Pratite nas

Događaji

PETROV: BANDIĆA SE NE BOJIMO, ĆORIĆ NEKA NAĐE DRUGU ZANIMACIJU A OREPIĆA NEDAMO

Objavljeno

na

Potpredsjednik Vlade i čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov odgovarao je na pitanja novinara u zagrebačkom sjedištu stranke. Prije toga je omiški gradonačelnik i saborski zastupnik Mosta Ivan Kovačić izjavio je da što se njega tiče suradnja s HDZ-om više nije moguća.

[ad id=”93788″]

Razumijem Ivana jer smo mi u Metkoviću imali jednog takvog Škarićića. Razumijem njegovu ljutnju. Upravo zbog takvih likova je nastao Most. Svjestan sam da Kovačić zna da se trebaju štititi nacionalni interesi i provoditi reforme. Nadam se da će stranke koje su vodili politiku 20 godina shvatiti kakvi se ljudi moraju birati. Vjerujem da kad se slegnu emocije Kovačić podržati Most. On je možda jedan od najboljih ljudi koje sam upoznao i nadam se da će on staviti u prvi plan nacionalne interese. Lokalna razina nije razina države. moramo štititi nacionalne interese. Ivanu je teško, razumijem ga Čuo sam se s njim. Vjerujem da će kada sve ovo prođe i da će bez obzira što rade druge stranke Most ostati jednako jak, rekao je Petrov.

Naime, bivši gradonačelnik Omiša Ivan Škaričić premoćnom pobjedom nad troje ostalih protutakandidata na unutarstranačkim izborima ponovno se vratio na čelo omiškog HDZ-a. Gradonačelnik Omiša Ivan Kovačić, koji ga je kao potpuni politički anonimus nakon dvadesetogodišnje vladavine pobijedio na lokalnim izborima 2013., protiv njega je, optužujući ga za štetu u Gradu od 20 milijuna kuna, Državnom odvjetništvu uputio niz prijava.

‘Vrlo jednostavno, ukoliko ljudi koji su 20 godina bili na određenim funkcijama kao što je gospodin Škaričić bio u Omišu, su oni ljudi koji su spremni ponovno voditi HDZ, ja smatram da to nisu ljudi koji su trebali biti, da trebaju doći novi, pametni mladi ljudi, a ne stari isluženi kadrovi’, komentirao je svoj stav Ivan Kovačić u Omišu.

Na pitanje što to znači, povlači li se iz suradnje s HDZ-om Kovačić je kazao: ‘Ja sam danas govorio isključivo u svoje ime. Smatram da u HDZ-u ima mladih, poštenih, normalnih intelektualaca koji su spremni raditi sve ono o čemu smo pričali do sada. A opet kažem, ukoliko je budućnost HDZ-a u starim isluženim kadrovima onda mogu samo reći ko vas je….’, poručio je.

Čelnik Mosta Božo Petrov je kazao kako može shvatiti Kovačićevu rezigniranost.

‘I mi u Metkoviću smo imali jednog takvog Škaričića. Upravo zbog takvih ‘likova’ je i nastao Most’, kazao je na konferenciji Božo Petrov.

‘Ja se toplo nadam da će stranke koje vladaju 20 godina shvatiti kakvi ljudi trebaju biti u strankama i kakvi trebaju za reforme. Ljudi očekuju odgovornost, a ne Škaričića’, dodao je. ‘Ja vjerujem da će Kovačić u trenutku kada se slegnu emocije radi svega podržati Most. Njegova podrška Mostu nikada nije bila upitna. On je jedan od najboljih ljudi koje sam upoznao. Stavit će nacionalni interes ispred svega. U ovom trenutku lokalna razina nije razina države. Mi trebamo štititi i nacionalne interese i reforme zbog kojih smo ušli. Znam da je u ovome trenutku Ivanu izuzetno teško, ali znam i koliko će on štititi Most’.

‘Znam da je ljut i razgovarali smo, ali zaista vjerujem, kad sve ovo prođe, da će Most bez obzira na ovo što rade druge političke stranke ostati jednako jak i jednako zahtijevati reforme. Samo su dvije stvari zbog kojih Most može izaći iz Vlade – da se ne pokrenu reforme i da se na bilo koji način pokuša oštetiti hrvatske interese’, rekao je Petrov.

Na pitanje jesu li bliži novi izborima ili rekonstrukciji Vlade Božo Petrov je kazao kako je i dalje pri stavu da se iz ove Vlade mogu izvući promjene i da će ih provoditi. ‘Postoji nekoliko stvari koje govore da ova Vlada funkcionira dobro. Ono što mene brine je razina na kojoj funkcioniraju političke stranke’.

Na konferenciji za medije Petrv je poručio i da mu se ne pada na pamet odreći ministra Orepića.

‘Ne pada nam na pamet odreći se Gospodina Orepića. On je jasno pokazao kakav je čovjek i što želi napraviti. Volio bih da su svi ministri poput njega’, rekao je Petrov.


[ad id=”93788″]

Ivan Kovačić: Daljnja suradnja s HDZ-om na nacionalnoj razini s moje strane je više nego upitna

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Događaji

Na Hrvatskim studijima uspješno održan znanstveni skup ‘1918. – 2018.: povijesni prijepori i Hrvatska danas’

Objavljeno

na

Objavio

U organizaciji Odsjeka za povijest Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu 29. listopada 2018., prigodom stogodišnjice odluke Hrvatskoga sabora kada su raskinute sve državnopravne veze Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s Kraljevinom Ugarskom i Carevinom Austrijom održan je znanstveni skup 1918. – 2018.: povijesni prijepori i Hrvatska danas. Cilj je toga skupa bio prikazati način, okolnosti i prve neposredne posljedice ulaska hrvatskih zemalja 1918. u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, ali i predstaviti nove istraživačke spoznaje, potražiti nove interpretacije ili postaviti nova pitanja za diskusiju. Nakana je rasvijetliti povijesne događaje koji još nisu imali biti prilikom historiografske obrade i objasniti njihov utjecaj na hrvatsko društvo danas. Ova važna obljetnica odrednica je mnogih događaja burnog 20. stoljeća te je stoga važno odrediti se prema njoj sa stajališta struke. Organizacijski odbor skupa činili su abecednim redom: Mijo Beljo, mag. educ. hist., prof. dr. sc. Stjepan Ćosić, doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer, doc. dr. sc. Stipica Grgić, Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist., Vladimir Šumanović, mag. hist. te doc. dr. sc. Vlatka Vukelić.

Na skupu je sudjelovalo ukupno šesnaest izlagača s raznim temama iz domovinske povijesti zadanoga razdoblja. Oni dolaze sa Hrvatskih studija, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zavoda HAZU Bjelovar, Filozofskoga fakulteta Sveučilišta J. J. Strossmayera Osijek te Fakulteta filozofije i religijskih znanosti. Na samome početku skup je prigodno pozdravio te poželio puno sreće u radu pročelnik Hrvatskih studija izv. prof. dr. sc. Mario Grčević. Skupu se obratila i doc. dr. sc. Vlatka Vukelić, predsjednice Organizacijskoga odbora skupa i predstojnica Odsjeka za povijest. Uz prigodne riječi, dobrodošlicu sudionicima i gostima, doc. Vukelić je istaknuta važnost skupa:

„Uvažavajući znanstveni rad svih prisutnih pozvali smo vas kao sudionike na ovom znanstvenom skupu koji bilježi spomen 1918. godine koja uključuje brojne interdisciplinarne aspekte istraživanja. Zamisao skupa je da izlaganjima tematizira široki raspon problema, od završetka Velikoga rata, sloma Austro-Ugarske Monarhije te kompleksnih okolnosti i neposrednih posljedica stupanja hrvatskih zemalja u Kraljevstvo SHS, do društvenih, kulturnih, gospodarskih i političkih refleksija koje je taj prijelomni događaj imao u neposrednome i kasnijem razdoblju suvremene hrvatske povijesti. U tome smislu, na ovome skupu svi očekujemo izlaganje novih historiografskih spoznaja i interpretacija te otvaranje rasprave o poznatim i nepoznatim problemima povezanima s događajima iz 1918. godine.“

Program je bio podijeljen u tri sesije. Uvodno je predavanje Hrvati između trijalizma i jugoslavinizma održao prof. dr. sc. Željko Holjevac. Tema mr. sc. Miroslava Kote bila je Planovi i prijedlozi austro-ugarskih političkih i vojnih vrhova za reformu Monarhije krajem Prvoga svjetskog rata. Dr. sc. Željko Karaula predstavio je Represiju austrijskih vlasti nad veleizdajnicima u Dubrovniku tijekom Prvoga svjetskog rata. Nakon toga je dr. sc. Marko Vukičević govorio o Odrazu političkih okolnosti na kulturni život u Zagrebu tijekom posljednje ratne godine pa je Leo Marić, univ. bacc. phil et hist., predstavio Jugoslavenski integralni nacionalizam i crkveno-državne odnose u prvoj Jugoslaviji. Poslije rasprave i kratke stanke doc. dr. sc. Stipica Grgić izlagao je o Kratkoj povijesti ženskoga nogometa u hrvatskom međuraću (1937. – 1939.). Doc. dr. sc. Vlatka Vukelić i Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist. predstavili su istraživanje o Stanici za savjetovanje pri izboru zvanja između tri državno-pravne preobrazbe Hrvatske (1939. – 1941. – 1945.), a doc. dr. sc. Krešimir Bušić Bačke Hrvate i Državu SHS te kontroverze oko ujedinjenja u prvu jugoslavensku zajednicu. O Hrvatskoj i godini 1918. u australskom tisku izlagala je doc. dr. sc. Eva Katarina Glazer. Zatim je, nakon rasprave i ručka, dr. sc. Domagoj Novosel predstavio Odjeke i refleksije na zbivanjima 1918. godine u selima zagrebačkoga prigorja, Domagoj Đerek, mag. hist., Dezerterstvo i zeleni kadar u Hrvatskoj poslije Prvoga svjetskog rata i nemira krajem 1918. godine, Petra Babić, mag. hist., Nacionalne teme u umjetnosti u razdoblju Kraljevine SHS/Kraljevine Jugoslavije na primjeru Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu. Petar Bilobrk, mag. rel. približio je Katolicizam u novonastalim političkim prilikama po završetku Prvoga svjetskog rata, a Vladimir Šumanović, mag. hist. govorio je o Kraljevini Jugoslaviji u tekstovima Josipa Broza Tita. Na kraju, Ružica Bešlić Grbešić, prof. kro. i soc, dipl. bibl. te Iva Ćalić, mag. hist., dipl. bibl. analizirale su i predstavile Hrvatski tisak od 1918. do 1941., ideološke prijepore i cenzure.

Uz završnu raspravu i zaključak skupa mag. Beljo je zahvalio svima na sudjelovanju te pozvao sudionike za skoru predaju napisanoga rada na temu koju su izlagali. Pristigli znanstveni članci nakon skupa bit će u primjerenom roku objavljeni u posebnom zborniku radova u nakladi Hrvatskih studija.

Vlatko Smiljanić, univ. bacc. hist.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Događaji

Na Širokom Brijegu održan X. Simpozij ‘Stopama pobijenih’

Objavljeno

na

Objavio

Danas, u nedjelju, na Širokom je Brijegu održan »X. simpozij Stopama pobijenih« kojeg organizira Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« na čelu s fra Miljenkom Stojićem. Svrha mu je osvjetljavanje jugokomunističkog ubojstva 66 hercegovačkih franjevaca te povijesnih okolnosti u kojima se to sve dogodilo.

Simpozij je započeo sv. misom u samostanskoj crkvi koju je, uz vicepostulatora fra Miljenka Stojića, vikara Hercegovačke franjevačke provincije fra Ivana Ševe i gvardijana fra Tomislava Puljića, predslavio don Ivan Miklenić, glavni urednik Glasa Koncila. U svojoj propovijedi don Ivan je istaknuo »kako svaki čovjek ima u sebi urođeno svjetlo koje mu omogućuje razlikovanje dobra i zla i svaki čovjek ima, kad-tad, iskustvo gubljenja toga svjetla i popuštanja zlu.« Osvrnuo se i na počinitelje strašnih zločina na Širokom Brijegu. »I počinitelji strašnih zločina nad širokobriješkim franjevcima izgubivši duhovni “očinji vid” i postajući izvršitelji boljševičke ideologije i komunističke revolucije, upali su u strašnu tamu, ali, vjerujemo, nisu izgubili svijest da postoji svjetlo. Možda su mnogi počinitelji zločina u svojim neizbježnim i tjeskobnim nemirima pokušavali, poput Bartimeja, doći do obnove svjetla, no službena javnost, službena ideologija i politika to im je branila i onemogućavala. Možemo razumjeti da je takva javna klima postojala dok su komunisti bili i formalno na vlasti, ali ne možemo razumjeti zašto je i danas takva klima da nema javnih svjedočanstava o kajanju za te zločine, o priznavanju teškoga lutanja. Ne možemo razumjeti zašto ni danas nema javnih traženja oproštenja jer to je jedini put oslobođenja, jedini put do svjetla i mira, i jer je to jedini način da se to strašno bolno iskustvo ne ponovi na novim pokoljenjima. Svi oni koji u politici i medijima podržavaju i obnavljaju takvu klimu, čine strašnu nepravdu počiniteljima zločina, ali i sadašnjim i budućim pokoljenjima kao i povijesnoj istini.«

Prostrana samostanska crkva bila je dupkom ispunjena. Svojim čitanjem sv. misu su uveličali članovi Franjevačkog svjetovnog reda koje predvodi fra Dana Karačić, a svojim pjevanjem veliki župni zbor pod ravnanjem s. Mire Majić.

Drugi dio simpozija nastavljen je u samostanskoj dvorani gdje su održana tri predavanja. Simpoziju je također nazočio velik broj slušatelja.

Prvo izlaganje održao je povjesničar dr. Jure Krišto na temu »Mržnja prema vjeri u jugokomunističkoj ideologiji«. Između ostaloga je rekao sljedeće. »Odmah nakon preuzimanja vlasti, komunisti su zabranili sve katoličke organizacije, ukinuli su sve odgojno-obrazovne i karitativno-humanitarne ustanove u okrilju crkvenih redova, mnogi samostani časnih sestara, kao i biskupijske i župne zgrade, djelomice ili u cijelosti oduzete su i dane na korištenje drugima, vjerska pouka bila je dopuštena samo u crkvenim prostorima, agrarnom reformom te konfiskacijom i nacionalizacijom Crkvi je oduzet velik dio zemljišta i drugih posjeda, a svećenici na župama su opterećivani prekomjernim porezima, većina škola i učilišta za spremanje svećeničkih kandidata bila je zatvorena ili pred zatvaranjem, zabranjen je gotovo sav vjerski tisak. Uveden je sustav doušništva, tako da su svi svećenici bili pod neprestanom paskom.«

Profesorica i aktivistica Maja Runje govorila je na temu »Jugoslavenski komunizam i hrvatska mladež.« Istaknula je da se »jugoslavenski komunistički režim održavao silom, kao što to svi znamo. Nasiljem je grubo nasrtao na mlade ljude. Najdublju ranjenost osjetimo kad mislimo na Bleiburg. Žrtvoslovi, koliko ih postoji, pokazuju zastrašujuće veliki broj žrtava rođenih u razdoblju 1920. – 1925., dakle mladića, pa i djevojaka, s tek navršenih 20 godina života.«

U trećem izlaganju don Ivan Miklenić je govorio o »Lustraciji prema pisanju Glasa Koncila« U svojem nastupu istaknuo je posebno proces detuđmanizacije, tj. proces rashrvaćivanja na svim područjima društvenoga života. »Službena politika, koja tobože ne utječe na državno odvjetništvo i pravosuđe, sve do naših dana spriječila je da u Hrvatskoj bude procesuiran jedan jedini okrivljenik s partizanske i komunističke strane za zločine iz Drugog svjetskog rata ili poraća. Dvojicu visoko pozicioniranih pripadnika Udbe do sada je za atentat na hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića pravomoćno osudio tek njemački sud.« Za kraj je rekao: »Premda je u doba vladavine nacionalnoga pomirenja Glas Koncila zagovarao odustajanje od lustracije, nakon razmahivanja procesa detuđmanizacije Glas Koncila je odlučno zagovarao i zagovara potrebu lustracije u Hrvatskoj.«

Simpozij je završio zahvalom svim posjetiteljima i predavačima te pozivom da se svi koji imaju bilo kakvu informaciju o ubojstvu fratara jave u Vicepostulaturu te na taj način doprinesu njezinu uspješnom radu. Moderirao ga je povjesničar Hrvoje Mandić.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari