pištolj ili kamen” da joj se priključe.

Vijeće je u presudi pojedinačne izgone kvalificiralo kao etničko čišćenje, no Alaburić je kazala kako se u tim slučajevima radi o zločinu deportacije koji nije počinjen sa svrhom etničkog čišćenja te da je vijeće počinilo pravnu pogrešku.

Član žalbenog vijeća Theodor Meron htio je da se tužiteljstvo izjasni koliki razmjeri deportacija moraju biti da bi ih se kvalificiralo kao etničko čišćenje.

Alaburić je poručila kako je raspravno vijeće u presudi kreiralo vlastiti predmet izlazeći iz okvira optužnice što je ocijenila pravno nedopustivim.

Što se tiče optužbi za niz ubojstava, Alaburić je kazala kako vijeće nije uspostavilo u svojim zaključcima ni činjenične ni logične veze tih ubojstava s šestorkom. Rekla je da po tom pitanju u presudi vlada kaos i da za neka ubojstva nitko i nije proglašen krivim.

Tužiteljstvo je u svom izlaganju ocijenilo da je raspravno vijeće u presudi ispravno zaključilo o Petkovićevoj odgovornosti, kao i etničkom čišćenju kao cilju zločinačkog pothvata.

Ivanović: HVO nije mogao okupirati teritorij na kojem Hrvati oduvijek žive

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tribina – Hrvatska 25 godina nakon Domovinskog rata. Kako dalje?

Objavljeno

na

Objavio

Tribina Projekta Velebit

Na početku tribine nastupa će novinar, glumac i voditelj Podcasta Velebit Dražen Stjepandić, koji je i autor humorističke monodrame ‘Lijevom našom’, a koja je nastala kao adaptacija tekstova Zvonimira Hodaka.

Nakon njega stand–up komičar, također i voditelj Podcasta Velebit i Dnevnog SHOWiniste Domagoj Pintarić svojim britkim i duhovitim komentarima analizira aktualne apsurde društvene i političke situacije u Hrvatskoj.

Na kraju zajedno s Markom Juričem novinarom i voditeljem predstavljaju ‘Podcast Velebit’ i ‘Projekt Velebit’ kao ideju, inicijativu i alternativni medij u Hrvatskoj, kojemu nije svrha samo bilježiti zbivanja, nego analizirati i utvrditi gdje se Hrvatska nalazi i kojim putem treba krenuti 25 godina nakon osloboditeljskog i pobjedničkog Domovinskog rata.

PodcastVelebit

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Vlada RH i Osječko-baranjska županija pomažu gradovima i općinama u borbi protiv komaraca, najizglednije – aviotretiranje

Objavljeno

na

Objavio

Danas je u Velikoj vijećnici Osječko-baranjske županije održana hitno sazvana Koordinacija župana s načelnicima i gradonačelnicima na temu alarmantno velikog broja komaraca na području gradova i općina Osječko-baranjske županije.

Župan Ivan Anušić, prošlog je petka (14. lipnja) u Zadru održao sastanak i s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem kako bi Vlada RH pomogla s dodatnim sredstvima da se riješi problem komaraca. Slijedom toga, jučer (18. lipnja) je u Osječko-baranjskoj županiji održan sastanak s predstavnicima Grada Osijeka nakon kojeg je Vladi RH poslana molba za pomoć u provođenju mjera dezinsekcije na području Osječko-baranjske županije.

Na današnjoj sjednici Vlade, uoči županijske Koordinacije donesen je Zaključak u vezi s rješavanjem problematike dezinsekcije komaraca u Osječko-baranjskoj županiji. Ovim se Zaključkom zadužuje Ministarstvo zdravstva da, u suradnji s Osječko-baranjskom županijom, jedinicama lokalne samouprave na području Osječko-baranjske županije te Zavodom za javno zdravstvo Osječko-baranjske županije, poduzme odgovarajuće mjere radi rješavanja problematike dezinsekcije komaraca na području Osječko-baranjske županije u cilju što kvalitetnije zaštite zdravlja ljudi na njezinom području.

– Brzom reakcijom i ovim Zaključkom Vlada RH dala nam je do znanja da stoji na raspolaganju za financijsku pomoć koliko god bude potrebno, a na nama je sada da pronađemo način kako najbrže i najučinkovitije riješiti problem s komarcima. Dosadašnji sustav očigledno nije dobar, svaka općina i grad radili su tretiranje na svoj način i u različito vrijeme, a neki od njih nisu ni imali sredstva za borbu protiv komaraca u svojim proračunima niti su provodili bilo kakvu aktivnost – rekao je župan Anušić te dodao kako će novci biti utrošeni na aviotretiranje kako bi sanirali ovu izvanrednu situaciju.

Dodao je da nema zabrane aviotretiranja, već da postoje određeni uvjeti koji se moraju ispuniti za tretiranje iz zraka iznad naseljenih mjesta, rubnih dijelova Kopačkog rita te drugih poplavnih područja.

– Tretiranje komaraca sa zemlje u ovom trenutku ne daje rezultate, što je vidljivo, aviotretiranje je sada najbolja opcija kako bismo riješili ovaj ne samo zdravstveni nego i poljoprivredni i gospodarski i turistički problem. Postoje mjesta koja su poplavna, a nedostupna su za tretiranje sa zemlje i s tih područja dolazi najviše komaraca – rekao je župan i naglasio kako je Osječko-baranjska županija prošle godine osnovala Povjerenstvo za koordinaciju sustava kontrole komaraca i uspostavljanja programa u gradovima i općinama.

Županija nema nadležnost provoditi mjere tretiranja komaraca pa je Povjerenstvo započelo s izradom Strategije kontrole komaraca koja bi dala jasne smjernice općinama i gradovima u čijoj je nadležnosti prevencija i suzbijanje komaraca.

– Strategija koju donosimo obuhvaća 365 dana borbe protiv komaraca, ključno je larvicidno tretiranje na područjima gdje su epicentri njihovog razmnožavanja kako bi spriječili situacije u kakvoj se danas nalazimo. Temeljem Strategije planiramo oformiti javnu ustanovu koja će uz Zavod za javno zdravstvo koje vrši monitoring, vršiti kontrolu, prevenciju i suzbijanje komaraca tijekom cijele godine na području svih općina i gradova jer komarci ne poznaju administrativne granice, a lete i do 40 kilometara od staništa – zaključio je župan Anušić.

Na današnjoj je Koordinaciji zaključeno kako će nakon usvajanja Strategije na Županijskoj skupštini, istu dobiti sve jedinice lokalne samouprave kako bi je usvojili na gradskim i općinskim vijećima jer će Strategija dati jasne smjernice kako smanjiti razinu komaraca do te mjere da ne utječu na kvalitetu života stanovnika Osječko-baranjske županije.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari