Pratite nas

Politika

Picula nosi SDP-ovu listu za europske izbore

Objavljeno

na

Uoči sjednice Glavnog odbora SDP-a u nedjelju ujutro okupilo se Predsjedništvo stranke koje je utvrdilo redoslijed 12 kandidata na stranačkoj listi za izbore za Europski parlament, koju će, neslužbeno doznaju mediji u nedjelju, predvoditi aktualni europarlamentarac Tonino Picula.

Lista je sastavljena prema zip-modelu, odnosno, naizmjenično su kandidirani muškarci i žene tako da je druga na listi također europarlamentarka Biljana Borzan. Na trećem je mjestu saborski zastupnik i član Predsjedništva Predrag Matić, slijedi zastupnica Romana Jerković te zastupnik Joško Klisović.

Na šestom je mjestu članica Predsjedništva Ivana Posavec Krivec, iza nje zastupnik Gordan Maras, te Barbara Antolić Vupora i Mladen Novak. Na desetom je mjestu Sanja Radolović, iza nje nestranačka Mirela Holy te saborski zastupnik Ranko Ostojić.

Premda izglasavanje liste za europske izbore nije bilo utvrđeno dnevnim redom, naknadno je ta točka uvrštena u dnevni red pa će o njoj glasati Glavni odbor SDP-a.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Politika

Bandićev Klub: Svaki peti stanovnik stariji je od 65 godina, treba nam povjerenik za starije osobe

Objavljeno

na

Objavio

Starije osobe, a u Hrvatskoj je svaki peti stanovnik stariji od 65 godina, iduće bi godine mogle dobiti svoga pravobranitelja ako Hrvatski sabor prihvati zakon koji mu je predložio Klub zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika.

Starenje stanovništva, rast broja umirovljenika, siromaštvo i diskriminacija neki su od razloga koji su taj Klub potaknuli da formalizira ideju koja nije nova – instituciju pravobranitelja za starije osobe pokušalo se osnovati još prije 15-ak godina.

Osiromašene osobe lako postaju žrtve

Stopa rizika od siromaštva najviša je upravo za osobe starije od 65 godina, u 2017. iznosila je 28,7 posto, čak dva posto više u odnosu na godinu prije, a najteže žive samačka kućanstva kod kojih rizik od siromaštva iznosi čak 47, 8 posto, navodi Klub i upozorava kako osiromašene osobe lako postaju žrtve prevara, otimanja nekretnina i imovine, posebice kroz institut ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

“Sve više starijih osoba zbog prijevara ostaje bez stanova, na cesti”, kaže Milanka Opačić iz Kluba SRS.

“Sadržaj ugovora o dosmrtnom uzdržavanju nigdje nije propisan, imali smo niz slučajeva da rodbina proda nekretninu svoje starije osobe, pa starca ili staricu ostavi na ulici, na teret države. Starije osobe, mahom ne poznaju pravo, niti imaju sredstva za odvjetnike, a kako nam pravosuđe radi, prije će umrijeti, nego ostati u stanu. To su razlozi zbog kojih smatramo da ovaj pravobranitelj apsolutno treba“, ističe predsjednik Kluba Kažimir Varda te najavljuje ponovno pokretanje izmjena Zakona o obveznim odnosnima u dijelu koji se tiče ugovora o dosmrtnom uzdržavanju.

Kao dodatan motiv za osnivanje institucije pravobranitelja, Klub navodi i nezadovoljavajuću situaciju s domovima umirovljenika, koju je potvrdio i nedavni požar u staračkom domu u Andraševcu u kojem je izgorjelo šest osoba. Ta se situacija, smatraju, možda mogla izbjeći da postoji pravobranitelj.

“Svi su otklonili odgovornost od sebe, da smo imali pravobranitelja stvari bi možda bile drugačije”, razmišlja Varda.

Tumači kako sadašnja praksa da centri za socijalni rad idu u nadzor po prijavi ne postiže svrhu.

“Kad je netko smješten u domu, pa da mu je ne znam kako, zahvalan je da je tako kako je, zahvalna je i obitelj koja je riješila pitanje smještaja svog starijeg člana, a vidjeli smo da domovi nemaju fizioterapeuta, socijalnih radnika, medicinskih sestara..Smatramo da je to područje na kojem bi pravobranitelj za starije osobe mogao bitno utjecati, kako na zakonodavnom, tako i na konkretnom planu u životu“, uvjeren je Varda.

Hrvatska ima 800 tisuća osoba starijih od 65 godina

“Uz sve to, mislim da sada u državnom proračunu ima dovoljno novca za osnivanje ureda”, kaže Opačić, s kojom se slaže i Varda koji navodi da bi za ured pravobranitelja za starije osobe država godišnje trebala izdvojiti oko 3, 5 milijuna kuna.

Vodili smo računa o troškovima, imajući u vidu da Hrvatska ima oko 800 tisuća osoba starijih od 65 godina, 1, 2 milijuna umirovljenika čija je prosječna mirovina u siječnju ove godine iznosila 2.507 kuna, odnosno niti 40 posto prosječne plaće (6. 503 kune), kaže Varda.

U Klubu drže da je pravobranitelj za starije osobe nužan, iako Hrvatska već ima četiri pravobranitelja: za djecu, za osobe s invaliditetom, za ravnopravnost spolova, te pučku pravobraniteljicu.

“„Po ovome kako vidimo, pučka pravobraniteljica, očito, nema dovoljno kapaciteta da se bavi time, jer je njen spektar dosta širok, sve više starimo i imamo sve više problema, pa držim da je pravobranitelj za starije osobe potreban“, kaže Opačić.

Starije su osobe jedina ranjiva skupina u društvu koja nema uređen institut pravobranitelja za svoja ljudska prava, dodaje Varda.

U izradi svog prijedloga, Klub Stranke solidarnosti i rada i nezavisnih zastupnika vodio se iskustvima država, poput Velike Britanije, Kanade, Irske i Belgije u kojima postoji parlamentarni povjerenik za umirovljenike i/ili za starije osobe.

U mnogim američkim saveznim državama postoji povjerenik za starije osobe koji ima svog povjerenika u svakom umirovljeničkom domu, odredi ga između korisnika i u stanju je vrlo brzo reagirati, dodaje Varda.

Nismo razgovarali sa HDZ-om

U Klubu kažu da o svom prijedlogu ovaj put nisu razgovarali sa koalicijskim partnerom HDZ-om.

“Idemo potpuno samostalno i očekujemo da se Vlada očituje o našem prijedlogu, grčevito ćemo ga braniti, bez obzira kakav će Vladin stav biti, idemo do kraja. Nije to zbog populizma ili izbora, to nema veze s  tim. Idemo s tim jer smo uvjereni da za to postoji nasušna potreba”, poručuje Varda i navodi kako iza prijedloga o osnivanju povjerenika za starije osobe stoje Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika.

Piše: Marija Udiljak (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Politika

MVEP: Hrvatska pokrenula opoziv počasnog konzula u Barceloni

Objavljeno

na

Objavio

Hrvatska je pokrenula opoziv svog počasnog konzula u Barceloni nakon što je katalonska policija otvorila istragu nad njime sumnjičeći ga za „pranje novca“ za lokalnu grupu kriminalaca.

Konzul Juli Bárcena San José osumnjičen je da je primao novac dobiven od prodaje droge pa ga onda ulagao u nekretnine i skupocjene automobile čime je za kriminalnu skupinu prikrivao trag nezakonito stečenog novca.

„Počasni konzuli ne daju ostavke već se mogu povući s dužnosti ili biti opozvani od strane države koja ih imenuje. U ovom slučaju, Republika Hrvatska je odlučila pokrenuti opoziv počasnog konzula“, navelo je hrvatsko ministarstvo vanjskih poslova u odgovoru e-mailom poslanom Hini.

„Procedura je u tijeku, a nakon njezina okončanja RH nema nikakvih obveza prema gospodinu Barceni. Sve možebitne istražne i pravosudne radnje u isključivoj su nadležnosti Kraljevine Španjolske, čiji je gospodin Barcena državljanin“, stoji u odgovoru.

Bárcena San José je poduzetnik, a na mjestu počasnog hrvatskog konzula je od svibnja 2002. godine, od vremena predsjednika Stjepana Mesića i premijera Ivice Račana.

Počasni konzuli obično nisu nacionalnosti države koju predstavljaju nego državljani teritorija na kojem se nalaze što je u ovom slučaju Katalonija, odnosno Španjolska. To su osobe s prestižem u zajednici gdje žive, a njihove zadaće su uglavnom poticanje gospodarske i kulturne suradnje dviju zemalja te pomaganje državljanima zemlje koju zastupaju.

Katalonska policija Mossos d’Esquadra kaže kako je istragu otvorila 2017. godine nakon što je uhitila muškarca povezanog s obiteljskim klanom koji je uspostavio kupoprodaju luksuznih automobila u Barceloni. Policija je 18. rujna prošle godine priopćila kako je uhitila „četiri člana jednog poznatog obiteljskog klana iz Katalonije zbog pranja novca i trgovine drogom“. Daljnjom istragom policija je ustanovila da su poslovno povezani s počasnim konzulima.

„Pod istragom su tri počasna konzula stacionirana u Barceloni“, izvijestila je katalonska policija u priopćenju poslanom medijima.

Pod istragom su i počasni konzuli Albanije i Malija, José María Calmet Iglesias i José Luis López Fernández. Osumnjičeni su za ista djela.

Hrvatski konzul Bárcena San José nije odgovorio na upit. Hrvatski konzulat u Barceloni također nije odgovorio. Bárcena je u subotu još uvijek bio naveden na stranici hrvatskog ministarstva vanjskih poslova kao počasni konzul u Barceloni

„Počasni konzuli komuniciraju s hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima u zemljama u kojima žive i rade. Gospodin Barcena se očitovao veleposlanstvu RH u Madridu“, izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova odbivši reći što je Bárcena rekao hrvatskoj veleposlanici Nives Malenici. Dodalo je da Bárcena ne prima novac iz proračuna Hrvatske.

„Počasni konzuli u cijelosti samostalno financiraju svoj rad i aktivnosti“, navedeno je u odgovoru ministarstva.

Barcelona je nakon Madrida drugi po veličini grad u Španjolskoj. U Kataloniji zahvaljujući turizmu i industriji nastane 19 posto španjolskog BDP-a pa ondje živi većina od 2.634 hrvatskih državljana s prebivalištem u Španjolskoj.

Četiri muškarca sa španjolskim državljanstvom uhićena u rujnu optužena su za pranje novca, trgovinu drogom i poreznu prijevaru, priopćila je katalonska policija. Sutkinja Miriam de la Rosa pustila ih je u Barceloni na uvjetnu slobodu. Suđenje se nastavlja a policija vjeruje da se kriminalna mreža sastoji od četrnaest osoba. Blokirala im je luksuzne automobile, brod i nekretnine te priopćila kako je pronašla vatreno oružje i 200.000 eura u gotovini.

Među uhićenima je bio Simón Montero Jodorovich, izvijestile su lokalne novine El Periódico de Cataluña. On je član romskog klana Jodorovich, porijeklom iz Rumunjske i Mađarske koji ondje živi oko 80 godina, izvijestile su novine El Periódico de Cataluña i El País dodavši kako je klan policiji dobro poznat zbog drugih djela vezanih za drogu i oružje. Jodorovich nije bio dostupan za komentar. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari