Pratite nas

Pregled

Pilotima i tehničarima eskadrile 5000 kn nagrade za boj s vatrom

Objavljeno

na

U najtežoj sezoni od samostalnosti hrvatska protupožarna eskadrila bit će nagrađena na inicijativu ministra Krstičevića

Sljedećeg tjedna Vlada će donijeti odluku o nagradama od 5000 kuna za pilote i tehničare protupožarne eskadrile. Za njih ovog ljeta nema nimalo odmora. Od početka ovogodišnje protupožarne sezone, 1. lipnja, sudjelovali su u gašenju 264 požara. A sada lete već 23 dana bez prestanka.

Nagrađivanje je inicirao potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević uz suglasnost predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, piše večernji list

Odluka o nagradama bit će potvrđena na sjednici Vlade idućeg tjedna, a dodjeljuju se novčane nagrade od 5000 kuna (neto) pilotima kanadera, air traktora i helikoptera te zrakoplovnim tehničarima za angažman u ovogodišnjoj protupožarnoj sezoni “koja je bila najgora do sada, od samostalnosti Hrvatske”, kažu u MORH-u.

Protupožarna sezona, kako računaju naši zrakoplovci, traje već 84 dana. Ističu da su od tog ukupnog broja dana zračne protupožarne snage 70 dana bile angažirane u gašenju požara.

U kolovozu 2017. dosad nije bilo nijednog dana u kojem zračne snage nisu bile angažirane na požarištima. Ova nagrada odnosi se na sve pilote i aviotehničare iz sastava protupožarne eskadrile, koja je većim dijelom smještena u 93. zrakoplovnoj bazi u zadarskoj zračnoj luci u Zemuniku te manjim dijelom u splitskim Divuljama, gdje se nalaze dva namjenska protupožarna helikoptera Mi-8 MTV-1 te njihove posade i tehničari. Zemunik je pak baza za posade i tehničare šest kanadera CL-415, šest air traktora (5 AT 802 A te jedan dvosjed AT-802 F).

Ukupno će novčanu nagradu primiti stotinjak pilota i tehničara iz protupožarne eskadrile. Nagrađivanje je inicirao ministar Krstičević nakon što se više puta osobno uvjerio u kakvim uvjetima i uz koliko požrtvovnosti posade i tehničari protupožarne eskadrile odrađuju svoj presudno važan posao u svladavanju ovogodišnjih rekordno brojnih i moćnih požara.

Vidio je da se danju vodi neprestana bitka u zraku, a da se noću ta bitka seli u hangare, gdje ekipe tehničara i inženjera u svega nekoliko sati moraju ponovno dovesti tehniku u letno stanje.

Obavljali su to junaci HRZ-a bez mnogo pitanja, jer pred zoru nije smjelo biti nikakvih izgovora s obzirom na to da su vatrogasni zapovjednici na tlu počinjali zvati u pomoć moćnu eskadrilu kanadera, air traktora i helikoptera koji su mnogo puta pokazali da su jedini spas kada vatra dođe do kuća.

Damir Krstičević: Cijela Hrvatska vam zahvaljuje, vi ste heroji u miru!

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Pregled

MUP kupuje 1000 jurišnih pušaka VHS-K2

Objavljeno

na

Objavio

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i direktor HS-Produkta Željko Pavlin u petak su u Karlovcu potpisali ugovor o isporuci tisuću jurišnih pušaka modela VHS-K2, što je nastavak realizacije sporazuma o poslovnoj suradnji MUP-a i te tvrtke koja proizvodi oružje potpisanog u rujnu.

Nakon što su, sukladno tom sporazumu, stotinu jurišnih pušaka tog proizvođača prošle opsežno testiranje u specijalnim i interventnim policijskim postrojbama u konkurenciji s brojnom inozemnom konkurencijom, u MUP-u je odlučeno da se posao nabave jurišne puške povjeri domaćem proizvođaču – HS-Produktu.

Ministar Davor Božinović u petak je rekao kako će se prvom serijom od tisuću jurišnih pušaka prvenstveno koristiti pripadnici specijalnih i interventnih postrojbi MUP-a, a uz njih i temeljna te granična policija. “Odgovor naših instruktora koji su ispitivali prvih stotinu pušaka bio je ‘da je to to’, da one udovoljavaju performansama kojima će hrvatska policija podići razinu sigurnosti i efikasnosti”, kazao je.

Istaknuo je kako je Ravnateljstvo policije na čelu s glavnim ravnateljem Nikolom Milinom vrlo sistematično krenulo u proces nabave pušaka. To znači, dodao je, da će svaki policajac morati dobiti dozvolu da je obučen za korištenje puške VHS-K2, instruktori će morati steći licence za obuku i trening za rukovanje tom puškom od HS-Produkta, a posebna saznanja i obuku u toj tvrtki morat će proći i MUP-ovi oružari, kako bi sami bili u stanju otklanjati eventualne probleme u radu puške na terenu.

Nakon ove narudžbe prvih tisuću pušaka, najavio je Božinović, uslijedit će i nove za potrebe MUP-a, a dinamika će ovisiti o proračunskim mogućnostima. Na novinarski upit o kojoj bi se količini pušaka radilo, odgovorio je: “Onoliko koliko bude trebalo“. Do kraja godine najavio je i isporuku novih 4.700, a možda i više policijskih jakni.

Željko Pavlin, direktor HS-Produkta, rekao je kako su na ugovorenom modelu jurišne puške izvršene određene izmjene i prilagodbe kako bi odgovarale specifičnim policijskim zadacima. “Uvažili smo sugestije, svjesni da policija na ulice izlazi s totalno neadekvatnim oružjem, s kalašnjikovima i ‘erama’ starima i po 30 do 40 godina, a i mi ćemo steći veliku referencu time što će naša specijalna, interventna i granična policija koristiti naše oružje”, naveo je Pavlin.

Radi se o ‘pulp-up’ modularnoj verziji puške kalibra 5,56 milimetara, u skladu je sa standardima svih policija unutar Europske unije i SAD-a, opremljena i “picatinny” šinama na koje se mogu montirati mnogi priključci, a posebno se ističe sigurnošću u smislu sprječavanja samoopaljenja uslijed nemarnog ili nestručnog rukovanja.

I Božinović i Pavlin izbjegli su reći kolika je vrijednost ugovorene isporuke, a Pavlin je kazao da je HS-Produktova puška značajno jeftinija od bilo koje inozemne konkurencije, ali i od naoružanja koje su MUP i MORH do sada nabavljali. (Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati

Pregled

Plenković: Cilj nam je povećati stopu zaposlenosti na 68 posto

Objavljeno

na

Objavio

Cilj Hrvatske do kraja mandata ove vlade je podići stopu zaposlenosti na 68 posto, izjavio je u petak hrvatski premijer Andrej Plenković u Goeteborgu, gdje sudjeluje na summitu zemalja članica EU-a posvećenom socijalnim pitanjima.

“Današnji summit će biti i prigoda da izvijestimo naše partnere o svemu onome što Hrvatska radi na zapošljavanju, na smanjenju nejednakosti u društvu. Stopa nezaposlenosti se smanjuje, ideja je da idemo, kao što smo najavili u programu, prema podizanju stope zaposlenosti – idealno bi bilo do 68 posto do kraja mandata”, rekao je Plenković po dolasku na summit.

Trenutačno je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj oko 60 posto i nalazi se pri dnu ljestvice unutar EU-a. Cilj Europske unije je da se do 2020. dostigne prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto. Prosječna stopa zaposlenosti u EU-u, prema podacima za 2016. je 71,1 posto. Švedska je jedina članica koja ima stopu zaposlenosti veću od 80 posto – 81,2 posto.

Na summitu u Goeteborgu bit će prihvaćen Europski stup socijalnih prava, dokument koji uključuje dvadeset načela i prava počevši od kvalitetnog obrazovanja i pristojnih radnih uvjeta, jednakosti žena i muškaraca, prava na poštenju plaću do adekvatnog minimalnog dohotka.

Dokument će u ime svih članica potpisati predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani i estonski premijer Juri Ratas, čija zemlja trenutačno predsjedava EU-om.

U dokumentu se kaže da odgovarajuća minimalna plaća mora biti zajamčena “na razini koja omogućava zadovoljavanje potreba radnika i njegove obitelji, vodeći računa o ekonomskim i socijalnim uvjetima u zemlji” te da istodobno treba zadržati pristup tržištu rada i biti poticajna za traženje posla.

Premijer Plenković kaže da Europski stup socijalnih prava predstavlja nastavak razgovora sa summita u Rimu u ožujku ove godine. Ideja je da se dobre prakse koje imaju zemlje s izraženom socijalnom dimenzijom primjene u svim članicama EU-a.

Na summitu su predviđene tri usporedne rasprave: o pristupu tržištu rada, o pravednom zapošljavanju i radnim uvjetima te o potpori u prijelaznom razdoblju kod mijenjanja posla.
Na summitu će se prvi put raspravljati o obrazovanju, koje je u potpunoj nadležnosti zemalja članica te stoga EU ni ne može postavljati obvezujuće ciljeve u tom području.

Europska komisija je u utorak predstavila viziju europskog obrazovnog prostora do 2025. godine, što će biti jedna od podloga za razgovor. Komisija vjeruje kako je u zajedničkom interesu svih država članica da u potpunosti iskoriste potencijal obrazovanja i kulture kao pokretača gospodarskog rasta, stvaranja radnih mjesta i socijalne pravednosti te načina da se iskusi sva raznolikost europskog identiteta.

Komisija vjeruje da obrazovanje i kultura mogu biti važan dio rješenja problema kao što su starenje radne snage, nastavak digitalizacije, buduće potrebe za vještinama, potreba za promicanje kritičkog razmišljanja i medijske pismenosti u doba kada se na internetu množe „alternativne činjenice” i dezinformacije, te odgovor na potrebu za većim osjećajem pripadanja kao odgovor na populizam i ksenofobiju.

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari