Pratite nas

Kronika

Petrinja 1992 – kako su Srbi pokušali ubojstva ruskih novinara pripisati Hrvatima?

Objavljeno

na

U travnju 1992. godine na područje okupirane Petrinje u potrazi za ubijenim novinarima prispjela je skupina ruskih diplomata, a među njima je bio Vladimir Mukusev, tada zamjenik Vrhovnog Sovjeta Ruske Federacije. Tadašnje vlasti tzv. SAO Krajine iskopale su pred njima olupinu vozila, a odgovornost za njihovo ubojstvo pripisale hrvatskim snagama s majurskog groblja.

Ovo je samo jedan od niza slučajeva u Domovinskom ratu, ali i novijoj povijesti, gdje Srbi svoje zločine negiraju i pripisuju Hrvatima.

Ruske novinare Victora Nogina i snimatelja Genadija Kurinnoya, su u jesen 1991. u Panjanima kraj Kostajnice ubili pripadnici Martićeve paravojne srpske milicije.

Koji sat prije toga u Kostajnici su razgovarali s hrvatskim vojnicima, a usprkos njihovom upozorenju da je opasno, krenuli su put Petrinje u komandu bivše JNA. Do tamo nisu stigli jer su u Panjanima upali u zasjedu Martićevih milicajaca, koji su ih izrešetali, a tijela, zajedno s automobilom, zapalili i zakopali u selu Kukuruzari. Sedam mjeseci nakon ubojstva, u prisustvu ruskih diplomata iz Beograda i predstavnika Vojnog suda iz Banja Luke, koji su obavili uviđaj, iskopan je zapaljeni automobil, ali tijela nesretnih novinara nije bilo, piše vecernji.hr

Ivica Pandža Orkan, umirovljeni pukovnik Hrvatske vojske, smatra da se detalji zločina brižljivo skrivaju kako se ne bi narušili rusko-srpski odnosi.

“Pronađena je dokumentacija o tome kada i tko je likvidirao novinare i sve je potpuno jasno, no zločinci i dan danas mirno žive u Bosni, sigurni od progona, jer ni Rusima ni Srbima nije u interesu razotkriti pravu istinu koja baca sjenu na mit o “složnoj braći”. Doda li se tome izjava svjedoka zločina koji kaže kako je teško ranjeni Victor Nogin, prije nego što je dokrajčen, povikao “Ne pucajte, mi smo braća!”, jasno je da je riječ o vrućem krumpiru za obje strane. Ako već “braći” nije stalo da utvrde sve okolnosti ovog zločina, mi, hrvatski branitelji iz Sisačko-moslavačke županije, odlučili smo postaviti barem spomen obilježje na mjesto ubojstva,” kaže pukovnik Ivica Pandža.

Kada su se nekoliko mjeseci nakon nestanka novinara iz Rusije počeli raspitivati o njihovoj sudbini, službeni predstavnici srpskih vlasti tzv. Krajine i Srbije tvrdili su da su ih ubili pripadnici hrvatske vojske.

No, dokumenti koji su pronađeni nakon Oluje, a koji su dijelom danas u posjedu Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra, jasno pokazuju da su toga dana Nogin i Kurinnoy ubijeni kada su svojim automobilom, diplomatskih tablica ruskog konzulata i s vidljivim znakom Press, prilazili kontrolnoj točki na kojoj su bili članovi zloglasne jedinice Kaline Komogovina, koja je počinila brojne zločine na prostoru Banovine. Iz kasnijeg priznanja jednog od člana te jedinice, Steve Borojevića – Ćuka, pred srpskim pravosuđem, na automobil su, na raskrižju cesta Hrvatska Kostajnica – Petrinja – Sunja, s kontrolnog punkta zapucali pripadnici jedinice Kalina Komogovina, među kojima su bili i zamjenik zapovjednika Ilija Čizmić te Zdravko Matijašević.

Specijalnu jedinicu Kaline Komogovina činili su pripadnici Martićeve policije predvođeni Stevom Borojevićem – Gadafijem. Sjedište jedinice je bilo u spomen domu u selu Komogovina, a ta jedinica je počinila brojne zločine na Banovini nad Hrvatima, civilima, starcima, ženama i djeci. Danas su ti zločini pali u zaborav, premda se radi o zločinima koji su bili brutalni, učestali i masovni.

Zločini na Banovini – zastrašujući zaborav strašnog etničkog nasilja nad Hrvatima

*Nakon završetka Domovinskog rata u blizini spomenutog spomen-doma pronađeno je više masovnih grobnica sa tijelima ubijenih Hrvata (Plavićevac, Lovča – Marveno groblje, Slopačka kosa), a pripadnike jedinice sumnjiči se i za masakr nad 56 Hrvata u Baćinu.

Do sada je na teritoriju Hrvatske otkriveno 150 masovnih grobnica ubijenih Hrvata po etničkom ključu, od kojih se 101 masovna grobnica nalazi na područjima dviju županija; 57 u Vukovarsko-srijemskoj i 44 u Sisačko-moslavačkoj, kojoj pripada i Banovina s brojnim nemasovnim grobnicama na određenim područjima, koja se mogu proglasiti masovnim stratištima.

Isti dan kada je Vukovar okupiran masovni zločin učinjen je i u Škabrnji, a samo tri dana prije, 15. studenoga 1991., na Banovini, u selu Kostrići, koje je potpuno nestalo. Tog su dana srpski pobunjenici ubili, piše Raguž, „sve stanovnike koje su zatekli, njih ukupno 15, uključujući dvoje djece, od dvije i četiri godine, opljačkali kuće te spalili selo“, a koji dan poslije ubili su i „šesnaestog stanovnika“, koji se na dan zločina „nije zatekao u selu“. Bio je to Zlatko Jurić, otac dva ubijena sina i supruge, kojega je smrt obitelji rastrojila pa se sam predao zločincima otkad se gubi svaki trag o njemu. Do danas nisu pronađeni njegovi zemni ostaci.

Zločin su počinili pripadnici Jedinice za posebne namjene MUP-a SAO Krajine, prozvani „Kaline“, iz baze u Komogovini, pod zapovjedništvom Stevana Borojevića Gadafija, koje su izravno bile podređene Milanu Martiću. Većina ih je prošla specijalnu obuku u kampu Golubići kod Knina, u kojem je glavni instruktor bio Dragan Vasiljković, poznat kao Kapetan Dragan, nedavno osuđen na splitskom sudu za zločine počinjene u Domovinskom ratu. Početkom lipnja 1991. Vasiljković svečano otvara centre za obuku specijalaca na Šamarici, gdje je imao štab, a obučava još u Majskoj Poljani na Kordunu i Komogovini u dotadašnjem Domu boraca NOB-a, gdje je bila stacionirana specijalna jedinica Kaline.

U Sisačko-moslavačkoj županiji ubijene su ili nestale 942 osobe (272 su ekshumirane iz masovnih grobnica i 453 iz pojedinačnih), a traži se još 217 nestalih. Samo u Pounju do sada je otkriveno jedanaest masovnih grobnica u kojima su pronađeni ostaci ubijenih ili cijela tijela 114 žrtava. Mnogi se još traže. Tu se nalazi masovna grobnica u selu Baćin, iz koje je ekshumirano 56 žrtava, poslije Ovčare s najviše ekshumiranih. Na tom je području i najmonstruoznije stratište, spomenuti Kostrići, u kojem su 15. studenog 1991, pobijeni svi zatečeni stanovnici sela.

Na nevelikom prostoru, koji je do rata pripadao općini Hrvatska Kostajnica, a danas je razdijeljen na više općina, otkriveno je devet masovnih grobnica, dok se dvije – Bašćine / Donji Hrastovac i Slopačka kosa / Drainska kosa – nalazi u općinama Sunja i Petrinja. Ostalih devet nalazi se na prostorima koji se protežu od Zrinske gore do Une. U općini Donji Kukuruzari nalaze se dvije, Plavićevac / Mečenčani i Marveno groblje / Lovča. Već spomenuti Kostrići i Vasića Bare / Meminska nalaze se na području općine Majur. Na sadašnjem području općine Hrvatska Kostajnica otkrivene su tri masovne grobnice: Groblje sv. Ane, Kurbanovo brdo i Novljani. Osim spomenute grobnice u Baćinu na teritoriju općine Hrvatska Dubica otkrivena je i grobnica na lokaciji Višnjički bok / Cvetin vir. Po mnogima masovna grobnica je i rijeka Una.

Mnoge neće biti otkrivene jer su po nekoliko puta premještane da im se zamete trag.

Izvor: narod.hr/vecernji.hr

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Kod obale Mauritanije se utopilo 58 migranata

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija

Potvrđena je smrt najmanje 58 ljudi nakon što je brod koji je prevozio migrante iz Gambije potonuo u srijedu dok se približavao obali Mauritanije, izvijestila je u četvrtak UN-ova Međunarodna organizacija za migracije (IOM).

Brod je prevozio oko 150 migranata, a 83 osobe uspjele su otplivati do obale, gdje su počele zaprimati pomoć lokalnih vlasti, IOM-a i UNHCR-a, navodi se u objavi. Preživjeli su osoblju IOM-a kazali da je na brodu bilo najmanje 150 ljudi, uključujući žene i djecu, a da je put iz Gambije započeo prošle srijede, 27. studenog.

U trenutku približavanja Mauritaniji, državi u sjeverozapadnoj Africi na obali Atlantskog oceana, brodu je počelo ponestajati goriva, ispričali su preživjeli, koji se trenutno nalaze u Nouadhibouu, drugo najvećem mauritanskom gradu.
Voditeljica misije IOM-a u Mauritaniji Laura Lungarotti izvijestila je da lokalne vlasti vrlo učinkovito koordiniraju akciju pomoći s agencijama koje su trenutno prisutne u Nouadhibouu.

– Naš zajednički prioritet je brinuti se za sve koji su preživjeli i pružiti i pomoć koja im je potrebna, rekla je Lungarotti. Ozlijeđeni su prebačeni u gradsku bolnicu, a vlasti u Mauritaniji stupile su i u kontakt s gambijskim konzularnim službama kako bi se migrantima osigurala potrebna podrška, izvijestio je IOM.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kronika

Skupina koja je u Uzdolju napala Srbe dok su gledali Crvenu Zvezdu optužena za zločin iz mržnje

Objavljeno

na

Objavio

Podignuta je optužnica protiv petnaestorice napadača koji su 21. kolovoza maskirani upali u kafić u Uzdolju gdje su sa štapovima i mačetom nasrnuli na osoblje i goste srpske nacionalnosti koji su pratili utakmicu Crvene Zvezde i pritom petoricu ozlijedili, uključujući i jedno dijete.

Šibensko Općinsko državno odvjetništvo okrivljenike tereti za nasilničko ponašanje i oštećenje tuđe stvari povezano sa zločinom iz mržnje te ozljeđivanje petorice njihovih žrtava, također iz mržnje zbog čega im prema zakonu, dokažu li se ta nedjela, prijete strože kazne.

Tužiteljstvo okrivljene sumnjiči da su te kolovoške večeri, oko 22,15 sati s više automobila došli do ugostiteljskog objekta kako bi se obračunali s navijačima Crvene Zvezde koji su pratili utkamicu između tog beogradskog kluba i švicarskih Young Boysa.

Potom su maskirani fantomkama, majicama i maramama te naoružani drvenim i metalnim predmetima, štapovima i mačetom upali u lokal u kojem su bili vlasnica i osamnaest gostiju, uključujući i djecu, gdje su uz psovke razbijali inventar i zatim nasrnuli na pristune goste.

Prije nego su se dali u bijeg ozlijedili su petero gostiju, među njima i dijete, kojima su nanijeli razderotine, ogrebotine, oguljotine i krvne podljeve na području glave, leđa, nogu i ruku. Osim toga na inventaru su napravili štetu procijenjenu na oko 25 tisuća kuna.

Šibenska policija je zbog tog napada krajem kolovoza privela četiri osobe kojima je nakon ispitivanja određen jednomjesečni istražni zatvor, a zatim je početkom rujna privedeno još 10 osoba, dok se posljednji osumnjičenik predao 12. rujna.

Istražni zatvor bio je određen sedmorici osumnjičenika koje je sud krajem listopada pustio da se, uz mjere opreza, brane sa slobode, ali su preinačenom odlukom vraćeni u zatvor. Tužiteljstvo sad predlože da se desetorici produlji istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja nedjela. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari