Pratite nas

Hrvatska

PISA istraživanje: Hrvatski učenici ispodprosječni u svim ispitnim područjima

Objavljeno

na

Foto: Hina

Hrvatski učenici ostvarili su ispodprosječne rezultate u sva tri ispitna područja na OECD-ovu istraživanju PISA za 2018. godinu – u čitalačkoj pismenosti su na 29., u matematičkoj 40., a u prirodoslovnoj na 36. mjestu.

Istraživanje PISA 2018 sedmi je ciklus PISA-inih istraživanja i peti po redu u kojemu je sudjelovala Hrvatska.

U ovom se istraživanju, treći puta nakon 2000. godine, kao glavno ispitno područje ispitivala čitalačka pismenost, dok su se matematička i prirodoslovna pismenost te sposobnost globalne kompetencije učenika ispitivale kao sporedna područja.

U istraživanju je sudjelovalo 79 zemalja, testirano je ukupno 600 tisuća učenika, koji predstavljaju oko 32 milijuna petnaestogodišnjih učenika u zemljama sudionicama.

U Hrvatskoj je istraživanje provedeno u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i 4 osnovne škole. Ukupno je sudjelovalo 6609 petnaestogodišnjih učenika.

U razdoblju od dvanaest godina (PISA 2006-PISA 2018) u Hrvatskoj nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u postignućima hrvatskih učenika u čitalačkoj i matematičkoj pismenosti, dok je u prirodoslovnoj pismenosti uočen značajan negativan trend.

Najbolje prosječne rezultate u sva tri istraživanja postigla je Kina (pokrajine Peking, Šangaj, Jiangsu i Zhejiang), a prate je Singapur i Makao-Kina. Najniže rezultate ostvarili su učenici iz Filipina i Dominikanske Republike

Čitalačka pismenost – osnovnu razinu ne doseže petina hrvatskih učenika

U čitalačkoj pismenosti od europskih zemalja najuspješnija je Estonija s rezultatom od 523 boda, zatim Finska s 520 bodova te Irska s 518 bodova, a Hrvatska je postigla ispodprosječni rezultat od 479 bodova i nalazi se na 29. mjestu u ukupnom poretku od 77 zemalja, navodi u priopćenju Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje.

Prosječni rezultat Hrvatske nije značajno različit od prosječnih rezultata 11 zemalja (Nizozemska, Austrija, Švicarska, Latvija, Italija, Mađarska, Litva, Island, Izrael, Rusija i Bjelorusija).

Na ukupnoj skali čitalačke pismenosti, osnovnu razinu čitalačke pismenosti (razina 2) nije dosegla petina hrvatskih učenika, odnosno svaki četvrti dječak i svaka sedma djevojčica. Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je za oko 4% manje od prosjeka zemalja OECD-a.

U Hrvatskoj djevojčice su postigle značajno viši rezultat od dječaka (razlika iznosi 33 boda). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u čitalačkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Matematička pismenost – osnovnu razinu nije dosegao svaki treći hrvatski učenik

Najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti u Europi su postigle Estonija (523 boda), Nizozemska (519 bodova) i Poljska (516 bodova).

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 464 boda te se nalazi na 40. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Izraela.

Na skali matematičke pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki treći hrvatski učenik, odnosno nešto manje od trećine dječaka (30,4%) i djevojčica (31,9%). Na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 5% hrvatskih učenika, što je upola manje od prosjeka zemalja OECD-a.

Dječaci su u Hrvatskoj postigli viši rezultat od djevojčica (razlika iznosi 9 bodova). Učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u matematičkoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Prirodoslovna pismenost – značajan negativan trend u postignućima hrvatskih učenika

Od europskih zemalja najbolji prosječni rezultat u prirodoslovnoj pismenosti postigle su Estonija (530 bodova), Finska (522 boda) i Poljska (511 bodova).

Hrvatska je ostvarila ispodprosječni rezultat od 472 boda te se nalazi na 36. mjestu u ukupnom poretku od 78 zemalja. Hrvatski prosječni rezultat nije značajno različit od prosječnog rezultata Rusije, Luksemburga, Islanda, Bjelorusije, Ukrajine, Turske i Italije.

Kod hrvatskih učenika zapažen je značajan negativan trend u prirodoslovnoj pismenosti te se njihov prosječni rezultat smanjuje za 5 bodova po trogodišnjem periodu.

Na skali prirodoslovne pismenosti, osnovnu razinu (razina 2) nije dosegao svaki četvrti hrvatski učenik, odnosno nešto više od četvrtine dječaka (27%) i nešto manje od četvrtine djevojčica (24%).

Udio učenika ispod osnovne razine prirodoslovne pismenosti povećao se za čak 8,4% u razdoblju između 2006. i 2018. godine, a na visokim razinama (razine 5 i 6) nalazi se 3,6% hrvatskih učenika, što je gotovo upola manje od OECD-ova prosjeka.

Udio hrvatskih učenika na visokim razinama u prirodoslovnoj pismenosti značajno se smanjio za 1,5% u razdoblju između 2006. i 2018. godine.

S obzirom na spol, u Hrvatskoj nije zabilježena značajna razlika između djevojčica i dječaka u prosječnom rezultatu iz prirodoslovne pismenosti, a učenici gimnazijskih programa u prosjeku su ostvarili najbolje rezultate u prirodoslovnoj pismenosti od učenika svih ostalih obrazovnih programa.

Nacionalni izvještaj PISA 2018: Rezultati, odrednice i implikacije i više informacija o PISA istraživanjima i ciklusu PISA 2018 dostupni su na mrežnim stranicama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja na adresi https://pisa.ncvvo.hr/. OECD-ov međunarodni izvještaj, baza podataka iz ciklusa PISA 2018 i detalji o pojedinim ciklusima istraživanja dostupni su na službenim OECD-ovim stranicama na adresi: http://www.oecd.org/pisa/. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Damir Krstičević: Tvrtka ‘Đuro Đaković’ je bitna za Ministarstvo obrane

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / J. Kopi

Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar obrane Damir Krstičević izjavio je u četvrtak kako je slavonskobrodska tvrtka “Đuro Đaković” bitna i važna za to ministarstvo, a vjeruje da projekti na kojima tvrtka radi imaju perspektivu.

Nakon sjednice Kluba zastupnika HDZ-a u Slavonskom Brodu Krstičević je izjavio novinarima kako je “Đuro Đaković” za Ministarstvo obrane uvijek važna tvrtka.

Oni su proizveli vozilo “Patria” za Hrvatsku vojsku i jako su bitni za njihovo održavanje, a u perspektivi će sigurno trebati dodatni dio tih vozila, rekao je. Kao dodatne projekte tvrtke istaknuo je program vezan za modernizaciju tenkova M-84 te projekt opremanja i modernizacije američkih oklopnih vozila “Bradley“.

“Radimo skupa s Vladom SAD-a, kako bi se oni u perspektivi dopremili u ‘Đuro Đaković’, koji bi u prvom dijelu radio njihovo osvježenje, a onda kasnije modernizaciju, remont i prelazak s analogne na digitalnu tehnologiju”, rekao je ministar Krstičević.

Ocijenio je kako su to sve projekti koji imaju perspektivu, te da se nada da će ih “Đuro Đaković” moći realizirati.

“Đuro Đaković, je za nas bitan, za tenkove, “Patrie” ili sutra “Bradleye. To su sve programi koji su vezani za Hrvatsku vojsku. Đuro Đaković to zna raditi i vjerujem da će u perspektivi isto raditi za nas, poručio je Krstičević. (Hina)

Jan Ivanjek – Vojna analiza Hrvatske nabavke BOV Bradley i naoružavanja BOV Patria

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Premijer Plenković: Pružili smo ruku Đuri Đakoviću koji ima veliku tradiciju

Objavljeno

na

Objavio

Premijer Andrej Plenković u četvrtak je posjetio tvrtku Đuro Đaković, a tom je prigodom potpisan i ugovor te tvrtke s Hrvatskom poštanskom bankom (HPB) o kreditu u iznosu 150 milijuna kuna, što je prvi dio od ukupno 300 milijuna kuna za koje je Vlada dala državno jamstvo.

“Cilj današnjeg posjeta Đuri Đaković je vezan uz nedavnu odluku Vlade o jamstvu u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna. Prigodom našeg posjeta je potpisan i ugovor s HPB o prvih 150 milijuna kuna, koji služe za revitalizaciju poslovanja i podloga za restrukturiranje i dugoročnu održivost Đure Đakovića”, izjavio je Plenković novinarima nakon sastanka s čelništvom Đure Đakovića, na čelu s predsjednikom Uprave Hrvojem Kekezom, te dužnosnicima grada i županije.

Na sastanku su bili i gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara, župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić, te ministar obrane Damir Krstičević, ministar financija Zdravko Marić, ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat i ministar državne imovine Mario Banožić.

Vlada je na sjednici prošli tjedan donijela odluku o davanju državnog jamstva za kredit Đuro Đaković grupi, Đuro Đaković Specijalnim vozilima i Đuro Đaković Industrijskim rješenjima, u ukupnom iznosu od 300 milijuna kuna.

Premijer je istaknuo kako smatraju da je Đuro Đaković, u ekonomskom pogledu, jedna od uporišnih točaka i Brodsko-posavske županije, ali i cijele Slavonije. Dodaje kako Đuri Đakoviću, koji ima oko 860 zaposlenika, gravitiraju ne samo ljudi iz Brodsko-posavske, već i Požeško-slavonske pa i Osječko-baranjske županije.

‘Pružili ruku Đuri Đakoviću’

“Time smo pružili ruku Đuri Đakoviću koji ima veliku tradiciju. Želimo da se nastavi ovako kvalitetna proizvodnja vagona s naručiteljima iz država zapadne Europe te ovaj posebni dio, koji se odnosi na vojni program. Tu će, u godinama koje su pred nama, i Ministarstvo obrane biti jedan od važnih naručitelja poslova u Đuri Đakoviću”, rekao je Plenković, koji je obišao i proizvodnu halu Đuro Đaković Specijalna vozila.

Upitan kakva su jamstva da će nova uprava Đuro Đaković grupe funkcionirati, premijer je odgovorio kako je zbog toga nova uprava tu te da imaju povjerenja u predsjednika Uprave Hrvoja Kekeza.

“Očekujemo da se pristupi restrukturiranje, pronalaženje pravog strateškog partnera, koji će omogućiti da poslovanje Đure Đakovića bude uspješno i u konačnici na tržišnim osnovama…. Mi sada okrećemo novu stranicu”, poručio je premijer Plenković.

Počekom ove godine za novog predsjednika Uprave Đuro Đaković grupe imenovan je Hrvoje Kekez, i to na mandat od šest mjeseci, do 7. srpnja 2020. godine.

Inače, bivši predsjednik uprave Đuro Đaković grupe Marko Bogdanović je 30. listopada prošle godine podnio ostavku. Tvrtka je nakon toga funkcionirala pod vodstvom člana Uprave Slavena Posavca, koji je početkom ovoga tjedna, 21. siječnja podnio ostavku, koja stupa na snagu 31. siječnja.

Kako je najavljeno nakon današnjeg sastanak premijera s čelnicima tvrtke, radnici Đure Đakovića plaće bi trebali dobiti idući tjedan.

Plenković je pritom ponovio da je Vlada osigurala plaće za proteklo razdoblje te da je, sukladno najavama ministra gospodarstva Darka Horvata te dogovoru s čelnicima tvrtke krajem prošle godine, sada potpisan i prvi ugovor o kreditu koji je pokriven državnim jamstvom.

O Kujnudžiću: ‘On mora sve to pojasniti’

Premijer Plenković bio je vrlo suzdržan u odgovorima na novinarska pitanja u vezi ministra zdravstva Milana Kujundžića i njegovoj kupnji kuća.

“Primio sam na znanje informacije koje mi je dao. On mora sve to pojasniti. U ovom trenutku nemam što za dodati”, rekao je Plenković na upite o današnjem razgovoru s Kujundžićem.

Ponovio je da sam ministar Kujundžić treba pojasniti nove detalje koji izlaze u javnost oko kupnje.

Kujundžić je danas nakon sjednice Vlade rekao kako je razgovarao s premijerom o kupnji svojih kuća, o čemu su pisali mediji proteklih dana, te da nije bilo govora o njegovoj ostavci. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari