Pratite nas

Iz Svijeta

Petnaest godina nakon Sadamova pada, izblijedjele su iračke nade

Objavljeno

na

Prije petnaest godina Abu Ali oduševljeno je gledao kako američki vojnici ulaze u Bagdad. “Tiranin je pao”, rekao je samome sebi, zamišljajući svijetlu iračku budućnost bez Sadama Huseina.

Ali godine koje su uslijedile donijele su samo jad, kaže Abu Ali danas, gledajući fotografije svoja tri sina ubijena u kaosu koji je obilježio poslijesadamovo doba.

Irak je nakon američke invazije 2003. godine oslobođen višedesetljetne dikture, ali je odmah potom potonuo u nasilje.

Sektaški sukobi i džihadistički napadi razdvojili su obitelji i života koštali desetke tisuća ljudi, ostavivši iza sebe i rane koje nikako da zacijele i trulu ekonomiju.

U srpnju 2007. Abu Alijev najstariji sin, bilo mu je 18, ubijen je u eksploziji autobombe na uličnoj tržnici u Bagdadu. Ondje je prodavao lubenice prolaznicima.

Šest godina poslije, gotovo na isti datum, u sličnom su mu napadu ubijena i druga dvojica sinova, kojima su tada bile 22 i 17 godina.

Gubici su Abu Aliju duboko izbrazdani na licu, koje izgleda mnogo starije od njegove 61 godine.

Sanjao je da će mu sinovi živjeti mnogo bolje nego on, ali sada ih svakoga tjedna posjećuje samo na groblju.

Njegove nade u bolju budućnost odavno su se ugasile. “Ovdje političari misle samo na sebe, nitko ne misli na narod”, rekao je.

Bagdad je pao kada je pao kip

Prije je bilo drugačije, kaže Kais a-Šarija, frizer u glavnom gradu.

“Sadam Husein je bio jak, kontrolirao je sve i plašio svijet svojim kemijskim oružjem”, rekao je.

Svakoga je jutra otvarajući salon na trgu u srcu Bagdada gledao kolosalni kip iračkog diktatora prekoputa.

Prije 15 godina, 9. travnja 2003., gledao je kako američki vojnici i njihovo oklopno vozilo pomažu okupljenom mnoštvu da sruše brončani kip.

“Bagdad je pao kad je taj kip pao”, rekao je pokazujući golemo postolje, danas djelomično skriveno građevnim kamenom i limom u sklopu gradilišta nekog projekta koji već godinama stoji na mjestu.

Šariji je tada bilo 27 godina i nadao se, “kao i svi mladi”, da će Bagdad uskoro biti pun noćnih klubova i restorana.

“Mislili smo da ćemo putovati svijetom”, rekao je.

Ali umjesto napretka i otvaranja svijetu, život u Iraku izgleda kao “jedan korak naprijed, a pet natrag”, dodaje.

Amerikanci nisu znali što poslije Sadama

Mahmud Otman, 65-godišnji kurdski političar koji je bio dio iračke prijelazne vlade nakon Sadamova pada, isto je sanjao o boljem sutra.

“Ako su Amerikanci imali plan kako svrgnuti Sadama, sigurno nisu imali plan što poslije njega”, kaže Otman.

Državne institucije relativno su brzo očišćene od članova Sadamove svemoćne stranke Baath. Ali su zato procvjetale sektaške napetosti i korupcija.

“Mislili smo da imamo federalni i demokratski sustav, a imali smo sektašenje i šovinizam”, tvrdi Rauf Maruf, čelnik oporbene kurdske stranke Goran.

Pripadnici iračkih vjerskih i etničkih manjina platili su najveću cijenu za proteklo desetljeće i pol kaosa.

“Naša zemlja ide iz katastrofe u katastrofu”, kaže patrijarh kaldejskih katolika, čija je zajednica sve manja.

Svaka institucija je zahvaćena, dodaje 58-godišnji sveučilišni profesor Abdel Salam al-Samer.

“Stanje na toliko mnogo naših fakulteta sve je gore”, naglašava Samer, koji se, kaže, nagledao kako se političke frakcije upliću u obrazovanje, a i kako mu kolege ubijaju militanti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Predsjednica na konferenciji Sueddeutsche Zeitunga predstavila viziju razvoja Hrvatske

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović predstavila je u srijedu na Gospodarskoj konferenciji dnevnika Sueddeutshe Zeitung u Berlinu svoju viziju gospodarskog razvoja Hrvatske posebice ukazavši na potrebu poboljšanja investicijske klime, ‘rebrendiranja’ Hrvatske te potrebu porezne reforme i smanjenja troškova rada.

„Želimo poboljšati investicijsku klimu kako bi Hrvatska postala konkurentna unutar Europske unije. Mislim da bi Hrvatska mogla biti jedna od najnaprednijih zemalja na svijetu“, rekla je Kolinda Grabar-Kitarović na završetku trodnevne gospodarske konferencije.

Ona je spomenula i uspjeh Hrvatske na svjetskom nogometnom prevenstvu u Rusiji istaknuvši da bi taj uspjeh mogao biti i od koristi za Hrvatsku.

„Isto tako kao što je Irska nakon Svjetskog prvenstva u Italiji izbacila slogan ‚Keltski tigar’ tako je moja želja da Hrvatska postane ‘Jadranski tigar’“, rekla je hrvatska predsjednica u Berlinu.

Spomenula je i kako je to utjecalo na njezin imidž u svijetu. „Možete godinama raditi kao političarka ali onda odjednom zbog jednog prvenstva postaneš poznat“, rekla je Grabar-Kitarović.

Ona je istaknula želju za „rebrendiranjem“ Hrvatske kako bi ona mogla biti prepoznata kao zemlja u koju se isplati ulagati.

Kao jedan od glavnih ciljeva Grabar Kitarović je navela poreznu reformu i smanjenje troškova rada, što utječe i na najveći problem Hrvatske trenutno, a to je odljev mozgova.

„Naš problem je jer gubimo ljude koje odlaze tamo gdje su uvjeti bolji“, rekla je predsjednica RH zaključivši da bi reforme trebale ići u smjeru povećanja plaća, jer bi to zadržalo radnu snagu u Hrvatskoj.

„Neki su mi rekli da bi ostali u Hrvatskoj da im je plaća samo 1000 kuna viša“, kazala je je Grabar Kitarović.

Tijekom svog govora, Grabar-Kitarović se dotakla i Inicijative triju mora koja bi, kako je rekla, pomogla smanjenju razlike u blagostanju između istočnog i zapadnog dijela Europske unije.

„Ta inicijativa je krivo shvaćena kao inicijativa razdora, a ona zapravo ide u smjeru kohezije unutar Europske unije“, rekla je hrvatska predsjednica.

Nakon govora Kolinda Grabar-Kitarović je odgovarala na pitanja publike Gospodarske konferencije.

Gospodarska konferencija dnevnika Sueddeutsche Zeitung održana je po dvanaesti put, a otvorena je u ponedjeljak govorom predsjednika Europske komisije Jean-Clauda Junckera o budućnosti Europske unije.

Konferencija je ove godine okupila niz državnika i visokih predstavnika gospodarstva. U sklopu kongresa sudjeluju i predsjednici vlada Islanda, Estonije i Srbije.

Hrvatska predsjednica bila je poslije otvaranja i gost na svečanoj večeri tijekom koje je razgovarala i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

(Hina)

Kolinda Grabar-Kitarović u Berlinu s Angelom Merkel

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Češka odbacila Marakeški sporazum o migracijama

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Češka se u srijedu pridružila skupini zemalja članica Europske unije koje odbacuju UN-ov Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i zakonitim migracijama, takozvani Marakeški sporazum

Proces izrade Globalnog kompakta počeo je usvajanjem Njujorške deklaracije o izbjeglicama i migrantima iz 2016. koju su prihvatile sve 193 zemlje članice UN-a s izuzetkom Sjedinjenih Država koje su se povukle, a trebao bi biti potvrđen u Maroku u prosincu zbog čega se naziva i Marakeškim sporazumom.

Češka vlada rano u srijedu izglasala je da neće pristupiti Globalnom kompaktu, što je i najavljivala.

‘Češka je odavna zagovarala načelo razdvajanja legalne od ilegalne migracije’, rekao je zamjenik premijera Richard Brabec na konferenciji za novinare.

Prijedlozi koje iznosi Češka i druge europske zemlje teže upravo tome, ali ‘završni tekst (Globalnog kompakta) ne odražava takve prijedloge’, rekao je Brabec.

Time se Češka pridružila vladama desnice u Mađarskoj i Austriji koje su odlučile da neće potvrditi Marakeški sporazum, a istupanje su najavile i Poljska te Bugarska koja bi u srijedu trebala glasati.

Globalni kompakt za migracije prvi je sporazum pripremljen suradnjom više vlada uz podršku Ujedinjenih naroda. Sporazum “nije pravno obvezujući” i temelji se na vrijednostima kao što su državni suverenitet, nediskriminacija i ljudska prava te na suradnji u poboljšanju uvjeta i koristi migracija.

Sastoji se od 23 cilja za bolje upravljanje migracijama na lokalnim, nacionalnim i globalnim razinama. Prema kompaktu, prvenstveno je potrebno minimalizirati utjecaj faktora koji potiču ljude na migracije. Uz to, očekuje se integrirano i koordinirano upravljanje granicama, etično i sigurno pružanje pomoći svim migrantima, kao i poticaj zajednicama na inkluziju pridošlica.

(Hina)

 

Odlazak ‘migrant’ Merkel

 

 

 

Bugarska odustaje od Marakeškog sporazuma

 

 

 

Nino Raspudić: Marakeški sporazum je vrlo problematičan dokument, Hrvatska ga ne bi trebala potpisati!

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari