Pratite nas

Reagiranja

PISMO HAZU: Peticija Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU)

Objavljeno

na

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti mora se suprotstaviti svakom pokušaju zabrane istraživanja, prijetnjama znanstvenicima i građanima, pa i vrijeđanju osjećaja svih koji sudjeluju u raspravama o neriješenim pitanjima u odnosu na događaje u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega.

Kada takvi autoriteti kao što je deset akademika i 105 doktora znanosti izađu u javnost s nekom inicijativom, onda bi to u svakoj normalnoj državi bio prvorazredan medijski događaj. Nažalost, u Hrvatskoj je danas sve drugo važnije od rješavanja životnih problema pa se tako i najnoviji zahtjev stotinjak uvaženih hrvatskih umova našao na samim marginama društvenog i političkog interesa.

Grupa iznimno cijenjenih hrvatskih znanstvenika danas je poslala pismo predsjedniku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – akademiku Zvonku Kusiću u kojem traže da HAZU donese Deklaraciju o slobodi znanstvenoga istraživanja i da djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama o neriješenim pitanjima u odnosu na događaje u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega.

[ad id=”68099″]

Poštovani akademiče Kusiću, dostavljamo Vam peticiju kojom tražimo da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donese deklaraciju o slobodi svih istraživanja i da djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama o neriješenim pitanjima u odnosu na događaje u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega.

Briga o slobodi znanstvenoga istraživanja logična je zadaća najviše znanstvene nacionalne ustanove kojoj ste na čelu. Očekujemo da HAZU bude nositelj rasprave koja bi ta pitanja oslobodila politike te organizirala da se sva ona slobodno razmotre u duhu ravnopravnosti, otvorenosti i objektivnosti. To znači da analize i rasprave moraju počivati na znanstvenom pristupu, gdje su podatci iznad svakog svjetonazora, teorije ili uvjerenja. Valjanost i snaga podataka utvrđuju se klasičnim znanstvenim metodama, a odgovori se dosežu suglasjem kompetentnih stručnjaka i samo na osnovi podataka pouzdanih prema znanstvenim kriterijima.

Potpisujući ovu peticiju, bivša saborska zastupnica Gordana Turić je konstatirala:

[testimonial image=”https://kamenjar.com/wp-content/uploads/2015/07/n7a.jpg” name=”Gordana Turić” title=”bivša saborska zastupnica” background=”#” color=”#” border=”#” img_border=”#” name_color=”#” title_color=”#”]S osobitim zadovoljstvom supotpisujem Vaše pismo Akademiji, posebice stoga, što sam – kao bivša podpredsjednica ukinute Državne komisije za istraživanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća – svjesna mogućih otpora istraživanjima koja traže istinu o toj tematici.[/testimonial]

Tekst sa širim obrazloženjem peticije i s imenima njezinih potpisnika kamenjar.com objavljuje u nastavku u cijelosti:

Akademik Zvonko Kusić, predsjednik

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Zrinski trg 11, 10000 Zagreb

Predmet: traženje da Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti donese deklaraciju o slobodi znanstvenoga istraživanja i da djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama o neriješenim pitanjima u odnosu na događaje u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega

Poštovani gospodine akademiče Kusiću,

obraćamo se Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), obraćajući se Vama kao njezinu predsjedniku. Časnoj akademiji obraćamo se kao najvišem hrvatskom znanstvenom autoritetu, predlažući i tražeći da Akademija javno istupi u obranu slobode znanstvenih istraživanja i znanstvenoga raspravljanja. Nadalje predlažemo i tražimo da Akademija preuzme odgovornost za znanstvenoistraživačke aspekte neriješenih pitanja događaja u Hrvatskoj u vrijeme II. svjetskoga rata i poslije njega i da u tom pogledu djeluje kao autoritet, inicijator, organizator i medijator u znanstvenim raspravama u odnosu na ta pitanja.

Na taj smo se korak odlučili, zabrinuti nedavnim reakcijama nekih hrvatskih povjesničara, sveučilišnih nastavnika i savjetnika Predsjednika Vlade na tiskanje knjige „Jasenovački logori – istraživanja“, autora Vladimira Horvata, Igora Vukića, Stipe Pilića i Blanke Matković. Izdavač je „Društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac“. Knjiga je tiskana u Zagrebu ove godine (ISBN 978-953-58565-0-4.).

Kritika, zapravo napad na knjigu došao je odmah nakon njezina predstavljanja u Splitu; „Slobodna Dalmacija“ od 21. lipnja 2015. na str. 24 i 25 donijela je reakcije Slavka Goldsteina, Hrvoja Klasića i Tvrtka Jakovine. Nažalost, kritike navedenih osoba nisu bile zasnovane na znanstvenim ili logičkim argumentima, nego na uvredama i prijetnjama (citati u kurzivu).

  1. Klasić je izjavio da to (ta knjiga) pokazuje da ovom društvu ostaje jedno važno sučeljavanje – Katoličke crkve s vlastitom prošlošću. Nama to zvuči kao poziv na novo „suđenje Alojziju Stepincu“. G. Jakovina taj tip izjava i djelovanje tog Društva smatra gadljivim i njega je 70 godina nakon zatvaranja Jasenovca sramota da se te teme otvaraju na ovakav način.
  2. Slavko Goldstein je dao izjavu koja najviše zabrinjava. Ni njega ne zanima znanost ni argumenti, nego se poziva na „negiranje holokausta“ (engl. „holocaust denial“), koje je kažnjivo u Sjedinjenim Američkim Državama. On tuđe argumente naziva neistinama i ocjenjuje da on za takve stvari više nema tolerancije.

Zabrinuti smo tako ružnim reagiranjima na knjigu koja ima pretenziju da bude znanstvena, ozbiljna i pristojna, zbog dvaju razloga. Prvi je da uljuđeno i demokratsko društvo ne može dopustiti zabranu znanstvenih istraživanja i raspravu o argumentima koji istraživačima stoje na raspolaganju. Drugo, radi s o vrlo osjetljivoj i nacionalno, povijesno, društveno i politički vrlo važnoj temi, koja je poznata po izobličenjima i političkoj, društvenoj i obrazovnoj zloporabi, pa u odnosu na nju svaka zabrana, nasilje i arogancija, netolerancija i politikanstvo samo otvaraju dodatne rane i produbljuju podjele u društvu.

Znanstveni normativni sustav sastoji se od dvaju dijelova: temeljnih pretpostavki koje jasno prihvaćaju svi znanstvenici i stvarnih, strogih pravila, koja imaju značaj zapovijedi.

Temeljne su pretpostavke znanstvenoistraživačke etike: a) stvarnost svijeta oko nas, b) mogućnost njegova razumijevanja, barem do neke mjere, c) vrijednost formalne logike u njegovu opisu, d) mogućnost otkrivanja uzroka nekim pojavama.

Ne smatramo se izravno pozvanim ocijeniti je li sve navedeno u rečenoj knjizi točno i potpuno istinito. To ne želimo ni tvrditi, ali i – ne moramo! U ovom se slučaju prije svega radi o slobodi istraživanja i govora, potom o metodologiji istraživanja, a tek na kraju, nakon još mnogo rada i rasprava, o dosezanju konsenzusa kompetentnih stručnjaka o istini koja nam je dostupna. Otvoreno, uljuđeno i znanstveno knjiga poziva svakoga tko zna nešto drugo da joj se suprotstavi, da se usporede podatci i izvori i da se tako približimo istini koliko je ona čovjeku dostupna.

Znanstvena se istraživanja ne mogu provoditi bez neograničene slobode mišljenja i istraživanja. To znači da na rezultat znanstvenoga istraživanja ne smije djelovati ni jedan neznanstveni čimbenik, a da je znanstveni rezultat načelno dobar, uvijek bolji od neznanja, i da nema zabranjenoga znanja. Pojedinac, ustanova ili društvo mogu odrediti istraživački prioritet, ali ne mogu se služiti stvarnim ili prikrivenim popisom zabranjenoga znanja. Doduše, može se zabraniti primjena nekoga znanja u praksi, ali stjecanje znanja ne može se ograničavati.

Jedino ograničenje slobodi istraživanja jest znanstvenoistraživačka etika.

Znanstvenik se podređuje normativnomu sustavu zasnovanome na vrijednostima koje pripadaju znanosti samoj. Znanstvenikovo prihvaćanje normativnoga sustava znanosti proistječe iz njegove želje za stručnim prihvaćanjem i priznanjem. Nepoštovanje etičkih normi znanstvenoga rada uzrokuje isključenje znanstvenika iz znanstvene zajednice.

Dopustite da podsjetimo na temeljna pravila znanstvenoistraživačke etike, koja proistječu iz prirode i obilježja znanosti:

  • Budi pošten!
  • Budi objektivan i pravedan! (U davanju prednosti podatcima i zamislima.)
  • Nikada ne mijenjaj i ne izmišljaj podatke!
  • Ustraj na točnosti!
  • Ne budi pristran! (U odnosu prema podatcima i zamislima svojih suparnika.)
  • Ne ustukni, nego nastoj riješiti problem!

Nažalost, bojimo se da kolege koji su dali izjave za rečeni broj dnevnika „Slobodna Dalmacija“ nisu to učinili na tragu tih temeljnih pravila znanstvenoistraživačke etike.

Zato tražimo od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da svojim autoritetom i poznavanjem prije svega zaštiti slobodu istraživanja i pravo znanstvenika ali i laika na iznošenje argumenata. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti mora se suprotstaviti svakom pokušaju zabrane istraživanja, prijetnjama znanstvenicima i građanima, pa i vrijeđanju osjećaja svih koji u raspravama sudjeluju.

Jednako tako, predlažemo Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti da organizira okrugle stolove, simpozije i sučeljavanja svih ljudi koji imaju konkretne argumente i podatke, i da pod zaštitom svojega ugleda i znanstvene ekspertize raspravu drži demokratskom i otvorenom, a istodobno u granicama pristojnosti i tolerancije i u okvirima metodologije koja određuje znanstvenoistraživačku logiku, dokazivanje i zaključivanje.

Rasprava o argumentima knjige Jasenovački logori – istraživanja, kao i drugih istraživačkih izvješća o osjetljivim temama, uopće ne bi trebala biti opterećena političkim i svjetonazorskim utezima, nego se samo oslanjati na argumente i našu želju i pravo da doznamo svu istinu koja se iz svih postojećih i budućih dokaza može iščitati.

akademik Josip Pečarić
prof. dr. sc. Matko Marušić
akademik Andrej Dujella
dr. sc. Vlado Košić, biskup sisački
akademik Dubravko Jelčić
akademik Marin Hraste
akademik Andrija Kaštelan
dr. sc. Mile Bogović, biskup gospićko-senjski
prof. dr. sc. Zvonimir Janko, dopisni član HAZU, Sveučilište u Heidelbergu
prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački
Ante Ivas, biskup šibenski
akademik Stanko Popović
akademik Žarko Dadić
akademik Ivan Aralica
prof. dr. Ante Sekulić, dopisni član HAZU-a
akademik Frano Kršinić
dr. sc. Marin Barišić, nadbiskup, metropolit splitsko-makarski
Ante Glibota, potpredsjednik Europske akademije znanosti, umjetnosti I književnosti
prof. em. dr. sc. Zvonimir Šeparović, član Europske akademije znanosti i umjetnosti
prof. dr. sc. Ivica Veža, član Europske akademije industrijskog management
prof. dr. sc.  fra Andrija Nikić, predsjednika HAZU sa sjedištem u Mostaru
dr. sc. Josip Stjepandić, Njemačka
prof. dr. sc. Ivan Malčić
doc. dr. sc. Dubravko Jelić
doc. dr. sc. Ivan Bokan
prof. dr. sc. Srećko Kovač
dr. sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik
dr. sc. Hrvoje Kalinić
izv. prof. dr. sc. Milica Klaričić Bakula
izv. prof. dr. sc. Borka Jadrijević
prof. dr. sc. Boris Širola
dr. sc. Stjepan Kožul
dr. sc. Stjepan Razum
prof. dr. sc. Boro Mioč
prof. emer. dr. sc. Ivo Soljačić
mr. sc. Ante Milinović, znanstveni savjetnik
dr. sc .Anđelko Mijatović
prof. dr. sc. Božo Goluža, Pročelnik Studija povijesti i voditelj Poslijediplomskoga studija Sveučilište u Mostaru Filozofski fakultet
prof. dr. sc. Nikica Uglešić
dr. sc. Zlatko Vučić
doc. dr. sc. Branko Hebrang
prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Milko Brković
doc. dr. sc. Zlatko Begonja
prof. dr. dr. h.c. Nikola Debelić, veleposlanik u m.
dr. sc. Miroslav Banović
prof. dr. sc. Darko Žubrinić
Prof. dr. sc. Antonija Balenović
prof. dr. sc. Slavko Kovačić
prof. dr. Stipe Kutleša
Mladen Ibler, dr. med., veleposlanik RH u mirovini
dr. sc. Anto Orlovac, svećenik
dr. sc. Vladimir David, Australija
prof. dr. sc. Jerko Barbić
prof. dr. sc. Mihovil Biočić
prof. dr. sc. Nikola Bradarić
dr. sc. Rok Čivljak
prof. dr. sc. Marija Definis Gojanović
prof. dr. sc. Marinko Erceg
prof. dr. sc. Mladen Kuftinec
prof. dr. sc. Ilija Kuzman
prof. dr. sc. Ana Marušić
prof. dr. sc. Darko Orešković
prof. dr. sc. Davor Pavuna
prof. dr. sc. Stojan Polić
prof. dr. sc. Ivan Poljaković
Branko Salaj, veleposlanik RH u mirovini, bivši direktor HINE
izv. prof. dr. sc. Danica Galešić Ljubanović
dr. sc. Marko Jerčinović
prof. dr. sc. Andrija Hebrang
prof. dr. sc. Ana Jerončić
dr. sc. Krešimir Bušić
dr. sc. Davor Pećnjak
prof. dr. sc. Vladimir Mikuličić
dr. sc. Vine Mihaljević
Marija Peakić-Mikuljan, bivša predsjednica Društva hrvatskih književnika
prof. dr. sc. Marin Čikeš
mr. sci. Gordana Turić,  bivša podpredsjednica ukinute Državne komisije za istraživanje žrtava Drugoga svjetskog rata i poraća
dr. Tomislav Djurasovic, München
doc. dr. sc. Srećko Botrić
prof. dr. sc. Ante Lauc
mr.art. Eva Kirchmayer Bilić, Muzička akademija, Zagreb
prof. dr. sc. Ivan Perić
prof. dr. sc. Miroslav Tuđman
prof. dr. sc. Neven Elezović
dr. sc. Vladimir Horvat
doc. dr. sc.Mario Puljiz
doc. dr. sc. Julije Jakšetić
doc. dr. sc. Josip Dukić
prof. dr. Sven Seiwerth
prof. dr. sc. Zvonimir Janović, umirovljeni redoviti professor u trajnom zvanju
dr. sc. Vladimir Ćepulić,umir. prof. FER-a
Rozina Palić-Jelavić, Odsjek za povijest hrvatske glazbe HAZU
doc. dr. sc. Maja Andrić
izv. prof. dr. sc. Anita Matković
prof. dr. sc. Zoran Vatavuk
prof. dr. sc. Ivan Petrović
izv. prof. dr. sc. Mario Grčević
dr. sc. Frano Glavina
Nikola Štedul, Master of Arts Honours, žrtva atentata
dr. sc. Pero Vidović SJ, bibličar
Benjamin Tolić, filozof, diplomat, publicist I kolumnist
izv. prof. dr. sc., Ružica Razum
mr. sc. Josip Ungarov, dobitnik državne nagrade za znanost
prof. dr. sc. Tomislav Živković
izv. prof. dr. sc.Mario Krnić
dr. sc. Domagoj Jamičić, znanstv. Savjetnik
prof. dr. sc. Branko Jeren
prof.dr.sc. Šimun Križanac
dr. sc. Niksa Krstulovic
prof. dr. sc. Nedjeljko Perić
prof. dr. sc. Mislav Grgić
prof. dr. sc. Zdravko Tomac
prof. dr. sc. Mladen Parlov
dr. sc. Zvonimir Marić, sveuč. prof. u m., bivši diplomat
prof. dr. sc. Stipe Tadić, znanstveni savjetnik
doc. dr. sc. Ambroz Čivljak
dr. sc. Miroslav Međimorec
Prof. dr. sc. Vlado Jukić
dr. sc. Stejpan Kušar, red. prof. na Hrvatskom katoličkom sveučilištu
prof. dr. sc. Marinko Vidović, bibličar
prof. dr. sc. Zlatko Vrljicak
dr. sc. fra Smiljan Dragan Kožul O.F.M. (Duhovni ravnatelj Pokreta krunice za obraćenje i mir)
prof. dr. sc. Šime Vučkov
prof. dr. sc. Mijo Nikić, SJ
Vjekoslav Krsnik, prvi glavni urednik HINE
doc. dr. sc. Ljiljanka Kvesić, Mostar
dr. sc. Marija Buzov, znanstvena savjetnica
red. prof. art. Đuro Tikvica, pijanist, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Davorin Lovrić
dr. sc. Osor Barišić
dr. sc. Ante Vučković
Dr. sc. Irena Zakarija Grković
Prof. dr. sc. Stipan Janković
Prof. dr. sc. Antonija Balenović
red. prof. art. Đuro Tikvica, pijanist, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Davorin Lovrić
dr. sc. Osor Barišić
dr. sc. Ante Vučković
Dr. sc. Irena Zakarija Grković
prof. dr. sc. Stipan Janković
prof. dr. sc. Antonija Balenović
prof. dr.sc. Željko Jeričević
Marko Perković Thompson

prof.dr.sc. Dubravka Sesar, clan suradnik HAZU, razred za filologiju
red. prof. art. Đuro Tikvica, pijanist, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Davorin Lovrić
dr. sc. Osor Barišić
dr. sc. Ante Vučković
Dr. sc. Irena Zakarija Grković
prof. dr. sc. Stipan Janković
prof. dr. sc. Antonija Balenović
prof. dr.sc. Željko Jeričević
Marko Perković Thompson
Miljenko Stojić, franjevac, književnik i novinar
Prof. dr. sc. Ivica Grković
prof. dr. sc. Zoran Vatavuk
Prof.dr.sc. Mladen Petravic
prof. dr. sc. Ivan Bodrozic
Ive Livljanić, veleposlanik u m.
Prof. dr. sc. Luka Tomašević
dr. sc. Vlado Pandžić, redoviti profesor u Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu
dr. sc. Henrik Heger Juričan, Sveučilište Pariz-Sorbona, dopisni čan HAZU
prof. dr. Ante Čuvalo
dr. sc. Jure Krišto, zaslužni znanstvenik u miru
dr. sc. Žarko Domljan, predsjednik Hrvatskog sabora u miru
izv. prof. dr. Ante Pavlović
prof. emeritus dr. sc. Radoslav Galić
doc. dr. sc. Ante Periša

Đuro Vidmarović, književnik, bivši veleposlanik, predsjednik HKV-a

Pismo su podržali i mnogi (ne) znanstvenici:

Đivo Bašić, prof; Dubrovnik
Velimir Čerkez
Ivan Vukić,
Mladen Pavković, novinar i publicist
Stanko Šarić, dipl. Ing. (Najbolji hrvatski tamburaši)
Janko Bučar, dipl. Pravnik, karikaturist
Branko Haubrich iur.
Stipo Pilić, prof.
Dijana Bigunac, MBA, doktorandica na RGNF
Ivo Markulin,kap.d.pl.
Slobodan Markic, P. Eng. Toronto
Marija Markic, CTC. Toronto
Ante Nadomir Tadić Šutra, prof., Knin
Juraj Cigler, dipl. inž. Građ., Čakovec
Jasenka Polić Biliško
Branko Prpić, prof. Sociologije
Marija Kramer
Dr. med. Aleksander Kršnjavi, Švicarska
Josip Malović
Pejo Čičak
Mislav Benčević
Miroslav Kušek, dipl. Iur.
Mate Sušac
Vide Blažević
Krunoslav Gliha
Marijan Petek mr. sci.
Domagoj Musa
Milat Gojmir dragovoljac svetog Domovinskog rata
mr. zn. Marica Đureković
Josip Kokić
Ante Kukavica
Krešimir Kraljević, Kamenjar.com
Renato Šelj, umirovljeni bojnik HV
mr. sig. Ivan Lulic
Miljenko Plisic
Viktor Dukić
Vera Primorac, književnica
Ivan Vrdoljak – svećenik
prof. u mirovini Ante Čizmić
Miroslav Papić
Vladimir Mrkoci, prof.povijesti
Ivan Bradvica,dipl.ing.građ.,književnik
Stjepan Tokić dočasnik HV i Google moderator
Oskar Šarunić
Ivanka Čuljak, prof.
Vlatko Bilić, dipl.ing., Zagreb
Ivanka Bilić, umirovljenica, Zagreb
Smiljana Šunde, novinarka u publicistkinja
Kata Žarko
Nediljko Žarko
Ana Barišić
Marko Žarko
Marija Senjić
Niko Senjić
Vicko Goluža
Franislav Stanić
Đurđica Bastjančić, prof. ;
Ivan Bastjančić, dipl.ing stroj. ;
Iva Bastjančić, nastavnica.
mr.sc. Jelenka Vučkov
Krešimir Duvnjak
Josip Maršić

Danijela Šakota, novinarka
Božidar Ručević, dipl. inž.
Ilija Lukanović, teolog i diplomat
Nikola Mulanović
Ante Stipic ing brodogradnje
Antun Raguž, prof, Švedska
Marija Bakovic, Stockholm
Robert  Majerić dipl.ing.el.
Josip Grilec, mr. sci.
Josip Vučetić, glavni urednik portala www.dragovoljac.com
Zdravko Vlaić, dipl. ing.
Ljilja  Zovko
Velečasni Vjenceslav Kujundžić, Split
Miljenko Mustac, Privlaka/Salzburg
Franjo Žgela dipl.ing.arh.
Ankica Markulin, prof.
Prim.mr.sc.Miljenko Raos dr.med.
Ivana Babic, prof. hrvatskoga jezika i knjizevnosti
Tonći Zokić, Orebić
Dusko Abramovic,   Toronto – Canada
Nevena Abramovic, Toronto – Canada
Damir Borovčak, dipl. ing., publicist, Zagreb
Vanda Boras Podravac Senj-Canberra (Australija)
Petar Gelo, Melbourne
Don Lazar Čibarić
Dr Josip Divic, SAD
Antun Drndelić, novinar
mr. sc. Đuro Škvorc, Križevci
Željko Antun Milina, Nova Gradiška
Marija Milina, Nova Gradiška
Ivan Budimir
Hrvoje Budimir
Mirjana Budimir
Tomislav Budimir
Siniša Posarić, književnik iz Rijeke
Mario Filipi
Rudi  Tomic, Hrv. Akad. hazud/d, Kanada
Tomislav S. Krčmar
Radoslav Maric, M. D., New York
Miroslav Papic, dipl. Ing. Stroj.,
prof. Ikica Čuvalo
prof. Malkica Dugeč, hrvatska pjesnikinja
mr. sc. Zlatko Uvanovic
Zlatko Klarin, ing.
Andro Klarin, ing.
Zrinka Klarin
Dr. Anto Križić, Berlin
Marijan Križić, Zagreb
ing. Stipo Barać
Nikola Bašić, pisac, Vis

Vlado Glavaš

Danica Glavaš

dipl.-ing. Stjepan Poropatić, Štutgart

Branko Hrkač, sam. likovni umjetnik

Daran Bašić, branitelj, Mostar

Zdravko Lozar, slobodni umjetnik .Berlin

Jakov Lozar,ekonomist.Berlin

Ante Tokic, HFDV,Berlin-Livno

Slobodan Vlašić, dipl. oec.

Kamenjar.com

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Zamolba Vladi Republike Hrvatske da odobri održavanje natjecanja u školskom sustavu

Objavljeno

na

Objavio

Ilustracija/arhiva

Poštovani gospodine Plenković!

Državna natjecanja su u biti nacionalne olimpijade izvrsnosti u školskom sustavu Republike Hrvatske, a njihovi sudionici su najbolje što imamo, pobjednička supstancija i nacionalni interes države.

Natjecanja se nužno ne moraju završiti u tekućoj školskoj godini i nema zapreka da se kompletiraju, i u rujnu ili prosincu.

Što ćemo s bodovima za upis koje učenici dosad nisu stekli jer su natjecanja obustavljena? Zašto se ne bi moglo, zbog izvanredne situacije, dati diskrecijsko pravo ravnateljima škola da uz posebni zahtjev i argumentaciju dodijele dodatne bodove osmašima, a na temelju postignutih rezultata na zadnje dostignutoj razini natjecanja? Te bodove valja promatrati na jednokratno izvanredan način, na način “više sile”, i donijeti zasebno rješenje, upravo zbog osmaša, jer će svi ostali bodove ionako dobiti pravovremeno kada se natjecanja kompletiraju. Činjenicu da bodovanje za osmaše valja promatrati iznimno ove godine na drugačiji način, ne treba koristiti i kao dodatni razlog za neodržavanje natjecanja. Razlozi za ne održavanje odnosno nezavršavanje državnih olimpijada izvrsnosti u školskom sustavu ne postoje.

Najbolji učenici razmišljaju ovako:

“Smatram da nije u redu da jedna generacija bude uskraćena za nastup i dokazivanje na državnom natjecanju. To je zapravo hrvatska Olimpijada izvrsnosti za koju se pripremamo cijele godine. Takva su natjecanja od izuzetne važnosti za nas, budući da je to nama važnije čak i od prosjeka ocjena, jer se time pripremamo za našu budućnost.”

Održanjem te tradicije sve generacije najboljih učenika imat će i dalje jednak i pravedan položaj i neprekinuti niz sudjelovanja. Neće se moći požaliti čak ni oni osmaši koji su se sedam godina spremali da bi u osmom razredu briljirali iz jezika.

Nitko neće biti u situaciji da su mu prava uskraćena. Da ne ulazim u nepotrebne elaboracije i detalje.

Sa svojim skromnim iskustvom od dvadeset i jednu godinu skrbi o darovitima, ne preostaje mi drugo nego zamoliti Vas i javno pozvati Vladu Republike Hrvatske da donese odluku o odobravanju održavanja državnih natjecanja.

Natjecanja se nužno ne moraju završiti u tekućoj školskoj godini i nema zapreka da se kompletiraju, i u rujnu ili prosincu.    

S poštovanjem,

Zdravko Škokić, dipl.ing.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

DPMŠ – ‘HDZ gubi svaki dodir sa stvarnošću’

Objavljeno

na

Objavio

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro ustvrdio je u nedjelju je da HDZ gubi svaki dodir sa stvarnošću te smatra kako to pokazuje činjenica da ga potpredsjednik HDZ-a Ivan Anušić proziva zbog sudjelovanja u Koaliciji narodnog sporazuma.

„Da HDZ gubi svaki dodir sa stvarnošću pokazuje činjenica što me je Ivan Anušić (čitaj: Andrej Plenković) javno optužio zbog toga, kako je napisao, što sam se ‘iz Amerike vratio nekoliko puta i to kako bi sudjelovao na skupu Koalicije narodnog pokreta’”, navodi Škoro na svom facebook profilu reagiravši na Anušićeve izjave.

Napisao je kako „Andrej Plenković, zvan ‘Ivan Anušić’, ne zna ni ime Koalicije” podsjeća da se ta koalicija zvala „Koalicija narodnog sporazuma“ i da su na njenom čelu bili poznati hrvatski domoljubi i borci za hrvatske nacionalne interese: Ante Miko Tripalo, Savka Dabčević-Kučar, Srećko Bijelić, Dragutin Haramija, Ivan Supek, Vlado Gotovac, Dražen Budiša, Ante Žužul i dr.

„U očaju i neznanju, Plenković-Anušić sve te ljude koji su bili suverenisti i domoljubi, proglašavaju danas sumnjivim Hrvatima, dok istodobno surađuju s velikosrpskim domoljubom Miloradom Pupovcem i njegovim „drugovima“ te SDP-ovim žetončićima u redovima Milana Bandića”, navodi Škoro.

Potpredsjednik HDZ-a Ivan Anušić ocijenio je danas da na parlamentarnim izborima Škoro i Domovinski pokret “imaju za zadatak rušenje demokršćanske i narodnjačke opcije, koju socijaldemokrati ne mogu samostalno napraviti”. Podsjetio je kako je Škoro potvrdio da je početkom 90-ih bio u Americi i da se u Hrvatsku vratio nekoliko puta i to kako bi sudjelovao na skupu Koalicije narodnog sporazuma. Istaknuo je da je ta koalicija bila protiv Tuđmana i HDZ-a te da je lani Škoro “doveo” Milanovića na čelo države.

Škoro smatra i da je Plenković zadužio Anušića da se “obruši na Domovinski pokret i njega osobno u nakani da pažnju javnosti pod svaku cijenu skrene od kriminalnih i koruptivnih skandala, povezanih s imenima i prezimenima vlastitih ministara i državnih tajnika, pa i stranke kao cjeline”.

Po njegovim riječima, “niska koruptivnih i kriminalnih afera koja godinama prati HDZ, krešendo doživjela u, za tu stranku, nezgodnom vremenu. Tako su uhićenja političke princeze te stranke, Josipe Rimac i niza državnih dužnosnika i činovnika Ministarstva poljoprivrede i Ministarstva gospodarstva, još jednom pokazala da HDZ funkcionira kao uhljebničko-koruptivni kartel.”

Podsjetivši na neke od skandala vezanih uz HDZ-ove ministre, Škoro najvećim problemom za vrh HDZ-a drži promjenu iskaza bivše šefice računovodstva te stranke, Branke Pavošević, koja je na suđenju u slučaju “Fimi media” izjavila da odgovornima za kriminalne crne fondove HDZ-a drži glavne tajnike i vodstva te stranke.

„Andrej Plenković, kao iskusan i lukav političar, dobro zna da će se spomenute i druge afere krajnje negativno odraziti na izborne rezultate njegove stranke. Zato je Ivana Anušića zadužio za napad na mene osobno i Domovinski pokret, a posebice nakon objave da će izbornu listu u 5. izbornoj jedinici predvoditi nesalomljivi gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava”, drži Škoro.

Ističući kako su „lajbeci HDZ-a i SDP-a potpuno raskopčani”, podsjeća i da je veliki hrvatski seljački vođa Vladko Maček ušao je u hrvatsku političku i državotvornu povijest izjavom: “Kako vidite, lajbek je raskopčan!“ nakon ukidanja Vidovdanskog ustava i okončanja diktature velikosrpskog kralja Aleksandra Karađorđevića.

„Lajbeci HDZ-a i SDP-a potpuno su raskopčani! Bezočni napadi Milorda Pupovca i Andreja Plenkovića na mene osobno i na Domovinski pokret, dobar su pokazatelj da se i diktatura vođa kartela zvanih HDZ i SDP bliži kraju. Znamo i nadnevak kad će to biti bjelodano: 5. srpnja 2020. Tog dana, da ponovno citiram Mačeka, hrvatski narod pokazat će zrelost, slogu i jakost kako bi zajednički ostvarili „ideal hrvatskog naroda: da Hrvat bude gospodar u svome domu, u svojoj slobodnoj Hrvatskoj“, piše Škoro na facebook profilu. (Hina)

Anušić: ‘Nakon Milanovića, Škorina je nova zadaća dovesti SDP na vlast’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari