Pratite nas

Iz Svijeta

Petnaest godina nakon Sadamova pada, izblijedjele su iračke nade

Objavljeno

na

Prije petnaest godina Abu Ali oduševljeno je gledao kako američki vojnici ulaze u Bagdad. “Tiranin je pao”, rekao je samome sebi, zamišljajući svijetlu iračku budućnost bez Sadama Huseina.

Ali godine koje su uslijedile donijele su samo jad, kaže Abu Ali danas, gledajući fotografije svoja tri sina ubijena u kaosu koji je obilježio poslijesadamovo doba.

Irak je nakon američke invazije 2003. godine oslobođen višedesetljetne dikture, ali je odmah potom potonuo u nasilje.

Sektaški sukobi i džihadistički napadi razdvojili su obitelji i života koštali desetke tisuća ljudi, ostavivši iza sebe i rane koje nikako da zacijele i trulu ekonomiju.

U srpnju 2007. Abu Alijev najstariji sin, bilo mu je 18, ubijen je u eksploziji autobombe na uličnoj tržnici u Bagdadu. Ondje je prodavao lubenice prolaznicima.

Šest godina poslije, gotovo na isti datum, u sličnom su mu napadu ubijena i druga dvojica sinova, kojima su tada bile 22 i 17 godina.

Gubici su Abu Aliju duboko izbrazdani na licu, koje izgleda mnogo starije od njegove 61 godine.

Sanjao je da će mu sinovi živjeti mnogo bolje nego on, ali sada ih svakoga tjedna posjećuje samo na groblju.

Njegove nade u bolju budućnost odavno su se ugasile. “Ovdje političari misle samo na sebe, nitko ne misli na narod”, rekao je.

Bagdad je pao kada je pao kip

Prije je bilo drugačije, kaže Kais a-Šarija, frizer u glavnom gradu.

“Sadam Husein je bio jak, kontrolirao je sve i plašio svijet svojim kemijskim oružjem”, rekao je.

Svakoga je jutra otvarajući salon na trgu u srcu Bagdada gledao kolosalni kip iračkog diktatora prekoputa.

Prije 15 godina, 9. travnja 2003., gledao je kako američki vojnici i njihovo oklopno vozilo pomažu okupljenom mnoštvu da sruše brončani kip.

“Bagdad je pao kad je taj kip pao”, rekao je pokazujući golemo postolje, danas djelomično skriveno građevnim kamenom i limom u sklopu gradilišta nekog projekta koji već godinama stoji na mjestu.

Šariji je tada bilo 27 godina i nadao se, “kao i svi mladi”, da će Bagdad uskoro biti pun noćnih klubova i restorana.

“Mislili smo da ćemo putovati svijetom”, rekao je.

Ali umjesto napretka i otvaranja svijetu, život u Iraku izgleda kao “jedan korak naprijed, a pet natrag”, dodaje.

Amerikanci nisu znali što poslije Sadama

Mahmud Otman, 65-godišnji kurdski političar koji je bio dio iračke prijelazne vlade nakon Sadamova pada, isto je sanjao o boljem sutra.

“Ako su Amerikanci imali plan kako svrgnuti Sadama, sigurno nisu imali plan što poslije njega”, kaže Otman.

Državne institucije relativno su brzo očišćene od članova Sadamove svemoćne stranke Baath. Ali su zato procvjetale sektaške napetosti i korupcija.

“Mislili smo da imamo federalni i demokratski sustav, a imali smo sektašenje i šovinizam”, tvrdi Rauf Maruf, čelnik oporbene kurdske stranke Goran.

Pripadnici iračkih vjerskih i etničkih manjina platili su najveću cijenu za proteklo desetljeće i pol kaosa.

“Naša zemlja ide iz katastrofe u katastrofu”, kaže patrijarh kaldejskih katolika, čija je zajednica sve manja.

Svaka institucija je zahvaćena, dodaje 58-godišnji sveučilišni profesor Abdel Salam al-Samer.

“Stanje na toliko mnogo naših fakulteta sve je gore”, naglašava Samer, koji se, kaže, nagledao kako se političke frakcije upliću u obrazovanje, a i kako mu kolege ubijaju militanti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Orban: Naša kampanja razotkriva briselske birokrate

Objavljeno

na

Objavio

Konzervativni mađarski premijer Viktor Orban branio je u petak svoju kontroverznu kampanju protiv predsjednika Europske komisije Jeana-Claudea Junckera koja ga prikazuje kao zagovornika ilegalnih migracija.

Na službenoj Facebook stranici mađarske vlade prikazan je poster Junckera i američkog milijardera mađarskog porijekla Georgea Sorosa, uz popratni tekst “Vi također imate pravo znati što vam Bruxelles priprema”.

“Oni žele uvesti obvezne migrantske kvote. Žele umanjiti suvereno pravo država članica (EU-a) na zaštitu svojih granica. Oni bi omogućili imigraciju pomoću migrantskih viza”, piše na plakatu.

Komisija je oštro odbacila te optužbe, tvrdeći da Budimpešta širi “lažne vijesti”.

Orban, koji se nada da će zajedno s ostalim protuimigrantskim strankama dobro proći na europskih izborima u svibnju, ne popušta ni u petak.

“Ta kampanja razotkriva briselske birokrate”, rekao je u tjednom intervjuu državnom radiju. “Trenutna većina u Bruxellesu želi pojačati imigraciju koja će dovesti do toga da Europa više ne pripada Europljanima”, dodao je.

Juncker je u utorak rekao da bi Orbanovu stranku Fidesz trebalo izbaciti iz Europske pučke stranke (EPP), usporedivši Orbana s Marinom Le Pen, čelnicom francuske krajnje desnice.

Sve su glasniji pozivi da se njegova “nacionalistička” stranka, koja vodi oštru protuimigrantsku kampanju, isključi iz te skupine koja okuplja stranke kršćanskih demokrata i desnog centra.

Fidesz je snažan u svojoj domovini i osvojit će velik broj zastupnika na euroizborima te bi njegovo izbacivanje iz EPP-a oslabilo tu skupinu koja je najjača u Europskom parlamentu.

Mađarska je bila prva zemlja u Europi koja je 2015. zauzela tvrdo stajalište prema imigraciji. Te je godine u EU stiglo više od milijun ljudi, a polovica je na putu prema zapadnoj Europi prošla preko Mađarske.

(Hina)

Orban: Ponovno se javljaju snage koje žele otvorena društva i svijet bez nacija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite

Objavljeno

na

Objavio

Ruski predsjednik Vladimir Putin je rekao da je Rusija vojno spremna za krizu u stilu kubanske raketne krize ako je Sjedinjene Države žele i zaprijetio raspoređivanjem hipersoničnih nuklearnih projektila na brodove ili podmornice u blizini američkih teritorijalnih voda.

Kubanska raketna kriza razbuktala se 1962. kada je Moskva odgovorila na američko raspoređivanje projektila u Turskoj tako što je poslala balističke projektile na Kubu izazvavši spor koji je doveo svijet na rub nuklearnog rata.

Nakon više od pet desetljeća napetosti ponovno rastu zbog straha Rusije da bi Sjedinjene Države mogle rasporediti nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi dok se raspada ključni sporazum Hladnoga rata o kontroli naoružanja.

Putinova izjava dana kasno u srijedu ruskim medijima uslijedila je nakon upozorenja da će Moskva uzvratiti na bilo kakav pokušaj SAD-a da rasporedi nove projektile bliže Rusiji raspoređivanjem svojih projektila bliže Sjedinjenim Državama ili raspoređivanjem bržih projektila ili oboje.

Putin je obrazložio svoje upozorenje po prvi puta rekavši kako bi Rusija mogla rasporediti hipersonične projektile na brodove i podmornice koji bi mogli vrebati kod američkih teritorijalnih voda ako bi Washington krenuo u raspoređivanje nuklearnog oružja kratkog i srednjeg dometa u Europi.

“(Govorimo o) mornaričkim nosačima: podmornicama ili površinskim brodovima. A možemo ih smjestiti, uz ovakvu brzinu i domet (naših projektila) … u neutralne vode. Plus, one nisu nepokretne, kreću se i oni će ih morati pronaći”, rekao je Putin prema transkriptu Kremlja.

“Pa ti računaj: Mach devet (brzina projektila) i preko 1000 km (njihov domet)”.

State Department odbacio je ranija Putinova upozorenja kao propagandu rekavši kako joj je namjera odvratiti pozornost od, kako tvrdi Washington, ruskog kršenja Sporazuma o nuklearnim snagama kratkog i srednjeg dometa (INF).

INF zabranjuje Rusiji i Sjedinjenim Državama da raspoređuju zemaljske projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi. Washington je 1. veljače rekao kako će se povući iz sporazuma za šest mjeseci ako Moskva ne prekine navodno kršenje.

Sjedinjene Države trenutno nemaju zemaljske nuklearne projektile kratkog i srednjeg dometa u Europi, ali bi ih mogle razviti i rasporediti ako INF propadne. Putin je rekao kako bi neki od takvih projektila mogli pogoditi Moskvu za 10 do 12 minuta.

Putin je kazao kako bi njegov mornarički odgovor na tako nešto značio da bi Rusija mogla izvršiti udar na Sjedinjene Države brže nego bi američki projektili raspoređeni u Europi mogli pogoditi Moskvu jer bi vrijeme leta bilo kraće.

“On (izračun) ne bi bio u njihovu korist, u najmanju ruku kako stvari danas stoje. To je sigurno”, rekao je Putin.

Odnosi između Moskve i Washingtona su napeti, dodao je, ali napetosti nisu usporedive s onima kubanske raketne krize.

“One (napetosti) nisu razlog da se jača suprotstavljanje do razina kubanske raketne krize u 1960-im. U svakom slučaju, to nije ono što mi želimo”, rekao je Putin. “Ako to netko želi, pa OK, neka izvoli. Izložio sam danas što bi to značilo. Neka računaju (vrijeme leta projektila)”.

(Hina)

>>> Putin: Rusija će ciljati SAD ako Washington razmjesti rakete u Europi

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari