Pratite nas

Vijesti

Petrov Todoriću: Ne dam ti državnih 1,5 milijardi kuna

Objavljeno

na

Ekskluzivno za Večernji list Božo Petrov prvi put o dramatičnim pregovorima

Božo Petrov, predsjednik Hrvatskog sabora i Mosta, iznio nam je detalje o dramatičnim trenucima kada se spašavao posrnuli Agrokor, a time i gospodarski sustav Hrvatske. Razgovor s njim iskoristili smo i kako bismo ga pitali o ostalim aktualnim temama.

Je li Agrokor spašen?

Pred Agrokorom je još uvijek turbulentno razdoblje, ali je bitna volja da se sačuva gospodarski sustav. Mi spašavamo gospodarski sustav i radna mjesta, ne Agrokor.

Danas se vidi da zakonom nismo spašavali ni Ivicu Todorića, čak suprotno. Upravo aktivacijom Zakona o prinudnoj upravi Ivica Todorić više nije bio u mogućnosti licitirati što će napraviti s Agrokorom. Na kraju je otišao iz upravljačke strukture, a u konačnici i iz vlasničke strukture jer su dugovanja veća od vrijednosti kompanije. Za gospodarski sustav slijedit će daljnja borba, završena je samo prva faza.

Što donosi druga faza?

Donosi restrukturiranje koncerna i, nadam se, postavljanje zdravih temelja za hrvatsko gospodarstvo. Ono što nas danas u gospodarstvu guši jedan je gigant, koji kao slon u staklarnici kontrolira niz sektora od samog početka i najmanjih proizvođača do kraja, odnosno do polica. Zbog toga se stvorila izuzetno teška situacija jer, ako se poljulja ta kompanija, drmaju se temelji hrvatskog gospodarstva.

To je ono što se više nikada ne smije dozvoliti. Hrvatskom gospodarstvu potreban je niz manjih jakih hrvatskih kompanija, a ne jedan monstrum. Sad su prvi koraci svima jasni, a to je unos financijskih sredstava, da novac dobiju dobavljači i da se cijeli sustav može nastaviti okretati. Time će biti sačuvano više od 150.000 radnih mjesta.

Kad se napravi kompletna analiza stanja, slijedi restrukturiranje. Vjerujem da nam je godina i pol dana sasvim dovoljno da se može cijeli gospodarski sustav pripremiti na ono što slijedi. Svi oni koji su danas iznimno izloženi zbog kooperacije s Agrokorom postat će značajno neovisniji, neće ovisiti o jednom koncernu, o jednoj kompaniji.

Kako je teklo spašavanje Agrokora, kada je postalo jasno da je gospodarski sustav u opasnosti?

Kroz naše redovite razgovore na razini dvaju političkih partnera do teme Agrokor došli smo puno prije nego što se počelo bilo što vidljivo izvana događati. Tema mi je bila dosta bliska zato što potječem iz poljoprivrednog kraja i znam mnogo ljudi koji rade u tom sektoru.

To su oni najmanji dobavljači, koji su bili prvi senzor za paljenje alarma. Situacija s njima, neisplata robe po više mjeseci ukazivala je na alarmantno stanje u gospodarskom sustavu. Bili smo svjesni da ćemo morati reagirati jer je situacija vrlo ozbiljna, najozbiljnija u zadnjih 25 godina hrvatskog gospodarstva.

Znali smo, ako se budu događale loše stvari, da prijeti nova recesija, osipanje radnih mjesta i masovni odljev ljudi iz RH. Zato smo se užurbano pripremali za sve scenarije. Ali odbili smo reagirati onako kako su političari dosad pomagali Agrokoru. Agrokoru je država dosad bila samoposluga.

Što je bilo na sastanku s Ivicom Todorićem?

Jasno sam mu rekao da Most, a ni Vlada neće odobriti milijardu i pol kuna državne pomoći. Također sam mu rekao da onda nitko ne priječi nekog drugog gospodarstvenika da sutra dođe u Vladu i kaže kako i on želi biti Ivica Todorić. Zbog čega samo Ivica Todorić može imati takve povlastice, a ne i svatko drugi? Svi trebamo biti jednaki.

Smiješno je da nas oporba danas za nešto optužuje iako smo znali da će se i to događati, jer su upravo i oni dijelom bili ti koji su direktno ili indirektno tijekom obnašanja izvršne vlasti pomogli Todoriću da dođe do ove situacije. Lako im je sada pričati jer nemaju, barem ne trenutačno, nikakvu odgovornost na svojim leđima. Za razliku od nas. Ovu situaciju nije izazvao Most u prethodnih 20 godina, ali ju je spreman odgovorno riješiti. Što su oni svi skupa radili zadnjih 20 godina?

Što će biti s Agrokorom u budućnosti?

Nakon što povjerenik dogovori prve korake s najvećim vjerovnicima slijedi faza stabilizacije za funkcioniranje Agrokora, ali Agrokor u obliku kakvog ga danas znamo neće postojati u budućnosti. Jedan takav igrač koji povezuje toliko sektora jednostavno nije zdrava situacija za hrvatsko gospodarstvo.

Zašto je Most stao iza ministra financija Zdravka Marića kada je oporba tražila njegovu ostavku?

Tražili smo da se istraži apsolutno sve što se događalo u Agrokoru, da se više ne dogodi situacija “tko je jamio – jamio”. Svi koji su u ovome sudjelovali trebaju odgovarati. Smatramo da se treba raščistiti apsolutno sve što se događalo u prošlosti, kao i pripremiti sve akcije za budućnost, koliko možemo, kako bismo bili sigurni da se povijest nikada neće ponoviti i da takav čovjek i takav sustav nikada više neće izrasti.

U trenutku kad budem imao jasne dokaze da je netko nešto skrivio, uključujući i Zdravka Marića, reagirat ću bez odgode. Nismo abolirali bilo koga od bilo čega u Agrokoru i u odnosu između Agrokora i Vlade. U aferi Agrokor ponijeli smo se odgovorno i zrelo, oba politička partnera.

Zašto ste podnijeli kaznenu prijavu protiv Agrokora? Jeste li htjeli poručiti DORH-u da ne radi svoj posao?

Ne. Podigao sam kaznenu prijavu kao građanin da bih se pokušao odvojiti koliko god mogu od političke funkcije koju trenutačno obnašam. Podnio sam prijavu zbog informacija koje su se javno pojavile. Smatram da apsolutno svatko tko sumnja na bilo kakva kaznena djela mora upozoriti relevantne institucije na to.

Ne želim doći u situaciju, ako se počnu pojavljivati dokazi protiv Ivice Todorića, da me bilo tko za tri ili šest mjeseci upita zašto nisam djelovao ako sam sumnjao na to. Smatram da sam napravio dobru stvar.

Biste li to učinili da niste predsjednik Sabora?

Bih. Ne postoji razlika.

Ima li ova prijava veze s izborima kao što smatra premijer?

Nema. Kao što je rekao jedan moj kolega, najbolji dan za istrage je svaki dan. Nema predizbornog, postizbornog ili bezizbornog vremena, kad je u pitanju istraga kriminalnih radnji. One moraju biti neovisne i neometane, a djelovati u trenutku kad za to postoje elementi, bez obzira na bilo kakvu političku situaciju.

Uostalom, već sam navikao da svaki moj potez i potez Mosta mnogi pokušavaju prikazati populističkim. Kada neki naš ministar sreže troškove, ne koristi službenu karticu, to je populizam. Kada se Miro Bulj zauzme za Inu i kada padne Vlada 2016. i napustimo udobne fotelje, i to je populizam.

Mediji su otkrili da sin Dinka Cvitana radi u Agrokoru. Što mislite o tome što je glavni državni odvjetnik o tome šutio?

Nije sporno što mu sin tamo radi, ali, iskreno, volio bih da je on tu informaciju dao u javnost.

Zašto niste bili u Saboru kada se raspravljalo o tzv. lex Agrokor?

Bio sam bolestan, imao sam temperaturu 39 stupnjeva. Nikad ne bježim od obveza, otkad sam u politici radim više od 16 sati dnevno i nekad organizam jednostavno kaže “dosta”. Taj dan sam pokušao predsjedati, ali odmah ujutro nakon 20 minuta morao sam zatražiti zamjenu jer se nisam osjećao dobro.

Smatrate li da je zakon dobar?

Da nije bilo zakona, danas bismo imali kolaps gospodarskog sustava jer Ivica Todorić ne bi izašao iz upravljačke strukture. Zakon je donesen i mogli su ga aktivirati ne samo Todorić nego i najveći vjerovnici pa više nije imao manevarskog prostora i trebao je izaći iz tvrtke. To je razlog što smo uz manje drmanje cijelog sustava uspjeli izbjeći kolaps.

U Metkoviću ste u četvrtak najavili gradnju pogona za preradu mandarina. Je li se to slučajno poklopilo s urušavanjem Agrokora?

Potpuno slučajno. Ali, kad se vidi što smo mi kao ekipa koja je preuzela dužnost u Metkoviću sve učinili da bi se taj pogon ostvario, mogla bi se napraviti studija čemu služi vodstvo u lokalnoj upravi. Ovo će značiti budućnost za 500 obitelji u dolini Neretve koji se primarno bave uzgojem mandarina. Tvornica za preradu mandarina bila je jedan od dva razloga zbog kojih sam ušao u politiku.

Prvi je razlog bio da smijenite Stipu Gabrića Jamba. Oba ste cilja ispunili, što vas danas motivira u politici?

Tada smo razmišljali samo lokalno, nismo imali aspiraciju na nacionalnoj razini. Očekivali smo da ćemo se, kada riješimo situaciju u Metkoviću, vratiti u svoje profesije. Naša želja da pokušamo mijenjati stvari dovela nas je na nacionalnu razinu i sad postoji još puno stvari koje smo počeli raditi i trebamo ih završiti.

Smatram da je upravo sad vrijeme da se raščisti sve što se događalo u povijesti naše mlade države da bismo konačno mogli krenuti prema budućnosti. Došlo je vrijeme za raščišćavanje odnosa u svim segmentima. To je ono što me motivira.

Želim vidjeti da nam država konačno diše i da živimo kako zaslužujemo. Želim da mi djeca jednog dana budu ponosna jer sam pokušao. Jer smo okupili ljude koji ne kradu, koji nisu uništili državu, već se odricali i vremena s obitelji da bi stvari – promijenili.

Zašto onda Most predlaže zakon o otvaranju arhiva do 1990.? Ljude zanima tko je jamio, tko je prodavao gorivo četnicima, a to nećemo otkriti?

Imamo ogromne otpore i za otvaranje arhiva do 1990., ali nećemo stati na tome, ovo je prva faza. Državni arhivi trebaju se otvarati kako prolaze godine, svake godine otvarat će se nove godine i vrlo brzo ćemo doći i do toga. U razdoblju koje pokušavamo otvoriti su prapočeci privatizacije i pretvorbe i tu smo također naišli na otpor. Ali pogodili smo pravi trenutak baš zato što idu izbori pa će saborski zastupnici dići ruke za.. Zakon će biti donesen prije lokalnih izbora.

HDZ-ova ministrica Gabriela Žalac pismom dijeli packe Mostovu ministru Slavenu Dobroviću kojeg krivi za nepovlačenje sredstava iz fondova EU. Kako to komentirate?

Ne znam što je bilo ministrici Žalac, od svih ministara izdvojila je onog koji je najviše napravio u najkraćem vremenu. Ja bih volio da i drugi ministri postignu ono što je uspio Dobrović. Podsjetit ću vas kako je on sa svojom ekipom uspio dobiti 100 milijuna eura nepovratnih sredstava iz fondova EU za LNG terminal na Krku, a izradio je i plan gospodarenja otpadom koji su apsolutno svi u EU pohvalili.

Kako ste zadovoljni s drugim ministrima iz Mosta. Orepić je najavljivao reformu s ukidanjem većeg broja policijskih uprava i od toga odustao.

Cilj je reorganizacije MUP-a smanjiti broj ljudi u administraciji i upravnim tijelima te povećati broj ljudi na terenu. Kako će se zvati organizacijske jedinice, hoće li biti uprave, jedinice, postaje, to je nebitno. Ministar Orepić od reorganizacije ne odustaje, provest će je do kraja. Ministar Kovačić radi na reformi lokalne uprave i samouprave jer je svima jasno kako sadašnji model nije dobar. Osim toga, konačno ćemo imati „državu bez papira“.

To znači da tijela javne vlasti od 1. listopada od građana neće više tražiti isprave iz državnih institucija jer su ih dužni pribavljati po službenoj dužnosti. To je pokrenuo Kovačić. Izuzetno sam zadovoljan i radom Ante Šprlje. On je počeo pokazivati ono što je pripremao otkad je došao u Ministarstvo, sveobuhvatnu promjenu brojnih zakona koji će pravosuđe učiniti učinkovitijim i bržim aparatom.

Je li se HDZ zaista promijenio u odnosu na Karamarkovo vrijeme?

Teško možete očekivati da se cjelokupan sistem promijeni ako se promijeni nekoliko osoba, ali je drugačiji način komunikacije između dva politička partnera. Očekujemo još kvalitetniju suradnju, postoji mogućnost za napredak.

Što bi za vas bila pobjeda na lokalnim izborima?

Očekujem da ćemo zadržati one lokalne samouprave iz kojih smo krenuli te ostvariti odličan rezultat u ostalima. Ovo su prvi izbori na kojima brojne nezavisne liste izlaze pod platformom Mosta i sigurno ćemo imati puno veću potporu nego prije četiri godine kada je to bila izolirana priča u nekoliko gradova.

Most nije klasična stranka niti će to ikada biti. Ivan Tomasović u Omišu, Ante Pranić u Vrgorcu, Niko Orepić u Pločama, Joško Kontić u Sinju neovisni su kandidati, ali su ujedno pod platformom Mosta. Danas imamo i kandidate za župane koji će ulaziti u drugi krug. Miro Bulj, Ružica Vukovac, Tomislav Panenić, Nikola Grmoja, Predrag Sekulić. To su imena koja znače promjenu za Hrvatsku.

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Lukašenko: Bjelorusija spremna na dijalog s NATO savezom

Objavljeno

na

Objavio

Tanjug

Bjelorusija je spremna na dijalog s NATO-om o načelima jednakosti i transparentnosti, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko tijekom susreta sa studentima i akademskim osobljem Vojne akademije 22. veljače.

“Kao suverena država, Bjelorusija je spremna na konstruktivan dijalog s Sjevernoatlantskim savezom na načelima jednakosti i transparentnosti. Ne ograđujemo se od nikoga. Spremni smo za ovaj dijalog , istaknuo je Aleksandar Lukašenko. Istodobno, predsjednik je naglasio da Bjelorusija ima svoje interese i da ih moraju poštivati ​​partneri i oni koji žele surađivati ​​sa zemljom.

Predsjednik Lukašenko posjetio je jutros Vojnu akademiju povodom Dana branitelja domovine.

Danas je puno toga jasnije da se nešto „ valja iza brda“. Kad je portal Kamenjar.com objavio članak:
„PUTIN dobio na dar četiri vreće krumpira i mast“, sam članak obzirom na dan objavljivanja, tj. 01.01.2019. nije primljen tako dobro u javnosti, a neki su ga čak čitali i s podsmjesima, preporučam ponovno pročitati.

Na ovu šok – vijest još nema komentara ni reakcija službene Rusije u ovih nekoliko sati od objavljivanja u medijima Bjelorusije.

Je li ovo odgovor na nervoznu i iskompleksiranu najnoviju Putinovu izjavu objavljenu na portalu pod naslovom: Putin SAD-u: Spreman sam za još jednu krizu u stilu kubanske raketne ako je vi želite, ostaje nam samo čekati „rasplet događanja“, poglavito nakon stare vijesti:

Putin se još nije oglasio!

Bilo kako bilo, sigurno je da se nešto „valja iz brda“.

Milivoj Lokas

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

BiH

Hrvati izabrali legitimne predstavnike u Dom naroda

Objavljeno

na

Objavio

Hoće li blokirati vlast dok se ne promijeni Izborni zakon?

Dom naroda Parlamenta FBiH popunjava se recipročno iz županija kojih ima 10, a mogućnost za političke makinacije leži u činjenici da se vrijednost glasa mjeri različito pa je tako Bosansko-podrinjska županija koja po popisu ima samo desetak Hrvata u tomu smislu jednako vrijedna kao i Posavska ili Zapadnohercegovačka.

Dom naroda Parlamenta FBiH značajan je u tomu što neposredno bira i Vladu Federacije, predsjednika Federacije te izaslanike u Državni dom naroda.

U trenutnom sazivu, Hrvati u ovom domu imaju dvotrećinsku većinu, a unatoč otvorenim pokušajima bošnjačke političke elite nisu uspjele u nametanju šest svojih Hrvata.

Sada je, što nije pravilo, nego iznimka, federalni Dom naroda što se tiče Hrvata popunjen legitimnim predstavnicima, no nema jamstva da će to biti i ubuduće, piše Direktno.hr.

Državni Dom naroda u kojem sjedi po pet Hrvata, Srba i Bošnjaka najjači je do sada, a u njemu će tako biti neke od najznačajnijih političkih osoba u BiH poput Bakira Izetbegovića ili Dragana Čovića.

Politolog Ivan Kraljević s odsjeka Politologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru smatra da je to tako jer će se neki politički procesi i formalno rješavati unutar ovog doma.

”Dom naroda BiH, ako bi se vodili političkom težinom i političkim kapitalom osoba koje su delegirane, ovoga je puta uistinu vrlo jak. Moglo bi se reći kako su unutra sve ‘glavne face’ i njihovi ljudi od najvećeg povjerenja. Ovako politički jak sastav državnog Doma naroda može predstavljati kvalitetnu osnovu za stvaranje uvjeta za pokretanje određenih procesa koji će voditi prema dogovoru o najvažnijim pitanjima. Možda ponajviše oko izmjena izbornog zakonodavstva. Vjerujem kako su toga svjesni i predsjednici najjačih bošnjačkih i hrvatskih stranaka. Zato nije iznenađenje što su unutra i Bakir Izetbegović i Dragan Čović, jer u ovome trenutku nisu mogli ostati izvan poluga odlučivanja. Oni neće biti ‘obični pregovarači’. Dakle, ciljano su unutra kako bi imali kontrolu nad aktualnim političkim događanjima. SDA (i vjerojatno SBB), HDZ BiH i SNSD imat će kontrolu i na državnoj i na federalnoj razini. O njihovoj dobroj volji i spremnosti za iskrenu suradnju ovisit će svi procesi u Bosni i Hercegovini”, smatra politolog Kraljević.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić koji odlično poznaje političke prilike u BiH stava je da su bošnjačke stranke proučile sve zakonske rupe kako bi Hrvatima mogli nametnuti političke predstavnike, no da im to nije pošlo za rukom s obzirom na to da su stranke okupljene oko HNS-a koji čini 99 posto biračke volje bh. Hrvata izabrale dvije trećine izaslanika u ovom Domu.

”Dom naroda posljednja je brana političke i institucionalna opstojnosti Hrvata i zato je bilo iznimno važno da Hrvati imaju dvotrećinsku većinu u klubu ovoga naroda. Bez Hrvata neće biti moguće donijeti bilo kakvu odluku u Parlamentu niti ustrojiti vlast mimo ovoga naroda. No, kako su bošnjačke stranke prostudirale sve zakonske i ustavne rupe, u Domu naroda bit će i ‘Hrvati’ Anel Šahinović i Edim Fejzić”, rekao je Večernjakov novinar za Direktno.hr.

No, na pitanje je li imperativ blokirati Vladu FBiH dok ne dođe do promjene izbornog zakona, Kraljević podsjeća na novonastalu tišinu oko priče da nema uspostave vlasti do izmjena izbornog zakona, ali, smatra on, to ne mora značiti da se od ovog principa odustalo.

”Gledajući iz perspektive hrvatskog biračkog tijela izmjene izbornog zakonodavstva bi trebale biti imperativ i crta preko koje se ne smije olako prijeći. Oni očekuju kako njihovi politički predstavnici neće ponovno pokleknuti i zbog fotelja u vlasti odustati od borbe za ravnopravnost svoga naroda. HDZ BiH je toga sigurno svjestan. No, u polici, poglavito bosanskohercegovačkoj, nikad se ne zna. Nadam se kako ova posljednja tišina oko promjene izbornog zakona, kao uvjeta bez kojeg se neće ući u vlasti, nije naznaka odustajanja od toga. Odustajanje od izmjena izbornog zakona bio bi novi udarac u konstitutivnost hrvatskog naroda i njegovo obespravljivanje u BiH”, rekao je Kraljević.

Krešić dodaje i da je iznimno važno nastaviti na priči o blokadi vlasti na razini FBiH dok ne dođe do izmjena izbornog zakona koji bi spriječio fenomene poput Komšićevog.

”Zato je iznimno značajno provesti presudu Ustavnog suda u predmetu Ljubić kako bi se izbjegla mogućnost da ‘Hrvati po zanimanju’ otimaju pozicije ovome narodu, kao što je to u Predsjedništvu BiH Željko Komšić. Stoga podržavam i pozivam stranke Hrvata u BiH da ne popuste i ne dopuste uspostavu vlade Federacije BiH bez izmjena Izbornog zakona koji bi onemogućio ponavljanje fenomena Sejdo Bajramović, odnosno, Željko Komšić na svim razinama”, rekao je novinar Večernjeg lista.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari