Pratite nas

Iz Svijeta

Petnaest godina nakon Sadamova pada, izblijedjele su iračke nade

Objavljeno

na

Prije petnaest godina Abu Ali oduševljeno je gledao kako američki vojnici ulaze u Bagdad. “Tiranin je pao”, rekao je samome sebi, zamišljajući svijetlu iračku budućnost bez Sadama Huseina.

Ali godine koje su uslijedile donijele su samo jad, kaže Abu Ali danas, gledajući fotografije svoja tri sina ubijena u kaosu koji je obilježio poslijesadamovo doba.

Irak je nakon američke invazije 2003. godine oslobođen višedesetljetne dikture, ali je odmah potom potonuo u nasilje.

Sektaški sukobi i džihadistički napadi razdvojili su obitelji i života koštali desetke tisuća ljudi, ostavivši iza sebe i rane koje nikako da zacijele i trulu ekonomiju.

U srpnju 2007. Abu Alijev najstariji sin, bilo mu je 18, ubijen je u eksploziji autobombe na uličnoj tržnici u Bagdadu. Ondje je prodavao lubenice prolaznicima.

Šest godina poslije, gotovo na isti datum, u sličnom su mu napadu ubijena i druga dvojica sinova, kojima su tada bile 22 i 17 godina.

Gubici su Abu Aliju duboko izbrazdani na licu, koje izgleda mnogo starije od njegove 61 godine.

Sanjao je da će mu sinovi živjeti mnogo bolje nego on, ali sada ih svakoga tjedna posjećuje samo na groblju.

Njegove nade u bolju budućnost odavno su se ugasile. “Ovdje političari misle samo na sebe, nitko ne misli na narod”, rekao je.

Bagdad je pao kada je pao kip

Prije je bilo drugačije, kaže Kais a-Šarija, frizer u glavnom gradu.

“Sadam Husein je bio jak, kontrolirao je sve i plašio svijet svojim kemijskim oružjem”, rekao je.

Svakoga je jutra otvarajući salon na trgu u srcu Bagdada gledao kolosalni kip iračkog diktatora prekoputa.

Prije 15 godina, 9. travnja 2003., gledao je kako američki vojnici i njihovo oklopno vozilo pomažu okupljenom mnoštvu da sruše brončani kip.

“Bagdad je pao kad je taj kip pao”, rekao je pokazujući golemo postolje, danas djelomično skriveno građevnim kamenom i limom u sklopu gradilišta nekog projekta koji već godinama stoji na mjestu.

Šariji je tada bilo 27 godina i nadao se, “kao i svi mladi”, da će Bagdad uskoro biti pun noćnih klubova i restorana.

“Mislili smo da ćemo putovati svijetom”, rekao je.

Ali umjesto napretka i otvaranja svijetu, život u Iraku izgleda kao “jedan korak naprijed, a pet natrag”, dodaje.

Amerikanci nisu znali što poslije Sadama

Mahmud Otman, 65-godišnji kurdski političar koji je bio dio iračke prijelazne vlade nakon Sadamova pada, isto je sanjao o boljem sutra.

“Ako su Amerikanci imali plan kako svrgnuti Sadama, sigurno nisu imali plan što poslije njega”, kaže Otman.

Državne institucije relativno su brzo očišćene od članova Sadamove svemoćne stranke Baath. Ali su zato procvjetale sektaške napetosti i korupcija.

“Mislili smo da imamo federalni i demokratski sustav, a imali smo sektašenje i šovinizam”, tvrdi Rauf Maruf, čelnik oporbene kurdske stranke Goran.

Pripadnici iračkih vjerskih i etničkih manjina platili su najveću cijenu za proteklo desetljeće i pol kaosa.

“Naša zemlja ide iz katastrofe u katastrofu”, kaže patrijarh kaldejskih katolika, čija je zajednica sve manja.

Svaka institucija je zahvaćena, dodaje 58-godišnji sveučilišni profesor Abdel Salam al-Samer.

“Stanje na toliko mnogo naših fakulteta sve je gore”, naglašava Samer, koji se, kaže, nagledao kako se političke frakcije upliću u obrazovanje, a i kako mu kolege ubijaju militanti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

U Meksiku privedeno gotovo 800 migranata bez dokumenata

Objavljeno

na

Objavio

Meksičke vlasti privele su gotovo 800 migranata bez dokumenata pronađenih u četiri kamiona na istoku Meksika u subotu, u jednoj od najvećih akcija protiv ilegalne imigracije posljednjih mjeseci, objavila je vlada.

Nacionalni institut za migracije u Meksiku (INM) priopćio je u subotu navečer kako je pronađen 791 strani državljanin u kamionima koji su zaustavljeni u istočnoj saveznoj državi Veracruz i time potvrdili ranije izvještaje o masovnom pritvaranju.

Meksiko je pojačao napore kako bi smanjio val migranata prema američkoj granici pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je obećao nametnuti carine na meksičku robu ako Meksiko ne zaustavi ilegalne imigracije.

Meksiko je sklopio sporazum sa SAD-om 7. lipnja o ukidanju tarifa. Meksička vlada ima rok od 45 dana da znatno smanji broj migranata koji dolaze do američko-meksičke granice ili će ponovno biti suočena s prijetnjom nametanja carina.

Većina uhvaćenih u pokušaju ulaska u Sjedinjene Države su osobe koje bježe od siromaštva i nasilja iz Gvatemale, Hondurasa i Salvadora.

Odluka o jačanju granica i odgovaranju na Trumpove prijetnje izazvala je napetosti u meksičkoj vladi. U petak je čelnik INM-a Tonatiuh Gullen podnio ostavku. Zamijenio ga je Francisco Garduno koji je prije bio na čelu zatvorskog sustava u Meksiku.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Iz Svijeta

Mike Pompeo: SAD ne želi rat s Iranom

Objavljeno

na

Objavio

Foto: EPA

Napetosti između SAD-a i Irana na vrhuncu su nakon što je Trumpova administracija optužila Teheran za napad na dva tankera

Iako je Iran “nesumnjivo” odgovoran za prošlotjedne napade na dva tankera, Sjedinjene Države ne žele rat s Teheranom, rekao je u nedjelju američki državni tajnik Mike Pompeo.

“Predsjednik Trump je učinio sve da se izbjegne rat. Mi ne želimo rat”, rekao je Pompeo u razgovoru za televiziju Fox.

No, istaknuo je da će Washington jamčiti slobodnu plovidbu važnim pomorskim pravcima.

“SAD će poduzeti sve nužne mjere, diplomatske i druge, da se to postigne”, rekao je Pompeo.

Napetosti između SAD-a i Irana na vrhuncu su nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa optužila Teheran da je u četvrtak izveo napade na dva tankera u Omanskom zaljevu. Iran uporno odbacuje bilo kakvu odgovornost.

“Obavještajne službe imaju puno podataka, puno dokaza. Većinu toga ćemo pokazati svijetu”, rekao je Pompeo koji je ranije bio direktor CIA-e.

Dodao je da ne želi govoriti o budućim potezima Washingtona. “Iran neće imati nuklarno oružje. To je cilj”, odgovorio je na pitanje hoće li SAD slati još vojnika i naoružanja u regiju.

“Jučer sam telefonski razgovarao s puno kolega u svijetu. Uvjeren sam da ćemo imati partnere koji razumiju tu prijetnju”, rekao je Pompeo.

(Hina)

 

Ponovno napad na tankere; Nova kriza u Perzijskom zaljevu ionako užarenu atmosferu čini još zapaljivijom

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari