Pratite nas

Vijesti

Petrov Todoriću: Ne dam ti državnih 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Ekskluzivno za Večernji list Božo Petrov prvi put o dramatičnim pregovorima

Božo Petrov, predsjednik Hrvatskog sabora i Mosta, iznio nam je detalje o dramatičnim trenucima kada se spašavao posrnuli Agrokor, a time i gospodarski sustav Hrvatske. Razgovor s njim iskoristili smo i kako bismo ga pitali o ostalim aktualnim temama.

Je li Agrokor spašen?

Pred Agrokorom je još uvijek turbulentno razdoblje, ali je bitna volja da se sačuva gospodarski sustav. Mi spašavamo gospodarski sustav i radna mjesta, ne Agrokor.

Danas se vidi da zakonom nismo spašavali ni Ivicu Todorića, čak suprotno. Upravo aktivacijom Zakona o prinudnoj upravi Ivica Todorić više nije bio u mogućnosti licitirati što će napraviti s Agrokorom. Na kraju je otišao iz upravljačke strukture, a u konačnici i iz vlasničke strukture jer su dugovanja veća od vrijednosti kompanije. Za gospodarski sustav slijedit će daljnja borba, završena je samo prva faza.

Što donosi druga faza?

Donosi restrukturiranje koncerna i, nadam se, postavljanje zdravih temelja za hrvatsko gospodarstvo. Ono što nas danas u gospodarstvu guši jedan je gigant, koji kao slon u staklarnici kontrolira niz sektora od samog početka i najmanjih proizvođača do kraja, odnosno do polica. Zbog toga se stvorila izuzetno teška situacija jer, ako se poljulja ta kompanija, drmaju se temelji hrvatskog gospodarstva.

To je ono što se više nikada ne smije dozvoliti. Hrvatskom gospodarstvu potreban je niz manjih jakih hrvatskih kompanija, a ne jedan monstrum. Sad su prvi koraci svima jasni, a to je unos financijskih sredstava, da novac dobiju dobavljači i da se cijeli sustav može nastaviti okretati. Time će biti sačuvano više od 150.000 radnih mjesta.

Kad se napravi kompletna analiza stanja, slijedi restrukturiranje. Vjerujem da nam je godina i pol dana sasvim dovoljno da se može cijeli gospodarski sustav pripremiti na ono što slijedi. Svi oni koji su danas iznimno izloženi zbog kooperacije s Agrokorom postat će značajno neovisniji, neće ovisiti o jednom koncernu, o jednoj kompaniji.

Kako je teklo spašavanje Agrokora, kada je postalo jasno da je gospodarski sustav u opasnosti?

Kroz naše redovite razgovore na razini dvaju političkih partnera do teme Agrokor došli smo puno prije nego što se počelo bilo što vidljivo izvana događati. Tema mi je bila dosta bliska zato što potječem iz poljoprivrednog kraja i znam mnogo ljudi koji rade u tom sektoru.

To su oni najmanji dobavljači, koji su bili prvi senzor za paljenje alarma. Situacija s njima, neisplata robe po više mjeseci ukazivala je na alarmantno stanje u gospodarskom sustavu. Bili smo svjesni da ćemo morati reagirati jer je situacija vrlo ozbiljna, najozbiljnija u zadnjih 25 godina hrvatskog gospodarstva.

Znali smo, ako se budu događale loše stvari, da prijeti nova recesija, osipanje radnih mjesta i masovni odljev ljudi iz RH. Zato smo se užurbano pripremali za sve scenarije. Ali odbili smo reagirati onako kako su političari dosad pomagali Agrokoru. Agrokoru je država dosad bila samoposluga.

Što je bilo na sastanku s Ivicom Todorićem?

Jasno sam mu rekao da Most, a ni Vlada neće odobriti milijardu i pol kuna državne pomoći. Također sam mu rekao da onda nitko ne priječi nekog drugog gospodarstvenika da sutra dođe u Vladu i kaže kako i on želi biti Ivica Todorić. Zbog čega samo Ivica Todorić može imati takve povlastice, a ne i svatko drugi? Svi trebamo biti jednaki.

Smiješno je da nas oporba danas za nešto optužuje iako smo znali da će se i to događati, jer su upravo i oni dijelom bili ti koji su direktno ili indirektno tijekom obnašanja izvršne vlasti pomogli Todoriću da dođe do ove situacije. Lako im je sada pričati jer nemaju, barem ne trenutačno, nikakvu odgovornost na svojim leđima. Za razliku od nas. Ovu situaciju nije izazvao Most u prethodnih 20 godina, ali ju je spreman odgovorno riješiti. Što su oni svi skupa radili zadnjih 20 godina?

Što će biti s Agrokorom u budućnosti?

Nakon što povjerenik dogovori prve korake s najvećim vjerovnicima slijedi faza stabilizacije za funkcioniranje Agrokora, ali Agrokor u obliku kakvog ga danas znamo neće postojati u budućnosti. Jedan takav igrač koji povezuje toliko sektora jednostavno nije zdrava situacija za hrvatsko gospodarstvo.

Zašto je Most stao iza ministra financija Zdravka Marića kada je oporba tražila njegovu ostavku?

Tražili smo da se istraži apsolutno sve što se događalo u Agrokoru, da se više ne dogodi situacija “tko je jamio – jamio”. Svi koji su u ovome sudjelovali trebaju odgovarati. Smatramo da se treba raščistiti apsolutno sve što se događalo u prošlosti, kao i pripremiti sve akcije za budućnost, koliko možemo, kako bismo bili sigurni da se povijest nikada neće ponoviti i da takav čovjek i takav sustav nikada više neće izrasti.

U trenutku kad budem imao jasne dokaze da je netko nešto skrivio, uključujući i Zdravka Marića, reagirat ću bez odgode. Nismo abolirali bilo koga od bilo čega u Agrokoru i u odnosu između Agrokora i Vlade. U aferi Agrokor ponijeli smo se odgovorno i zrelo, oba politička partnera.

Zašto ste podnijeli kaznenu prijavu protiv Agrokora? Jeste li htjeli poručiti DORH-u da ne radi svoj posao?

Ne. Podigao sam kaznenu prijavu kao građanin da bih se pokušao odvojiti koliko god mogu od političke funkcije koju trenutačno obnašam. Podnio sam prijavu zbog informacija koje su se javno pojavile. Smatram da apsolutno svatko tko sumnja na bilo kakva kaznena djela mora upozoriti relevantne institucije na to.

Ne želim doći u situaciju, ako se počnu pojavljivati dokazi protiv Ivice Todorića, da me bilo tko za tri ili šest mjeseci upita zašto nisam djelovao ako sam sumnjao na to. Smatram da sam napravio dobru stvar.

Biste li to učinili da niste predsjednik Sabora?

Bih. Ne postoji razlika.

Ima li ova prijava veze s izborima kao što smatra premijer?

Nema. Kao što je rekao jedan moj kolega, najbolji dan za istrage je svaki dan. Nema predizbornog, postizbornog ili bezizbornog vremena, kad je u pitanju istraga kriminalnih radnji. One moraju biti neovisne i neometane, a djelovati u trenutku kad za to postoje elementi, bez obzira na bilo kakvu političku situaciju.

Uostalom, već sam navikao da svaki moj potez i potez Mosta mnogi pokušavaju prikazati populističkim. Kada neki naš ministar sreže troškove, ne koristi službenu karticu, to je populizam. Kada se Miro Bulj zauzme za Inu i kada padne Vlada 2016. i napustimo udobne fotelje, i to je populizam.

Mediji su otkrili da sin Dinka Cvitana radi u Agrokoru. Što mislite o tome što je glavni državni odvjetnik o tome šutio?

Nije sporno što mu sin tamo radi, ali, iskreno, volio bih da je on tu informaciju dao u javnost.

Zašto niste bili u Saboru kada se raspravljalo o tzv. lex Agrokor?

Bio sam bolestan, imao sam temperaturu 39 stupnjeva. Nikad ne bježim od obveza, otkad sam u politici radim više od 16 sati dnevno i nekad organizam jednostavno kaže “dosta”. Taj dan sam pokušao predsjedati, ali odmah ujutro nakon 20 minuta morao sam zatražiti zamjenu jer se nisam osjećao dobro.

Smatrate li da je zakon dobar?

Da nije bilo zakona, danas bismo imali kolaps gospodarskog sustava jer Ivica Todorić ne bi izašao iz upravljačke strukture. Zakon je donesen i mogli su ga aktivirati ne samo Todorić nego i najveći vjerovnici pa više nije imao manevarskog prostora i trebao je izaći iz tvrtke. To je razlog što smo uz manje drmanje cijelog sustava uspjeli izbjeći kolaps.

U Metkoviću ste u četvrtak najavili gradnju pogona za preradu mandarina. Je li se to slučajno poklopilo s urušavanjem Agrokora?

Potpuno slučajno. Ali, kad se vidi što smo mi kao ekipa koja je preuzela dužnost u Metkoviću sve učinili da bi se taj pogon ostvario, mogla bi se napraviti studija čemu služi vodstvo u lokalnoj upravi. Ovo će značiti budućnost za 500 obitelji u dolini Neretve koji se primarno bave uzgojem mandarina. Tvornica za preradu mandarina bila je jedan od dva razloga zbog kojih sam ušao u politiku.

Prvi je razlog bio da smijenite Stipu Gabrića Jamba. Oba ste cilja ispunili, što vas danas motivira u politici?

Tada smo razmišljali samo lokalno, nismo imali aspiraciju na nacionalnoj razini. Očekivali smo da ćemo se, kada riješimo situaciju u Metkoviću, vratiti u svoje profesije. Naša želja da pokušamo mijenjati stvari dovela nas je na nacionalnu razinu i sad postoji još puno stvari koje smo počeli raditi i trebamo ih završiti.

Smatram da je upravo sad vrijeme da se raščisti sve što se događalo u povijesti naše mlade države da bismo konačno mogli krenuti prema budućnosti. Došlo je vrijeme za raščišćavanje odnosa u svim segmentima. To je ono što me motivira.

Želim vidjeti da nam država konačno diše i da živimo kako zaslužujemo. Želim da mi djeca jednog dana budu ponosna jer sam pokušao. Jer smo okupili ljude koji ne kradu, koji nisu uništili državu, već se odricali i vremena s obitelji da bi stvari – promijenili.

Zašto onda Most predlaže zakon o otvaranju arhiva do 1990.? Ljude zanima tko je jamio, tko je prodavao gorivo četnicima, a to nećemo otkriti?

Imamo ogromne otpore i za otvaranje arhiva do 1990., ali nećemo stati na tome, ovo je prva faza. Državni arhivi trebaju se otvarati kako prolaze godine, svake godine otvarat će se nove godine i vrlo brzo ćemo doći i do toga. U razdoblju koje pokušavamo otvoriti su prapočeci privatizacije i pretvorbe i tu smo također naišli na otpor. Ali pogodili smo pravi trenutak baš zato što idu izbori pa će saborski zastupnici dići ruke za.. Zakon će biti donesen prije lokalnih izbora.

HDZ-ova ministrica Gabriela Žalac pismom dijeli packe Mostovu ministru Slavenu Dobroviću kojeg krivi za nepovlačenje sredstava iz fondova EU. Kako to komentirate?

Ne znam što je bilo ministrici Žalac, od svih ministara izdvojila je onog koji je najviše napravio u najkraćem vremenu. Ja bih volio da i drugi ministri postignu ono što je uspio Dobrović. Podsjetit ću vas kako je on sa svojom ekipom uspio dobiti 100 milijuna eura nepovratnih sredstava iz fondova EU za LNG terminal na Krku, a izradio je i plan gospodarenja otpadom koji su apsolutno svi u EU pohvalili.

Kako ste zadovoljni s drugim ministrima iz Mosta. Orepić je najavljivao reformu s ukidanjem većeg broja policijskih uprava i od toga odustao.

Cilj je reorganizacije MUP-a smanjiti broj ljudi u administraciji i upravnim tijelima te povećati broj ljudi na terenu. Kako će se zvati organizacijske jedinice, hoće li biti uprave, jedinice, postaje, to je nebitno. Ministar Orepić od reorganizacije ne odustaje, provest će je do kraja. Ministar Kovačić radi na reformi lokalne uprave i samouprave jer je svima jasno kako sadašnji model nije dobar. Osim toga, konačno ćemo imati „državu bez papira“.

To znači da tijela javne vlasti od 1. listopada od građana neće više tražiti isprave iz državnih institucija jer su ih dužni pribavljati po službenoj dužnosti. To je pokrenuo Kovačić. Izuzetno sam zadovoljan i radom Ante Šprlje. On je počeo pokazivati ono što je pripremao otkad je došao u Ministarstvo, sveobuhvatnu promjenu brojnih zakona koji će pravosuđe učiniti učinkovitijim i bržim aparatom.

Je li se HDZ zaista promijenio u odnosu na Karamarkovo vrijeme?

Teško možete očekivati da se cjelokupan sistem promijeni ako se promijeni nekoliko osoba, ali je drugačiji način komunikacije između dva politička partnera. Očekujemo još kvalitetniju suradnju, postoji mogućnost za napredak.

Što bi za vas bila pobjeda na lokalnim izborima?

Očekujem da ćemo zadržati one lokalne samouprave iz kojih smo krenuli te ostvariti odličan rezultat u ostalima. Ovo su prvi izbori na kojima brojne nezavisne liste izlaze pod platformom Mosta i sigurno ćemo imati puno veću potporu nego prije četiri godine kada je to bila izolirana priča u nekoliko gradova.

Most nije klasična stranka niti će to ikada biti. Ivan Tomasović u Omišu, Ante Pranić u Vrgorcu, Niko Orepić u Pločama, Joško Kontić u Sinju neovisni su kandidati, ali su ujedno pod platformom Mosta. Danas imamo i kandidate za župane koji će ulaziti u drugi krug. Miro Bulj, Ružica Vukovac, Tomislav Panenić, Nikola Grmoja, Predrag Sekulić. To su imena koja znače promjenu za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Vijesti

Krstičević i Šundov s Predsjednicom RH povodom Dana HV-a

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Ured predsjednice

Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević i načelnik Glavnog stožera OSRH general zbora Mirko Šundov s izaslanstvom ministarstva obrane i Hrvatske vojske sastali su se s predsjednicom Republike Hrvatske i vrhovnom zapovjednicom OS RH u petak, 24. svibnja 2019. godine povodom predstojećeg Dana Oružanih snaga, Dana Hrvatske kopnene vojske i 28. obljetnice formiranja Hrvatske vojske, priopćio je MORH

Na sastanku su razmotreni ključni projekti i postignuća obrambenog sustava u dosadašnjem tijeku godine te prioritetne zadaće do kraja 2019. Posebno je naglašen značaj zadržanog trenda postupnog povećavanja obrambenih izdvajanja, čime su omogućena značajna ulaganja u poboljšanje uvjeta rada i života pripadnika Hrvatske vojske, povećanje njihovih materijalnih prava, ubrzana modernizacija i opremanje te intenziviranje njihovog uvježbavanja. Istaknut je i značajan napredak u izgradnji sustava domovinske sigurnosti, čija je učinkovitost ponovno potvrđena i nedavno održanom vježbom “Sigurnost 19“, kao završne pripreme za protupožarnu sezonu.

Načelnik Glavnog stožera OS RH izvijestio je predsjednicu Republike o aktualnom stanju u misijama i operacijama potpore miru u kojima sudjeluju pripadnici Hrvatske vojske, aktualnim i predstojećim značajnijim vježbovnim aktivnostima HV-a te o ključnim raspravama, inicijativama i projektima koji se provode u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije te unutar NATO-a. Također je predstavljen plan predstojećeg obilježavanja Dana Oružanih snaga.

Sugovornici su se usuglasii kako je ključan preduvjet ostvarenom ubrzanom razvoju obrambenog sustava partnerski odnos između predsjednice Republike, ministarstva obrane i Vlade u obrambenom području, kojim se osiguravaju koordinirani i združeni napori za boljitak Hrvatske vojske i razvoj sveobuhvatnog sustava domovinske sigurnosti.

Uz potpredsjednika Vlade i ministra obrane te načelnika GS OSRH, u izaslanstvu MORH-a i OSRH bili su državni tajnici Tomislav Ivić i Zdravko Jakop, zamjenik načelnika Glavnog stožera OSRH, general-pukovnik Drago Matanović te direktor Glavnog stožera OSRH, viceadmiral Robert Hranj.

 

Krstičević: Vlada i dalje odlučna riješiti pitanje borbenih zrakoplova

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Vijesti

Dr. Hrvoje Tomasović objavio: Izbori u HLK su propali

Objavljeno

na

Objavio

Dr. Hrvoje Tomasović, kandidat za šefa HLK na svom fbu je objavio:

EKSKLUZIVNO – IZBORI U HLK PROPALI !!!

Član SIP-a (središnjeg izbornog povjerenstva) ugledni kirurg Danko Mikulić poznat po razdvajanju Sijamskih blizanaca dao neopozivu ostavku u sudjelovanju tog povjerenstva.

Da ne bi nagađao o istinitosti te vijesti nazvao sam Dr. Mikulića koji mi je to osobno potvrdio. O razlozima ostavke ostao je suzdržan i nije se izjasnio, ali kako se radi o poštenom i principijelnom liječniku pretpostavljam kako razlog može biti samo jedan. Čovjek ne želi biti sudionik i svjedok kriminalnih izbornih muljaža vladajuće garniture HLK.

Zapravo kako se kaže, pametnom i previše. Napuštanjem članova SIP-a izbori automatski postaju nelegitimni i nevažeći. SIP nije nogometna momčad da članovi napuštaju utakmicu, a ulaze rezerve! IZBORI SU ZAVRŠENI i sada očekujem sudski epilog i promptnu reakciju ministra zdravstva i ministra uprave!, objavio je Tomasović.

Podsjetimo, tijekom dana, četiri kandidata na izborima za predsjednika Hrvatske liječničke komore poslali su medijima ‘Otvoreno pismo liječnicima, vodstvu Hrvatske liječničke komore, mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske i hrvatskoj javnost’ koje objavljujemo:

Izbori u Hrvatskoj liječnikoj komori – otvoreno pismo liječnicima, vodstvu Hrvatske liječničke komore, mjerodavnim institucijama Republike Hrvatske i hrvatskoj javnosti

Polazeći od činjenice

– da je Hrvatska liječnička komora pravna osoba s javnom ovlasti dodijeljenom sukladno pozitivnim zakonskim propisima

– da je Statutom Hrvatske liječničke komore propisano da predsjednik Komore zastupa i predstavlja Komoru u svim pravnim i financijskim poslovima

– da sukladno pravnom interesu države jasno iskazanom u kogentnoj normi kontrole i odobravanja Statuta Komore – temeljnog akta bez kojeg Komora ne može ni postojati, raditi i postupati – postoji jasan, nesporan i nužan pravni interes države da u procesnom i sadržajnom smislu pazi i na zakonitost kod izbora osobe u Komori  koja je odgovorna upravo za provođenje ovlasti koje je sama država zakonom prenijela na Komoru.

– da je upravni nadzor nadležnog državnog tijela utvrdio čitav niz pogrešaka u radu Komore za vrijeme aktualnog vodstva te utvrdio da proizvoljna tumačenja odredbi statuta i drugih općih akata komore stvaraju pravnu nesigurnost i razlog su pogrešnog postupanja tijela komore po općim aktima komore.

Uzimajući u obzir

– da je Statutom Komore propisano pravo da članovi imaju pravo birati i biti birani, što je i temeljno ustavno načelo za sve izborne procese u Republici Hrvatskoj

– da je ostalo upitno definiranje biračkog tijela obzirom na činjenicu da se u javnosti raspolaže s različitim podacima o broju liječnika u Hrvatskoj

– da je najmanje četvrt biračkog tijela u praksi diskriminirano, odnosno više od 5.000 liječnika kojima je onemogućeno glasovanje, a što je direktna posljedica novog pravilnika o izborima koji je donesen u mjesecu prije samih izbora, kojim je oduzeta ili ograničena mogućnost ostvarivanja biračkog  prava za nekoliko tisuća članova kojima Komora nije izdala  liječničke iskaznice  potrebne za glasovanje

– da je uprkos vrijedećem aktu Komore o raspisivanju izbora i točno propisanom redoslijedu izbornih radnji i rokova za njihovo provođenje,  vremenski rok za glasovanje iznenada i iz nepoznatog razloga naknadno promijenjen i to samo za jednu skupinu birača

– da je nastupila diferencijacija biračkog tijela i birača na način da su pomiješana tri načina glasovanja (elektroničko, dopisno i osobno), da postoje sasvim različiti rokovi za glasovanje, da samo 2/3 članova imaju potrebnu iskaznicu pri čemu je nepoznato koliko je iskaznica aktivirano,  mogućnost dopisnog glasovanja tek nešto više od 1/10 biračkog tijela, dok je najmanje 1/4  biračkog tijela ostalo diskriminirano i bez mogućnosti glasovanja jer im je Komora neizdavanjem potrebnih iskaznica odnosno glasačkih listića prisilno oduzela mogućnost ostvarivanja svog biračkog  prava

– da je Središnje izborno povjerenstvo  iznosilo nejasne i kontradiktorne izjave o sigurnosti i anonimnosti glasovanja pri čemu je prvo istaknuto da ugovorna tvrtka kojoj je dano upravljanje mnogim segmentima organizacije i provođenja izbora ne raspolaže osobnim podacima člana, kao npr. ime i prezime, a zatim da navedena tvrtka nadzire sve procedure presavijanje i ulaganje glasačkih lista, uputa i povratne kuverte u kuvertu koja će biti dostavljena članovima, a pri čemu je notorno da su glasački materijali označeni bar kodovima i da je na kuverti upisano ime i adresa člana te uvjet glasovanja i obrade, zaštita ili enkripcija osobnih podataka članova Komore, na ovaj način nije ispunjena što je protivno odredbama Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR)

– da je u javnosti iznesen niz sumnji u legalnost ovako provođenih izbora i  legitimitet takvih izbornih rezultata

– da su tijekom samog postupka elektroničkog glasovanja brojni liječnici s više mjesta javili greške u funkcioniranju glasačkog sustava  i nemogućnost postupka glasovanja

Slijedom navedenog ističemo

– da kao  liječnici i članovi Hrvatske liječničke komore ne možemo podržati ni prihvatiti postupanje aktualnog vodstva Komore u organizaciji ovih izbora, kao ni u prozivanju i optuživanju državne vlasti za opstrukciju istih jer ono ne predstavlja ni nas, ni naše mišljenje, a niti mišljenje i stavove mnogih drugih liječnika članova Komore.

– da je institut komorske samostalnosti i neovisnosti koji se u priopćenjima rabi kao oružje u suprotstavljanju državi,  liječnicima i javnosti predstavljen na iskrivljen  i okrnjen način što za posljedicu ima potpuno pogrešno shvaćanje mjesta i uloge Komore u državi i društvu. Komora je zakonom određena pravna osoba kojoj je država eksplicitno dodijelila dio svojih ovlasti i zadužila je za provođenje istih. Činjenica je stoga da autonomija komorskog sustava nije niti može biti apsolutna, a nipošto i nikad ne može biti iznad države koja joj je tu autonomiju dala.

– kao liječnici i članovi Hrvatske liječničke komore, ali i kao građani Republike Hrvatske, ovim putem izražavamo svoju osudu postupanja aktualnog vodstva Komore koje nastavlja kršiti zakone i propise Republike Hrvatske, pri čemu su ovakvi nelegalno pripremljeni i provođeni izbori tek jedan od primjera, a nalaz upravog nadzora – da proizvoljna tumačenja odredbi statuta i drugih općih akata komore stvaraju pravnu nesigurnost i razlog su pogrešnog postupanja tijela komore po općim aktima komore – jedan od dokaza.

– predmetnim postupanjem aktualnog vodstva Hrvatske liječničke komore kompromitirana je cijela liječnička profesija i stavljena na stup srama, ozbiljno je ugrožena budućnost, mjesto i uloga Komore u struci i društvu, a nepoštivanjem državnopravnog sistema i poretka  aktualno vodstvo Komore nesporno pokazuje da je skrenulo s puta i da nije doraslo svojoj ulozi

– ove duboko kompromitirane elektroničke izbore potrebno je zaustaviti prije nego u cijelosti naruše povjerenje naših članova i cijelog društva, a izbore provesti na uobičajen dopisni način kao što su to bili prethodni izbori kada su svi članovi imali mogućnost glasovanja i biranja.

– ovo otvoreno pismo predstavljamo kao znak htijenja i podrške svim liječnicima, nadležnim institucijama i cjelokupnoj javnosti u očuvanju i zaštiti pravne države. Pri tome se ne smatramo i želimo vjerovati da ne predstavljamo nikakvu iznimku jer bi to u konačnici trebala biti dužnost  svakog hrvatskog građanina

 

Zagreb, 23. svibnja 2019.

 

Dr. Ada Barić Grgurević                                                       Dr. Miran Cvitković

Član Hrvatske liječničke komore                                          Član Hrvatske liječničke komore

Kandidat za predsjednika                                                      Kandidat za predsjednika Hrvatske liječničke komore                                                           Hrvatske liječničke komore

 

Dr. Matija Majić                                                                    Dr. Hrvoje Tomasović

Član Hrvatske liječničke komore                                          Član Hrvatske liječničke komore

Kandidat za predsjednika                                                      Kandidat za predsjednika Hrvatske liječničke komore                                                           Hrvatske liječničke komore

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati