Pratite nas

Kronika

Petrinja 1992 – kako su Srbi pokušali ubojstva ruskih novinara pripisati Hrvatima?

Objavljeno

na

U travnju 1992. godine na područje okupirane Petrinje u potrazi za ubijenim novinarima prispjela je skupina ruskih diplomata, a među njima je bio Vladimir Mukusev, tada zamjenik Vrhovnog Sovjeta Ruske Federacije. Tadašnje vlasti tzv. SAO Krajine iskopale su pred njima olupinu vozila, a odgovornost za njihovo ubojstvo pripisale hrvatskim snagama s majurskog groblja.

Ovo je samo jedan od niza slučajeva u Domovinskom ratu, ali i novijoj povijesti, gdje Srbi svoje zločine negiraju i pripisuju Hrvatima.

Ruske novinare Victora Nogina i snimatelja Genadija Kurinnoya, su u jesen 1991. u Panjanima kraj Kostajnice ubili pripadnici Martićeve paravojne srpske milicije.

Koji sat prije toga u Kostajnici su razgovarali s hrvatskim vojnicima, a usprkos njihovom upozorenju da je opasno, krenuli su put Petrinje u komandu bivše JNA. Do tamo nisu stigli jer su u Panjanima upali u zasjedu Martićevih milicajaca, koji su ih izrešetali, a tijela, zajedno s automobilom, zapalili i zakopali u selu Kukuruzari. Sedam mjeseci nakon ubojstva, u prisustvu ruskih diplomata iz Beograda i predstavnika Vojnog suda iz Banja Luke, koji su obavili uviđaj, iskopan je zapaljeni automobil, ali tijela nesretnih novinara nije bilo, piše vecernji.hr

Ivica Pandža Orkan, umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, smatra da se detalji zločina brižljivo skrivaju kako se ne bi narušili rusko-srpski odnosi.

“Pronađena je dokumentacija o tome kada i tko je likvidirao novinare i sve je potpuno jasno, no zločinci i dan danas mirno žive u Bosni, sigurni od progona, jer ni Rusima ni Srbima nije u interesu razotkriti pravu istinu koja baca sjenu na mit o “složnoj braći”. Doda li se tome izjava svjedoka zločina koji kaže kako je teško ranjeni Victor Nogin, prije nego što je dokrajčen, povikao “Ne pucajte, mi smo braća!”, jasno je da je riječ o vrućem krumpiru za obje strane. Ako već “braći” nije stalo da utvrde sve okolnosti ovog zločina, mi, hrvatski branitelji iz Sisačko-moslavačke županije, odlučili smo postaviti barem spomen obilježje na mjesto ubojstva,” kaže pukovnik Ivica Pandža.

Kada su se nekoliko mjeseci nakon nestanka novinara iz Rusije počeli raspitivati o njihovoj sudbini, službeni predstavnici srpskih vlasti tzv. Krajine i Srbije tvrdili su da su ih ubili pripadnici hrvatske vojske.

No, dokumenti koji su pronađeni nakon Oluje, a koji su dijelom danas u posjedu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, jasno pokazuju da su toga dana Nogin i Kurinnoy ubijeni kada su svojim automobilom, diplomatskih tablica ruskog konzulata i s vidljivim znakom Press, prilazili kontrolnoj točki na kojoj su bili članovi zloglasne jedinice Kaline Komogovina, koja je počinila brojne zločine na prostoru Banovine. Iz kasnijeg priznanja jednog od člana te jedinice, Steve Borojevića – Ćuka, pred srpskim pravosuđem, na automobil su, na raskrižju cesta Hrvatska Kostajnica – Petrinja – Sunja, s kontrolnog punkta zapucali pripadnici jedinice Kalina Komogovina, među kojima su bili i zamjenik zapovjednika Ilija Čizmić te Zdravko Matijašević.

Specijalnu jedinicu Kaline Komogovina činili su pripadnici Martićeve policije predvođeni Stevom Borojevićem – Gadafijem. Sjedište jedinice je bilo u spomen domu u selu Komogovina, a ta jedinica je počinila brojne zločine na Banovini nad Hrvatima, civilima, starcima, ženama i djeci. Danas su ti zločini pali u zaborav, premda se radi o zločinima koji su bili brutalni, učestali i masovni.

Zločini na Banovini – zastrašujući zaborav strašnog etničkog nasilja nad Hrvatima

*Nakon završetka Domovinskog rata u blizini spomenutog spomen-doma pronađeno je više masovnih grobnica sa tijelima ubijenih Hrvata (Plavićevac, Lovča – Marveno groblje, Slopačka kosa), a pripadnike jedinice sumnjiči se i za masakr nad 56 Hrvata u Baćinu.

Do sada je na teritoriju Hrvatske otkriveno 150 masovnih grobnica ubijenih Hrvata po etničkom ključu, od kojih se 101 masovna grobnica nalazi na područjima dviju županija; 57 u Vukovarsko-srijemskoj i 44 u Sisačko-moslavačkoj, kojoj pripada i Banovina s brojnim nemasovnim grobnicama na određenim područjima, koja se mogu proglasiti masovnim stratištima.

Isti dan kada je Vukovar okupiran masovni zločin učinjen je i u Škabrnji, a samo tri dana prije, 15. studenoga 1991., na Banovini, u selu Kostrići, koje je potpuno nestalo. Tog su dana srpski pobunjenici ubili, piše Raguž, „sve stanovnike koje su zatekli, njih ukupno 15, uključujući dvoje djece, od dvije i četiri godine, opljačkali kuće te spalili selo“, a koji dan poslije ubili su i „šesnaestog stanovnika“, koji se na dan zločina „nije zatekao u selu“. Bio je to Zlatko Jurić, otac dva ubijena sina i supruge, kojega je smrt obitelji rastrojila pa se sam predao zločincima otkad se gubi svaki trag o njemu. Do danas nisu pronađeni njegovi zemni ostaci.

Zločin su počinili pripadnici Jedinice za posebne namjene MUP-a SAO Krajine, prozvani „Kaline“, iz baze u Komogovini, pod zapovjedništvom Stevana Borojevića Gadafija, koje su izravno bile podređene Milanu Martiću. Većina ih je prošla specijalnu obuku u kampu Golubići kod Knina, u kojem je glavni instruktor bio Dragan Vasiljković, poznat kao Kapetan Dragan, nedavno osuđen na splitskom sudu za zločine počinjene u Domovinskom ratu. Početkom lipnja 1991. Vasiljković svečano otvara centre za obuku specijalaca na Šamarici, gdje je imao štab, a obučava još u Majskoj Poljani na Kordunu i Komogovini u dotadašnjem Domu boraca NOB-a, gdje je bila stacionirana specijalna jedinica Kaline.

U Sisačko-moslavačkoj županiji ubijene su ili nestale 942 osobe (272 su ekshumirane iz masovnih grobnica i 453 iz pojedinačnih), a traži se još 217 nestalih. Samo u Pounju do sada je otkriveno jedanaest masovnih grobnica u kojima su pronađeni ostaci ubijenih ili cijela tijela 114 žrtava. Mnogi se još traže. Tu se nalazi masovna grobnica u selu Baćin, iz koje je ekshumirano 56 žrtava, poslije Ovčare s najviše ekshumiranih. Na tom je području i najmonstruoznije stratište, spomenuti Kostrići, u kojem su 15. studenog 1991, pobijeni svi zatečeni stanovnici sela.

Na nevelikom prostoru, koji je do rata pripadao općini Hrvatska Kostajnica, a danas je razdijeljen na više općina, otkriveno je devet masovnih grobnica, dok se dvije – Bašćine / Donji Hrastovac i Slopačka kosa / Drainska kosa – nalazi u općinama Sunja i Petrinja. Ostalih devet nalazi se na prostorima koji se protežu od Zrinske gore do Une. U općini Donji Kukuruzari nalaze se dvije, Plavićevac / Mečenčani i Marveno groblje / Lovča. Već spomenuti Kostrići i Vasića Bare / Meminska nalaze se na području općine Majur. Na sadašnjem području općine Hrvatska Kostajnica otkrivene su tri masovne grobnice: Groblje sv. Ane, Kurbanovo brdo i Novljani. Osim spomenute grobnice u Baćinu na teritoriju općine Hrvatska Dubica otkrivena je i grobnica na lokaciji Višnjički bok / Cvetin vir. Po mnogima masovna grobnica je i rijeka Una.

Mnoge neće biti otkrivene jer su po nekoliko puta premještane da im se zamete trag.

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj

Kronika

Čavlović Smiljanec osuđena na dvije godine zatvora

Objavljeno

na

Objavio

foto HINA

Bivša ravnateljica Porezne uprave i saborska zastupnica SDP-a Nada Čavlović Smiljanec u četvrtak je osuđena i kažnjena s dvije godine zatvora za prolongiranje naplate poreznog duga osječkom poduzetniku Željku Bilošu.

Biloš, čijoj je tvrtki OLT prema optužnici prolongirana naplata poreznog duga čime je državni proračun oštećen za 9,5 milijuna kuna, osuđen je na četiri godine i šest mjeseci zatvora. S njima je na optuženičkoj klupi zagrebačkog Županijskog suda bila i bivša šefica osječke Porezne uprave Ružica Kovačević koja je dobila tri godine zatvora.

Tužiteljstvo tvrdi da je Čavlović Smiljanec autoritetom ravnateljice Porezne uprave, nakon donošenja rješenja o ovrsi, od Ružice Kovačević tražila da se rješenje ne provede, iako je po zahtjevu bez odgode moralo biti proslijeđeno Fini.

Time je Biloševoj tvrtki, po tvrdnjama tužiteljstva, omogućeno nesmetano poslovanje po računu sve do pokretanja predstečajne nagodbe u svibnju 2013. te je onemogućena ovrha.

Optuženici su na suđenju zanijekali krivnju i odbacili optužbe.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Kod Veleprometa pronađeni posmrtni ostaci jedne osobe iz Domovinskog rata

Objavljeno

na

Objavio

Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja

Na prostoru Veleprometa, javlja Uprava za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja, pronađeni su i ekshumirani posmrtni ostaci jedne osobe koji, prema preliminarnim nalazima, potječu iz razdoblja Domovinskog rata. Kako navode iz Uprave, pronađeni posmrtni ostaci prevezeni su na Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku u Zagrebu radi daljnje obrade i identifikacije.

“Temeljem dojave o navodnoj masovnoj grobnici, probnim iskapanjem pretražena je označena površina od oko 15 m² na koju je ukazao izvor, no na označenoj lokaciji nisu pronađeni posmrtni ostaci žrtava, kao ni tragovi u tlu koji bi upućivali na to da su na navedenoj lokaciji posmrtni ostaci bili ukopani. Daljnjim istraživanjem pretražena je deseterostruko veća površina (oko 150 m²), a mjesto pronalaska posmrtnih ostataka nalazi se na mjestu masovnih grobnica na Veleprometu koje je tzv. JNA još u prosincu 1991. godine u sklopu asanacije terena premjestila na Novo groblje u Vukovaru, odakle su ekshumirani 1998. godine te većim dijelom i identificirani”, stoji u priopćenju Uprave.

Dodaju kako se pretpostavlja da su pronađeni posmrtni ostaci zaostali na tom području prilikom asanacije terena, a na navedeni zaključak upućuju tragovi ranijih iskopa vidljivi u strukturi tla, kao i ovom prilikom pronađeni zaostali osobni predmeti već identificiranih osoba ekshumiranih na Novom groblju u Vukovaru.

Napominju i kako su u neposrednoj blizini mjesta pronalaska posmrtnih ostataka provedena probna iskapanja i u studenome 2000. te u svibnju 2003. godine, ali tom prilikom posmrtni ostaci nisu pronađeni.

Prema službenim podacima Republika Hrvatska još uvijek traga za 386 osoba nestalih i nasilno odvedenih s područja Grada Vukovara i prigradskih naselja te u pokušaju proboja iz neprijateljskog obruča u Vukovaru, među kojima je i neutvrđeni broj hrvatskih branitelja i civila izdvojenih na Veleprometu.

Trenutačno se terenska istraživanja provode na Priljevu u Vukovaru i na području Svinjarevaca, kao i na drugim mjestima za koja prikupljena saznanja upućuju na mogućnost ukopa posmrtnih ostataka.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Oglasi

Komentari