Pratite nas

Politika

Petrov: Prepušta li Vlada novim prijedlogom zakona o privatizaciji Inu MOL-u?

Objavljeno

na

Foto: Hina

Čelnik Mosta nezavisnih lista Božo Petrov upozorio je u četvrtak da predloženi nacrt izmjena Zakona o privatizaciji Ine, koji je Vlada uputila u javnu raspravu, upućuje na ukidanje članka 10 toga Zakona, čime se otvara put potpunom MOL-ovu preuzimanju najveće hrvatske kompanije.

“Most nezavisnih lista ne slaže se s time da vlada RH prepusti zaštitu i interesa i sigurnosti svoje države izmjenom zakona, što su pokušavale i prethodne vlade napraviti još od 2013., izbrisati jedan članak, čime će se zapravo legitimno prepustiti sve ono o čemu se sporilo i zbog čega je nepravomoćno osuđen prethodni predsjednik vlade Ivo Sanader: omogućit će se MOL-u da preuzme Inu”, rekao je Petrov na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru.

Riječ je o članku 10 Zakona o privatizaciji Ine, a upravo je taj članak spriječio MOL da uspije u dosadašnjim namjerama da ‘razmontira’ Inu, dodao je.

“Po svemu sudeći, po dokumentu koji je vlada RH pustila u javno savjetovanje, gdje se govori o usklađivanju sa stečevinama Europske unije, izgleda da će taj članak ukinuti, te time dati alibi MOL-u da preuzme većinsko vlasništvo i da na kraju u potpunosti razmontira Inu”, upozorio je Petrov.

Europska komisija tražila je od Hrvatske izmjenu Zakona o privatizaciji Ine u skladu s pravnim stečevinama Europske unije. Saborski zastupnik Tomislav Panenić pojasnio je kako bi to bilo na štetu RH, arbitražnog postupka i Ine kao vertikalno integrirane kompanije.

Članak 10 je ključan jer regulira pitanja prodaje i stjecanja udjela u tvrtki. U njemu stoji da se, dok je RH vlasnik preko 25 posto udjela u Ini, imovinom većom od 25 posto ne može raspolagati bez suglasnosti Vlade, te da dok je RH vlasnik 10 i više posto dionica, ne može nitko steći preko 10 posto – a to znači preko 50 posto (dionica) – bez suglasnosti vlade.

Vlada je Europskoj komisiji uputila usklađeni nacrt novoga prijedloga Zakona, zbog čega je privremeno obustavljen postupak protiv Hrvatske pokrenut prije godinu dana pred sudom EU, što upućuje na to da je EK zadovoljna izmjenama koje je predložila hrvatska vlada, odnosno, da promjene idu u smjeru zadovoljavanja zahtjeva Europske komisije, dakle, ukidanja članka 10, smatra Panenić.

Kao jedan od mogućih scenarija u tome slučaju vidi mogućnost da MOL u kratkome roku prikaže dodatnih 1 posto udjela koliko mu nedostaje, te se etablira kao većinski vlasnik Ine, čime bi RH izgubila sva prava i ukinula sve barijere za samostalno odlučivanje MOL-a u upravljaju tom tvrtkom.

Ukidanjem toga članka ne samo da će se ukloniti sve prepreke za takav rasplet, već će time odluke Ive Sanadera dobiti legitimitet, smatra Panenić. “Ukoliko izmijenimo zakon, niti jedan sud više neće potvrditi pravomoćnu presudu Sanaderu”, upozorio je.

Most stoga zahtijeva da Vlada hrvatsku javnost transparentno i točno informira o sadržaju prijedloga te tome na koji način pristupa članku 10. “Smatramo da treba otvoriti javnu komunikaciju, Vlada mora objaviti koje su to izmjene koje planiraju donijeti”, rekao je.

Na novinarsko pitanje što Hrvatska može i treba napraviti po pitanju odluke Europskog suda u Luksemburgu vezano uz izručenje Zsolta Hernadija, optuženog da je Sanaderu dao mito kako bi prepustio upravljačka prava u Ini Mađarima, Božo Petrov kazao je kako smatra da Hrvatska i dalje treba na isti način kao i do sada zahtijevati da se on izruči Hrvatskoj, napomenuvši kako je, međutim, “pitanje jesu li oni već na određeni način postigli dogovor”.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Steve Bannon: Marakeški sporazum je dio prijevare UN-a

Objavljeno

na

Objavio

‘Pariz gori, London je u krizi, a Marakeški globalni kompakt o migracijama mrtav je i prije nego što je uopće potpisan’ – poručio je Steve Bannon, bivši glavni strateg Bijele kuće i ključni predizborni savjetnik koji je Donaldu Trumpu pomogao da postane američki predsjednik, na skupu u flamanskom parlamentu u subotu u Bruxellesu, na kojemu se pojavio u društvu liderice francuske krajnje desnice Marine Le Pen.

Skup je bio organiziran radi zaustavljanja globalnog kompakta o zakonitim migracijama, koji se danas i sutra politički usvaja na skupu u marokanskom gradu Marrakechu, a organizatori su u videospotu kojim je otvoren skup istaknuli i Hrvatsku među onim zemljama, poput SAD-a, Mađarske i Austrije, koje su se povukle iz Marakeškog sporazuma.

– Ako mi date da biram želim li vladu sastavljenu od prvih sto ljudi koji se pojave na Trumpovu skupu s crvenim bejzbolskim kapama (s porukom Make America Great Again, op.a.) i prvih sto ljudi u žutim prslucima koji se danas pojave u Parizu, ili vladu sastavljenu od prvih sto partnera u Goldman Sachsu i prvih sto koji hrle stranci iz Davosa, reći ću vam: dajte mi “deplorables” (jadnike, izraz koji je za Trumpove simpatizere svojedobno upotrijebila Hillary Clinton, op. a.), dajte mi “Gilets jaunes”, bit ćemo humaniji, bit ćemo odlučniji, jer to su ljudi na kojima je judeo-kršćanski Zapad izgrađen i na kojima stoji – poručio je Bannon.

Ovaj politički trenutak u povijesti specifičan je i važan po tome što – kako vjeruje bivši glavni strateg predsjednika Trumpa, čije su ideje i dalje prisutne u politici Bijele kuće – prvi put takvi ljudi, ta obespravljena radnička klasa koja je bila žrtva globalizacije, “imaju svoje predstavnike u Viktoru Orbanu, Matteu Salviniju, Marine Le Pen, Donaldu Trumpu, Jairu Bolsanaru…”. Poimence je još spomenuo i Austriju, gdje vlada kancelar Sebastian Kurz, kao dio tog vala. Nije spomenuo Hrvatsku i njezinu predsjednicu, koja se ukrcala na taj val, barem po pitanju povlačenja potpore sporazumu iz Marrakecha, prenosi Večernji list.

– To, što je SAD bio prvi koji je odbacio globalni kompakt o migracijama nešto je na što sam najponosniji jer sam na tome radio – rekao je Bannon o sporazumu koji se sutra usvaja u Marrakechu. – To je samo dio prijevare koju UN provodi desetljećima i desetljećima kad govori da ti globalni sporazumi ništa ne znače, da samo trebate doći i potpisati ih. Konačno imamo lidere poput Orbana, Le Pen i Trumpa koji su spremni reći: Dosta nam je toga, nećemo to više raditi. U tome je snaga ovog trenutka – zaključio je.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

Plenković: Hrvatska je ustavna obveza štititi interese Hrvata u BiH

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je u subotu u Zagrebu da Hrvatska neće odustati od zaštite interesa hrvatskog naroda u BiH, upitan o pismu tri bivša visoka predstavnika u BiH, Paddyja Ashdowna, Christiana Schwarz – Schillinga i Carla Bildta Europskoj uniji u kojemu su optužili Hrvatsku da se miješa u unutarnja pitanja BiH.

“Hrvatska politika u u vanjskopolitičkom smislu ovu temu neće pustiti. Dok sam ja predsjednik vlade mi je nećemo pustiti”; poručio je. Dodao je da nitko od RH bolje ne poznaje BiH, niti joj je veći prijatelj i saveznik te joj nije više konkretno pomogao da podnese zahtjev za članstvo u EU.

Plenković je istaknuo da RH, koja je potpisnica Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma i ima ustavnu obavezu brinuti o svim Hrvatima izvan zemlje, ima obavezu artikulirati interese i stav da Hrvati, kao konstitutivni narod, moraju biti i faktično ravnopravni u BiH. Smatra da izigravanje “duha i jezika” Daytonskog i Pariškog mirovnog sporazuma nije dobro za demokraciju u BiH.

“Nikada u Daytonu nitko nije mislio da će se takvim odredbama u praksi događati da Bošnjaci, kojih ima tri puta više od Hrvata, biraju oba člana Predsjedništva. To nema smisla”, poručio je nakon Izbornog sabora mladeži HDZ-a .

Plenković drži da pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH pokazuje kako je “naš angažman i naša akcija bila tako snažna da su osjetili potrebu nešto reći”. Smatra i da su oni (bivši visoki predstavnici) svojim odlukama pridonijeli da se s vremenom smanjuju prava Hrvata u BiH i mijenja ono što je dogovoreno u Daytonu i Parizu.

Carl Bildt, Paddy Ashdown i Christian Schwarz-Schilling u pismu šefici europske diplomacije i ministrima vanjskih poslova EU-a Federici Mogherini ocijenili su nedopustivim da službeni Zagreb osporava izbor Željka Komšića za hrvatskog člana predsjedništva BiH koji je u listopadu pobijedio Dragana Čovića, dosadašnjeg člana državnog vrha i predsjednika najjače hrvatske stranke HDZ-a. Zagreb osporava Komšićev legitimitet jer je glasovima Bošnjaka pobijedio Čovića za kojega je glasalo 80 posto Hrvata.

Trojica bivših visokih predstavnika u BiH tvrde da je izbor Komšića legitiman jer ni ustav ni izborni zakon BiH ne kažu da članove predsjedništva moraju  izabrati vlastite etničke skupine.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova u subotu je u priopćenju odbacilo optužbe trojice bivših predstavnika međunarodne zajednice u BiH da se Hrvatska miješa u unutarnja pitanja te države i optužilo ih da su oni djelomično krivi što hrvatski narod nije jednakopravan s bošnjačkim i srpskim.

Odbacujući optužbe za miješanje u unutarnje stvari BiH, hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova (MVEP) ističe da ima obvezu pomno pratiti zbivanja u susjednoj zemlji.

“Za razliku od trojice bivših visokih predstavnika u BiH, Hrvatska se ne miješa u unutarnja pitanja BiH već ispunjava svoje međunarodne obveze, u potpunosti poštujući suverenitet i teritorijalni integritet BiH i njezin ustavni i pravni poredak”, stoji u priopćenju MVEP-a.

“Nažalost, konstitutivni narodi, dijelom i zbog odluka nekih visokih predstavnika, trenutačno nisu jednakopravni što je razlog za ozbiljnu zabrinutost i što može štetiti funkcionalnosti i stabilnosti BiH”, dodaje se.

Na pitanje kako komentira činjenicu što bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić podržava pismo bivših visokih predstavnika u BiH, Plenković je odgovorio da će taj “film gledati kada možda nekada u nekoj dalekoj budućnosti netko drugi bude na vlasti u Hrvatskoj a ne penzioneri koji očito ne razumiju bit kako se zalagati za trenutnu situaciju i okolnosti koje se događaju sa Hrvatima u BiH”.

(Hina)

 

MVEP odgovorio na pismo tri bivša visoka predstavnika u BiH

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Poduprite naš rad


Donacijom podržite Kamenjar.com! Hvala!



Komentari