Pratite nas

Intervju

PETROV za N1: Milanović ne može biti premijer, za Plenkovića još ima nade

Objavljeno

na

Čelnik Mosta, Božo Petrov, dao je veliki intervju za N1. Petrov je između ostalog napravio i zanimljivu distinkciju između Zorana Milanovića i Andreja Plenkovića. Milanović ne može biti premijer poručuje, za Plenkovića još ima nade.

Na pitanje o tome zašto Milanović ne može biti premijer, Petrov je bio jasan. “Tu smo jasno iznijeli stav i prije godinu dana, ne vidim što se značajno promijenilo. Naravno da će na kraju prvo birači reći svoje, nakon toga i Nacionalno vijeće Mosta. Ali, iskreno, ne vidim da se nešto značajno promijenilo. Gospodin Milanović je imao svoju priliku pokazati što može u jednoj vladi koja mu je jamčila stabilnost i volju birača da se zaista provedu reforme u trenutku kad je 2011. dobio mogućnost da zaista nešto napravi, a nije napravio. Tako da ne vidim razlog zbog čega bi bio predsjednik Vlade”, rekao je Petrov.

Komentirao je i Andreja Plenkovića. “Kad bismo mi znali da se zaista HDZ promijenio i da su spremni napraviti nešto za Hrvatsku, da se struktura HDZ-a promijenila, da oni interesni lobiji, koji su na kraju rušili vladu koju su oni predložili prije tri mjeseca, da se to promijenilo, onda bismo mi rekli da se promijenio HDZ. Promjena jednog čovjeka ne znači ništa, to je jedna stvar. Druga stvar, ja iskreno ne znam zbog čega se još uvijek koristi zamjenska pozicija u slučaju da se ne uspije. Treća stvar, mene je iskreno strah, ja ne znam, možda je strah neopravdan, ali bojazan postoji. Ja ne znam hoće li se više slušati interesi građana Republike Hrvatske ili interesi Europske unije. A nama Europska unija nije baš uvijek u svemu bila majka, malo više je nekad bila maćeha”, rekao je Petrov.

Nije Plenkovića, kaže, unaprijed otpisao. “Ja nisam unaprijed otpisao, ja sam rekao da izražavam bojazan, a on je četiri dana imao priliku, prvu priliku koja mu se daje, da pokaže da je spreman raditi, da nije onakav kakvi su bili prethodno ljudi koji su vodili HDZ”, rekao je Petrov.  “Ja nemam otpora, ja samo konstatiram da zadnja četiri dana, otkako smo iznijeli jamstva koja tražimo od HDZ-a, to su jamstva koja oni propovijedaju, oni u 4 dana nisu odgovorili da su spremni to napraviti. Mi trebamo imati itekakve bojazni i prema SDP-u i prema HDZ-u”, rekao je Petrov.

Rekao je da očekuje da HDZ i SDP pokažu da su spremni raditi. “Pa neka se provede barem ovih sedam zahtjeva. Stvorit ćete demokraciju u izbornom sustavu, pokazat ćete ljudima gdje je mjesto kriminalcima, zaštitit ćete nacionalne interese kroz gospodarski pojas, pomoći ćete poduzetnicima kroz ukidanje poreza na tvrtku. Nakon toga, smanjit ćete ljudima, kojima se bezobrazno uzima preko ovrha, mogućnost da završe na cesti. Zar to nisu dobre promjene? Zašto ih HDZ i SDP odbijaju, zašto šute?”, pita Petrov.

“Ja ne otpisujem nikoga, ja komentiram njihove postupke. Nakon ovih 10 mjeseci iskustva s političarima na državnoj razini, ja slobodno mogu reći: Ja ne šljivim njihove riječi, ja šljivim njihova djela. Puno toga obećaju, jako malo daju, sve vam uzmu. Ovaj put, zbog povjerenja birača koje su dali Mostu, oni po prvi put neće moći provesti tu praksu. Morat će opravdati povjerenje. Ono što smo mi cijelo vrijeme govorili kroz kampanju, Most je jedini jamac građanima da se promjene mogu dogoditi”, rekao je Petrov.

Pitali smo ga zašto unaprijed odbacuje Plenkovića te je li mu i on jednako sporan kao i bivši HDZ-ov predsjednik Tomislav Karamarko. “Ja ne govorim da je jednako sporan kao Karamarko, on se mora dokazati djelima, a to je nešto što ne radi”, rekao je Karamarko.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Intervju

Anušić: Naša Vlada radi planski i sustavno rješava probleme – Oporba je apsolutno nedorasla!

Objavljeno

na

Objavio

Stvari su se uistinu pokrenule na bolje, što je vidljivo iz svih statističkih podataka, i to premda su se godinama nerješavani problemi sručili na Vladu.

Plenković nema apsolutno nikakvu oporbu, barem ne onu doraslu, i s njim će HDZ dobiti još jedne parlamentarne izbore!  – istaknuo je, među ostalim, osječko-baranjski župan i član Predsjedništva HDZ-a Ivan Anušić u razgovoru za Jutarnji list.

Intervju prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Rozite Vuković:

Iako se u HDZ učlanio tek u siječnju 2011., bivši načelnik općine Antunovac Ivan Anušić, koji je kao sedamnaestogodišnjak na neko vrijeme napustio srednju školu kako bi otišao u rat, u proteklih je sedam godina bio prilično uspješan.

Najprije je postao predsjednik tamošnje županijske organizacije HDZ-a, potom je ušao u Predsjedništvo stranke, a onda je na zadnjim lokalnim izborima “preoteo” županiju HDSSB-u koji ju je držao 12 godina i postao novi osječko-baranjski župan. U žiži javnosti župan Anušić – koji je u politiku, kaže, ušao iz protesta – našao se tijekom nedavnih stranačkih izbora za šefa osječke organizacije kada je dao otvorenu potporu jednom kandidatu – Domagoju Mikuliću. No unatoč tomu, Mikulić nije uspio pobijediti protukandidata Ivana Radića.

Kako gledate na to da nije prošao kandidat kojeg ste podržavali vi i središnjica HDZ-a?

Središnjica apsolutno nije nikome davala potporu. Stao sam iza Domagoja jer sam smatrao da je on tada bio bolji kandidat od Radića s obzirom na to da ima šire područje djelovanja kao političar jer je i saborski zastupnik. Mislio sam da bi on mogao imati veći politički i svaki drugi utjecaj. No u ovoj utakmici, a utakmice na stranačkim izborima nikad nisu jednostavne, pobijedio je Radić. Imao je veću podršku i u tome ne vidim neki problem. Izbori su gotovi, idemo dalje, Radić ima moju i potporu središnjice. Ono što je sada bitno za Ivana je da se pripremi za sljedeće lokalne izbore jer će on biti naš kandidata za gradonačelnika Osijeka.

Neki su vam u stranci zamjerili otvorenu potporu Mikuliću, je li to bilo nekorektno prema drugom kandidatu?

Ako imate dva kandidata, netko mora biti vaš favorit. Otvoreno sam ga podržao jer u pravilu tako funkcioniram i tako se politički ponašam. Kod mene nikada nećete iščitavati neke posebne političke poruke niti ću svoje poteze stavljati u celofan. Uvijek ću jasno i glasno reći u kojem smjeru vidim budućnost HDZ-a. Iz tog sam razloga otvoreno podržao i Domagoja. Ako mi je netko zbog toga zamjerio, žao mi je, ali nema razloga za to jer su i drugi davali podrške kandidatima. To je demokratski proces unutar stranke. Možda je time na neki način dana prednost Domagoju, ali se pokazalo da i nije bila prednost jer na kraju je pobijedio drugi kandidat. Ali to ne znači da stvari ne funkcioniraju ili da smo sada u nekom sukobu. Ta utakmica je završila i sada gradimo stranku dalje i pripremamo se za sve nove izbore koji slijede. Isto kao što sam radio s Mikulićem, tako sada radim s Radićem.

Ovi izbori pokazali su da postoje podjele u stranci. Josip Škorić koji je povukao kandidaturu, pa Radić koji ga je naslijedio dobili su značajnu potporu, posebno HDZ-ovih utemeljitelja. Je li riječ o sukobu dviju struja u stranci ili o sukobu generacija?

Ovo nije bila borba između Domagoja i Ivana niti utrka u kojoj je trebao pobijediti moj kandidat ili nečiji drugi, nego je ovo bila borba između generacija. Kao što je na županijskoj razini došlo do smjene generacija, nužno je da do toga dođe i na gradskoj razini. Bilo je pitanje hoće li organizaciju preuzeti novi ljudi ili će je, s novim predsjednikom, nastaviti voditi ekipa koja je tu već dugo i koja je proteklih 12 godina imala vrlo loše rezultate. Zato je sada upravo na Ivanu, iza kojeg je stao dio HDZ-ovih veterana, velika zadaća da transformira osječki HDZ i predstavi ljude s kojima će na lokalnim izborima ići na osvajanje vlasti u Osijeku.

Je li Radićeva pobjeda ipak poruka vrhu stranke i samom Plenkoviću da se neće olako prihvaćati nametanje kandidata?

Ne, vodstvo stranke nije davalo nikakvu podršku Mikuliću, a posebno ne Plenković. On se uopće nije miješao u postupak izbora, jedino sam ja stao iza Mikulića.

Ipak je iz vrha HDZ-a bilo pritisaka. Navodno je glavni tajnik Gordan Jandroković uputio ultimatum Škoriću da više neće biti direktor Hrvatskih cesta ako se kandidira, zbog čega se on povukao, pa je na njegovo mjesto došao Radić?

Nije bilo ultimatuma, bio sam na tom sastanku sa Škorićem i Jandrokovićem. Nemam ništa protiv Škorića, ali postoji pravilo koje je primijenjeno na bivšeg povjerenika Željka Kovačevića koji je trebao ući u Ministarstvo prometa kao državni tajnik. Tada mu to nije bilo dozvoljeno jer je bio povjerenik za Osijek. Onda nije bilo smisla ni da Škorić kao direktor Hrvatskih cesta koji radi u Zagrebu obnaša dužnost šefa gradske organizacije. Ipak je to posao koji zahtjeva da si 24 sata na terenu s ljudima.

Škorić je tada sam rekao da se onda neće kandidirati i naslijedio ga je Radić. Da je Andrej Plenković stao iza Domagoja na način kako se priča, bio bi u tom slučaju samo jedan kandidat – kandidat vrha stranke i nitko se drugi ne bi kandidirao. Ali Plenković to nije učinio, on se nikad ne postavlja tako, iako su neki predsjednici to radili.

Koji predsjednici?

Znam da je tako radio Ivo Sanader.

Osječki HDZ je već dugo u krizi, često se mijenjaju predsjednici, većih rezultata i nema. U čemu je glavni problem?

Sukobi su krenuli kada se oformio HDSSB, tada je HDZ oslabio. Mislim da je glavni problem loš odabir kadrova, čelnih ljudi koji nisu znali i mogli na pravi način artikulirati politiku koja ima glavu i rep u Osijeku. Svima je poznato da je HDZ u prošlom mandatu bio u koaliciji sa SDP-om u gradskoj vijeću Osijeka. To su stvari koje birači HDZ-a ne žele prihvatiti i za posljedicu je imalo loše rezultate na svim izborima.

Ne možete voditi politiku s figom u džepu na nacionalnoj razini, a kamoli u Osijeku koji je mali grad. To je rezultiralo stalnim sukobima interesnih grupacija koji su imale jak utjecaj u HDZ-u grada Osijeka, posebno stare garde koja više nije imala prolaz, a nije htjela izgubiti svoje pozicije. I onda je stalno dolazilo do turbulencija i problema koji su doveli do toga da je ovo sada 21. predsjednik gradske organizacije.

Koliki je danas utjecaj Vladimira Šeksa u Osijeku?

Vladimir Šeks je netko tko je u politici potekao iz Osijeka. Utjecaj mu je toliki koliko ga on želi artikulirati, ali njegov utjecaj, na način da se miješa u unutarstranačku priču, nisam primijetio.

HDZ ima problem i s požeško-slavonskim županom Alojzom Tomaševićem protiv kojeg je podignuta prijava zbog nasilja nad suprugom, ali on ne želi dati ostavku. Tu su i članovi HDZ-a iz Hrvatskog nogometnog saveza koji su odbili promjene koje je predlagao šef stranke. Koliko Plenković kontrolira HDZ?

Plenković kontrolira stranku točno onoliko koliko on želi. On je prvi predsjednik stranke koji nije radio posao koji nije posao šefa stranke. Primjer je i ovo što se dogodilo u Osijeku, dakle, nije se miješao u to. On ima određene ciljeve kojima stremi kao predsjednik stranke i premijer. Što se tiče HNS-a, to nije njegov posao. To je zasebna institucija koja nema veze s Vladom RH niti se Vlada može stavljati u poziciju da tu nešto odlučuje.

Ipak je u izvršnom odboru HNS-a najviše HDZ-ovaca?

Hrvatskom nogometnom savezu svakako treba promjena, izbori se trebaju demokratizirati, približiti svima koji rade i sudjeluju u radu HNS-a- Očito je da to javnost traži. U ovom trenutku opiranje čelnika HNS-a je rezultiralo time da su napravili ono što su napravili, ali je to po meni nešto što je nezaustavljiv proces, koji ide prema tome da će se promjene morati dogoditi. To je jasna poruka s navijačkih tribina. Navijači su diljem svijeta, u mnogim zemljama potaknuli velike promjene.

Sjetimo se i 90-ih godina u Hrvatskoj, prvi sukobi, nezadovoljstva, inicijative i poruke krenule su upravo s tribina. Već dugo upravo tu poruku šalju naši navijači. Javnost traži promjene. Na žalost, promjene kod nas idu sporo, ali su neminovne i one će se dogoditi. Moramo se početi mijenjati kao društvo. Jedna od tih promjena koja se zahtijeva je i HNS, a druga su ove naše stranačke priče.

Kako će HDZ riješiti problem župana Tomaševića?

Ako je stav stranke kojoj pripada da se povuče, svakako to treba učiniti. Izabran je neposredno i u ovom trenutku može reći da ne želi otići i sljedeće tri godine mu nitko ništa ne može, no ostavka bi bila moralni i pravedan čin čovjeka koji je na jednoj takvoj dužnosti.

Hoće li biti isključen iz stranke?

To će odlučiti Visoki časni sud, ako se pokrene postupak.

Hoće li uskoro biti unutarstranačkih izbora?

Odluka kad se ide na unutarstranačke izbore je odluka predsjednika. Stranka je iz jedne loše situacije u samo tri mjeseca uspjela okrenuti trend i dobiti izvanredne parlamentarne izbore na čelu s Andrejem Plenkovićem. On je premijer koji u ovom trenutku nema apsolutno nikakvu oporbu u Saboru. Ono što se predstavlja kao oporba nije doraslo tom zadatku. Plenković će dobiti još jedne parlamentarne izbore, a nakon toga prema Statutu, ići će unutarstranački izbori. Trebaju li oni u ovom trenutku ili ne, to je odluka predsjednika stranke. On će najbolje procijeniti kad je trenutak za njihovo raspisivanje.

Ono što je bitno je da svi parametri za koje je Vlada zadužena idu u plus. Ne zaostajemo u onim stvarima u kojima smo zaostajali proteklih četiri ili pet godina. Stvari su se pokrenule na bolje, što je vidljivo iz svih statističkih podataka, i protuteža premijeru u Saboru i Hrvatskoj u ovom trenutku ne postoji. I sva zadnja istraživanja to pokazuju. Sve probleme koji su se gomilali od 2001. do danas. nijedna vlada nije sustavno rješavala. Plenković nije povukao niti jedan populistički potez, ono što ja vidim iz njegovih poteza je da populizam ne dopušta, a bili smo svjedoci takvih poteza svih prethodnih vlada. Svi su svoj rejting pokušali popraviti populističkim potezima. Ovdje se sada radi planski i sa strategijom.

Za vas neki u HDZ-u kažu da ste čovjek Milijana Brkića. U kakvim ste odnosima s njim danas?

Nisam ničiji čovjek, svoj sam. Moji politički mentori i vlasnici – ne postoje. Brkić je moj izuzetno dobar prijatelj, naše prijateljstvo seže iz doba Domovinskog rata, a ta ratna prijateljstva definitivno su najjača. Zajedno smo dijelili položaj na Velebitu, kao i neke akcije. On je vrlo kvalitetan čovjek, zamjenik je predsjednika stranke, ali mene u političkom smislu nitko ne drži u šaci niti sam bilo čija figura ili pijun na šahovskoj ploči.

Što znači to da ste iz protesta ušli u politiku, kako ste jednom izjavili?

Sa 17 godina sam napustio srednju školu da bih otišao braniti domovinu. Naknadno sam završio školu 1993., a četiri godine poslije upisao sam i završio fakultet za fizičku kulturu u Zagrebu. Punih 11 godina proveo sam u hrvatskoj vojsci, pet godina sam bio pripadnik specijalnih postrojbi koje su ratovale u Dubrovniku, Mostaru, na Maslenici, Velebitu, bio sam u akciji Bljesak. Jedino nisam bio u akciji Oluja, što si ne mogu oprostiti jer sam desetak dana prije promijenio postrojbu koja je ostala čuvati položaje u istočnoj Slavoniji. U Domovinskom ratu mi je poginuo brat i troje prijatelja s kojima sam odrastao.

Vrativši se u Antunovac 1998., nakon mirne reintegracije, gledao sam kako se moje selo razvija, a razvijalo se vrlo loše. Tada sam bio član HSP-a. Nakon svih tih događanja, koja su me na neki način oblikovala i kao čovjeka, nisam želio promatrati kako moja općina stagnira. Odlučio sam se aktivno uključiti u realizaciju nekih projekata, ali kada sam komunicirao s tadašnjim čelnicima općine da se nešto napravi, nije bilo razumijevanja. Zato sam odlučio da se organiziramo i osvojimo vlast u Antunovcu kako bismo mogli raditi. Tako je i bilo i 2005. sam postao načelnik općine. Otada se mijenja i percepcija što se tiče mještana. Na svim sam izborima dobivao 70 posto, i kao HSP-ovac, i kao nezavisni, i poslije kao HDZ-ovac.

Na čelu ste županije u kojoj je teško stanje, posebno kad je riječ o iseljavanju ljudi. Što kao župan poduzimate da se situacija popravi?

Za 2018. imamo pripremljena četiri velika projekta. Jedan je besplatna đačka prehrana. To, možda, zvuči populistički, ali iza toga se krije još par sekundarnih projekata. Sva djeca će imati besplatnu prehranu, a tu će prehranu školama dostavljati OPG-ovi s područja županije.

U iduće dvije godine pripremit ćemo sve osnovne škole u županiji da imaju opremljene blagovaonice i kuhinje, gdje će se ta hrana djeci pripremati kao topli obrok. Dakle 17 milijuna se investira se u OPG-ove, čime olakšavamo budžet roditeljima, a djeca će jesti zdravu, ekološku hranu. Drugi projekt je ULO hladnjača, distributivno-logistički centar, pakiraonica i sušionica koji će podići proizvodnju hrane kroz naše OPG-ove.

Taj se projekt dugo se najavljivao, ali nikad nije napravljen. Treći projekt je sajamski prostor koji Osijek kao sjecište svih bitnih puteva mora imati. Četvrti projekt, o kojem se isto dugo pričalo, jest izgradnja najmodernije gimnazije – Prve gimnazije koja je sada smještena u neprimjerenom objektu. Već je osigurano zemljište i počelo se s izradom idejnog rješenja. Tu je i niz drugih projekata, jedan od njih je 12 sustava za navodnjavanje koji počinju s izgradnjom iduće godine, dok ih je dio već napravljen. Želimo podići i ponudu kontinentalnog turizma.

Ivan Anušić – Žestokim radnim tempom i konkretnim projektima do rezultata

 

facebook komentari

Nastavi čitati

Intervju

Davor Božinović: Hrvatska će uvijek biti meta različitih interesa, jer se nalazi na geopolitički strateškom položaju

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović odbacio je tvrdnje da dio premijerova tima nema potporu u HDZ-u i njegovoj biračkoj bazi, ističući da sadašnji ozbiljan, nekonfliktan i uključiv način vođenja politike najviše valoriziraju upravo birači pa “oko HDZ-a danas postoji samo nedorasla oporba”.

Božinović je u razgovoru za Hinu, osim politike, govorio i o nabavi opreme te kadroviranju u MUP-u, novim uslugama, zakonima i hibridnom ratovanju te poručio da iza sebe želi ostaviti modernu policiju koja će sve više ulaziti u područje sive zone kriminaliteta.

Ministarstvo unutarnjih poslova godinu završava pohvalnim vijestima o nabavi nove opreme za policiju, što je dugo odgađano. Pritom ste ugovore potpisivali s hrvatskim tvrtkama. Kako je moguće da sustav koji se mora doživljavati kao stup sigurnosti dovede u situaciju da njegovi pripadnici godinama upozoravaju da nemaju prikladnu obuću ili odjeću prilagođenu godišnjem dobu?

“To sigurno nisu propusti policijskih službenika. Policija je tu da radi policijski posao, a ministarstvo na čelu s ministrom treba stvoriti logistički, financijski i pravni okvir, zajedno s vladom, u kojem će policija funkcionirati rasterećena brige o elementarnim stvarima kao što je oprema. Jedino tako možemo od policije tražiti ono što je njezina temeljna zadaća, a to je da maksimalno profesionalno obavlja svoje zadaće.

S obzirom na činjenicu da smo dugo živjeli u jednopartijskom sustavu u bivšoj državi pitanje odvojenosti civilnog i policijskog dijela posla nije još uvijek u dovoljnoj mjeri prepoznato kao osnova demokracije.

Naime, jedan od osnovnih postulata demokracije je da represivni sustav bude pod demokratskom kontrolom, ali ne na način da sluša ono što mu politika kaže već da provodi pozitivne propise. I moja je želja da se taj postulat snažno etablira, i zato govorim od prvog dana da nisam šef policije, da nisam ni ministar policije, jer unutarnji poslovi su puno širi. Ministarstvo brine o pravnom okviru, zakonitosti rada, nabavi, financijama, sve kako bi se policija mogla maksimalno koncentrirati na svoj dio posla.

U svakoj vladi je bilo dovoljno sredstava za opremu policije. Zašto ona nisu uvijek bila iskorištena to ne znam, želim gledati prema godinama koje slijede. U bilo kojem poslu morate zadovoljiti dva uvjeta – da imate jaku volju, da se svi ti procesi pregovaranja i ugovaranja odrade, što ponekad nije jednostavno jer se radi o složenim javnim nabavama, ali i suradnike koji su sposobni taj posao odraditi. Zato sam se i ekipirao ljudima od kojih sam tražio reference za ovaj posao i koji imaju jednu jedinu zadaću, a to je da sve što je potrebno ugovore i da hrvatski policajac bude opremljen.

Išli smo u dva smjera, jedan je bio intenzivno pregovaranje kako bi do kraja ove godine riješili pitanje deficitarne opreme jer kada sam došao u ministarstvo ispostavilo se da više od 5000 policajaca nema svu onu opremu koja im pripada po našim pravilnicima, a drugo o čemu ćemo izvijestiti javnost početkom siječnja su okvirni sporazumi koji će se sklopiti na duži rok s ciljem da taj posao ubuduće bude automatski.

Kada ugovorite na dvije godine onda je samo pitanje izrade i isporuke što je dobro i za sustav jer mu jamči stabilnost isporuke nužne opreme, a i za proizvođače jer mogu jednostavnije planirati svoju proizvodnju. Činjenica je da u tim poslovima sudjeluju uglavnom hrvatske tvrtke što je po meni normalno, jer ovako veliki sustavi trebaju i tu vrstu stabilnosti isporuke. To je dobro i  za hrvatske tvtke jer nije svejedno s kim će najveće ministarstvo kao MUP koji ima skoro 26.000 pripadnika sklopiti ugovore o nabavi. Tako da mislim da je ovo jedna win-win situacija za hrvatsku policiju i gospodarstvo”.

Želja za stvaranjem učinkovitijeg i građanima dustupnijeg sustava iščitava se i iz pokretanja novih elektronskih usluga koje građanima omogućuju da, primjerice, zahtjeve za dokumente podnose elektronskim putem. Koje novitete iz MUP-ove nadležnosti građani mogu očekivati u predstojećoj 2018. godini?

“Od 1. siječnja građani će moći podnijeti zahtjev za putovnicom elektronskim putem, kao što već sada mogu za vozačku dozvolu i to je jedan sustavan posao prenošenja administrativnih poslova u domenu elektroničkih komunikacija što je s jedne strane jednostavnije, a s druge štedi radne sate građanima i institucijama. Primjerice, kod prenošenja ovlasti za registraciju vozila na stanice za tehnički pregled izračunali smo da ćemo građanima uštedjeti oko 200.000 radnih sati godišnje.

Za sada broj ljudi koji koristi nove elektroničke usluge nije velik. Radi se o nekoliko stotina, jer je uvjet da imate e-osobnu iskaznicu, a potrebno je stvoriti i naviku. U tome i mediji mogu odigrati pozitivnu ulogu u smislu poticanja građana da se što više orijentiraju na korištenje ovih mogućnosti zbog toga što im je to jednostavnije”.

Istovremeno, uz spomenute uspješne projekte, mediji se i dalje intenzivno bave pitanjem kadroviranja u MUP-u, što povezuju s navodnim udarom desnog HDZ-ovog krila. Kako komentirate napise da neki ministri nemaju kontrolu u svojim resorima, ali i da Andrej Plenković ne kontrolira HDZ?

“To je potpuno netočno i moram priznati da nisam čuo za takve konstatacije ni na razini spekulacija. Potpuno je jasno da nema govora o bilo kakvim udarima. HDZ stoji daleko bolje od bilo koje druge političke opcije. HDZ na čelu s Plenkovićem je stranka umjerenog desnog centra, ali iznad svega stranka koja ima demokratski način funkcioniranja, na što se mnogi u Hrvatskoj još uvijek teško navikavaju.

Mi smo otvorena vlada i prema van, ali i unutar samog vladinog tima, o svakom pitanju se razgovara, potiče se različitost u promišljanjima i mislim da HDZ i vlada sa svojim vodstvom danas postavljaju demokratske standarde koji se teško mogu prepoznati kod naših oponenata. Ono što je najvažnije to prepoznaju birači, građani Hrvatske, koji upravo ovakav nekonfliktan, uključiv način vođenja politike valoriziraju na način da oko HDZ-a danas postoji samo nedorasla oporba sa silaznom putanjom javne potpore”.

Ipak, vrlo često možemo pročitati da najbliži premijerovi suradnici nemaju podršku u stranačkoj bazi?

“HDZ je pun ljudi koji su politički iskusni. I ti politički iskusni ljudi vrlo dobro znaju da HDZ, a o tome govori i stranačka povijest od 1990. do danas, može biti na vlasti samo kad ga vodi netko tko je sposoban voditi politiku u kojoj se štite temeljni nacionalni interesi, ali koji je istovremeno šire poznat, prepoznat i priznat kako u Hrvatskoj tako i u međunarodnoj zajednici.

HDZ je imao jedno razdoblje, recentno prije Plenkovića, u kojem je otišao u smjeru u kojem bi ga neki kritičari voljeli vidjeti i danas, i nije mogao realizirati već dobivenu bitku na parlamentarnim izborima, a i na vlasti je trajao koliko je trajao. Dakle, nemojte pocijeniti političku pamet HDZ-ovaca koji vrlo dobro prepoznaju onaj profil vodstva stranke koji može jamčiti boljitak za državu, a s druge strane i činjenicu da je HDZ na vlasti”.

Je li možda došlo vrijeme da se u HDZ-u dozvoli rad frakcija?

“Nema nikakve potrebe za frakcijama zbog toga što članstvo HDZ-a to ne bi podržalo, a ne vidim ni koja bi bila svrha toga. Predsjednik stranke uživa podršku članstva, pobijedio je na stranačkim izborima, na parlamentarnim izborima, na lokalnim izborima pa i oni koji možda nisu najsretniji svojim trenutnim položajem znaju da ne mogu ponuditi stranačkom članstvu ono što je za svaku stranku najvažnije, a to je da pobijedi na izborima, jer na izborima glasuju svi građani Hrvatske”.

Od početka Plenkovićeva mandata neki analitičari ističu da Hrvatskom upravljaju diplomatski kadrovi. Uz vas i premijera tu je i predsjednica Republike kao bivša veleposlanica i dužnosnica u NATO-u. Ipak, analitičari su tvrdili da je hrvatsko političko vodstvo u posljednje vrijeme djelovalo nepripremljeno baš u međunarodnim pitanjima – od nedavne haške presude ‘herceg-bosanskoj’ šestorki i statusa Hrvata u BiH, preko teritorijalnih sporova sa Slovenijom do nesuglasica s Mađarskom oko MOL-a, političkog prepucavanja sa Srbijom… Kako to tumačite?

“Prvo, ova vlada je naslijedila sve te probleme, a također otvorila su joj se i neka pitanja na koja nitko nije računao poput krize vezane za Agrokor. Što se tiče odnosa sa susjedima osnovno je, prva lekcija u geopolitici glasi da kad pogledate državu na zemljovidu onda možete bez da išta znate o njoj govoriti kakvi joj mogu biti odnosi sa susjedima ili kakvi su odnosi susjeda prema njoj.

Hrvatska ima središnje mjesto i predstavlja spojnicu između južne ili jugoistočne i središnje Europe, između Mediterana i srednje Europe i ima izuzetno važan geopolitički položaj. Ima jednu od najdužih i najljepših obala u Europi i Hrvatska nema pretenzije na bilo čiji teritorij jer je vrlo zadovoljna s onim što ima. Kad pogledate bilateralna granična otvorena pitanja, Hrvatska nikada nije išla dalje od granice sredine koja bi odvajala naš teritorij od teritorija naših susjeda, za razliku od drugih koji bi uvijek željeli nešto više na našu štetu.

Hrvatska će uvijek biti meta različitih interesa, jer se nalazi na geopolitički strateškom položaju kada govorimo o Europi, na strateškim energetskim pravcima i zato je potrebno kod svakog pitanja koristiti svu stručnost, komunikaciju s međunarodnim partnerima i mislim da je činjenica da ima dosta ljudi koji su bili u diplomaciji, a danas su na vodećim mjestima u hrvatskoj politici samo prednost”.

U posljednje vrijeme smo mogli čuti izjave, čak i od premijera kako se Hrvatsku pokušava politički destabilizirati hibridnim ratovanjem, možete li navesti neke od primjera hibridnih aktivnosti protiv aktualnog političkog vodstva? Jeste li dijagnosticirali pojedince i/ili skupine sklone hibridnom ratovanju?

“Hibridno ratovanje ili ‘hybrid warfare’ je jedna od tema o kojoj se danas piše najviše knjiga iz područja međunarodnih odnosa. Uvijek je bilo kompeticije između država i ovisno o dobu u kojem su države ulazile u interakciju, koristila su se i sredstva koja su ovisila o tadašnjem tehnološkom razdoblju, odnosno o stupnju tehnološkog razvoja.

Danas je u prvom planu internet, dakle društvene mreže koje se, uz sve ono dobro što su donijele i što nose za razvoj društva, koriste i kako bi se plasirale različite dezinformacije, lažne informacije, lažne vijesti s ciljem da se progura određeni interes koji nužno ne mora biti nacionalni interes zemlje u kojoj se to zbiva.

Takav je slučaj u gotovo svim demokratskim državama koje su se otvorile prema svijetu i koje danas traže način kako zaštititi svoje vitalne ciljeve i adekvatno se organizirati u smislu demantiranja ili razotkrivanja djelovanja koja nisu na tragu onoga što je njihov interes. Prema tome ja ne bih govorio o nekom usko specifičnom hibridnom ratu ili neprijatelju, ali je činjenica da je i ovdje u MUP-u prije nešto manje od godinu dana bio jedan ozbiljan upad u informacijski sustav o kojem smo izvijestiti javnost.

Dakle, danas se pokušava doći do informacija koje su klasificirane, želi se prodrijeti u načine na koji određena država donosi odluke, a da bi se utjecalo na proces njihova donošenja. Ponavljam Hrvatska tu nije nikakav izuzetak, uostalom u javno dostupnom SOA-inom izvješću za 2017. se na nekoliko mjesta u poglavljima o sigurnosnom okruženju i stranom obavještajnom djelovanju prema RH govori o našoj izloženosti hibridnom ratovanju. Dakle, mi to detektiramo, znamo prepoznati smjerove i interese koji stoje iza određenih akcija i sukladno tome postavljamo vlastitu zaštitu”.

Pa nije li onda riječ ratovanje možda ipak malo preteška?

“Hybrid warfare je međunarodno usvojen termin, a kada to kažete na hrvatskom onda to može poprimiti jednu drugu dimenziju, s tim da oni koji forsiraju tu drugu dimenziju vrlo dobro znaju da se ne radi o klasičnom ratu”.

Vratimo se nakratko na ustroj MUP-a. Na kadroviranje, prvenstveno na čelnim mjestima policijskih uprava, nedavno se, kako je objavio jedan tjednik, požalila i skupina “ogorčenih pripadnika Specijalne policije MUP-a”, iz čijih je redova velik broj novoimenovanih načelnika. Što mislite o njihovim primjedbama?

“To je pismo prije došlo dotičnom tjedniku nego do mene, tako da sam za njega prije doznao iz medija. Inače, ovdje dolaze stotine anonimnih pisama, prijava, dojava, a sve što je anonimno za mene nije pretjerano relevantno. I naravno da ne odgovara istini. Ali uvijek u kadroviranju ima onih koji su zadovoljniji i onih koji su manje zadovoljni pa ti onda traže načine kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo.

Što se tiče specijalne policije, odnosno bivših specijalaca, mislim da su u ovom kadroviranju prošli vrlo dobro, ne zato što su specijalci nego zato što su bili bolji od svojih protukandidata za određena mjesta. To je ujedno i splet okolnosti, jer se može reći da je vrlo dobro prošla i granična policija jer je glavni ravnatelj policije došao iz granične policije, kao i moj posebni savjetnik.

Ono što je za mene ključno, a to sam im kazao više puta na zajedničkim sastancima, postoji samo jedan kriterij, a to je njihova uspješnost i rezultati. I ako pogledate, iako je kratko razdoblje za ocjenjivanja, mislim da možete zaključiti kako je policija vrlo efikasna u zadnje vrijeme u rješavanju raznih vrsta kriminaliteta, od prijetnji novinarima do složenih akcija poput ove u 12. mjesecu gdje smo koordiniramom akcijom specijalne, interventne i temeljne policije uz korištenje helikoptera u par sati riješili jednu od vrlo dobro osmišljenih i organiziranih pljački vozila s novcem. Ja sam tu akciju doživio kao potvrdu da su izabrani najbolji ljudi na najvažnija mjesta”.

U posljednje vrijeme promijenjeno je dosta zakona iz policijske domene. Primjerice, izmjenama zakona o kaznenom postupku policija je dobila nove ovlasti u svojim istraživanjima. No, i dalje je na snazi vrlo stari Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira u kojima su još uvijek istaknute kazne u njemačkim markama. Kada možemo očekivati iskorak u tom području?

“Što se tiče Zakona o kaznenom postupku vrlo smo se organizirano pripremali za tu zadaću i osigurali svu tehničku opremu koja je potrebna za audio vizualna snimanja, ali i radili na internom obučavanju službenika kriminalističke policije. Te tečajeve je prošlo više od 900 ljudi, a od samog starta primjene zakona, posebno sam odredio iskusne policajce koji prate realizaciju tog posla sa zadaćom da me izvješćuju o tome kako teče provedba i koje bi eventualne mjere i poboljšanja trebalo uvesti u načine rada. Sve informacije koje sam do sada primio govore u prilog tome da se policija spremno suočila s ovim izazovom.

Što se tiče Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira njegove izmjene su skoro spremne, no nije išao u proceduru jer smo imali drugih prioriteta. Novi prijedlog zakona izrađen je tijekom 2016. i 2017. godine, organizirana je i provedena javna rasprava i trenutno se prijedlog zakona nalazi u doradi u MUP-ovoj Upravi za pravne poslove. Među ostalim, prijedlogom su obuhvaćeni i prekršaji počinjeni zbog rasne pripadnosti, boje kože, vjeroispovijesti, nacionalnog ili etničkog porijekla, invaliditeta, spola ili spolnog opredjeljenja”.

U više ste javnih istupa isticali da Vam je cilj profilirati policiju kao učinkovit i kvalitetan sustav bez političkog utjecaja. Kako vidite MUP na kraju Vašeg mandata?

“U svom mandatu želim stvoriti modernu policiju ili barem postaviti osnove na kojima će policija sve više ulaziti u područje sive zone kriminaliteta. Mislim da je naša policija vrlo učinkovita kada govorimo o reaktivnom djelovanju, dakle djelovanju po prijavljenim kaznenim djelima, krađama, ubojstvima… Međutim, postoji i “tamna zona” kriminaliteta gdje prije svega spada korucpija koju malo tko prijavljuje jer nema dovoljno dokaza, a oni koji sudjeluju u tome ne pada im napamet da se jave policiji.

Dakle, korištenjem suvremenih analitičkih metoda, prije svega obradom i analizom velikih skupova podataka, tzv. big data, moramo djelovati proaktivno kako bismo bili u stanju mapirati područja i poslovna i lokacijska gdje možemo istraživati kriminal bez neke konkretne prijave. To je način na koji rade danas najefikasnije policije u svijetu i moj je interes da se približimo tom načinu rada. Zato treba ulagati prije svega u obrazovanje policajaca i krenuli smo tim putem, već smo organizirali prve tečejave i nadam se da rezultati neće izostati. Ali, naravno to ne znači da ćemo zapostaviti reaktivni dio policijskog posla jer samo učinkvitošću i proaktivnog i rekativnog djelovanja možemo imati onu razinu djelotvornosti policije s kojom možemo biti u potpunosti zadovoljni.

Važna zadaća pred nama je ulazak u Schengen i zaštita vanjskih granica Hrvatske koja je ujedno i najduža vanjska granica EU, borba protiv neleganih migracija, a za sve to morate imati obučenu i opremljenu policiju i u tom smjeru su fokusirane naše najvažnije aktivnosti i kada je u pitanju povlačenje sredstava iz EU fondova, ali i dodatna obuka i opremanje policajaca”.

Razgovarao Andrej Matijašević (Hina)

Davor Božinović: Na svaku povredu granične crte policija će reagirati

 

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Komentari