Connect with us

BiH

Pismo potpore: Nije antisrpski priznati zločin genocida u Srebrenici

Objavljeno

on

Bosanski Srbi moraju se suočiti s činjenicom da je nad Bošnjacima u Srebrenici 1995. počinjen genocid i nema ničega “antisrpskog” u priznavanju te sudski potvrđene činjenice i odavanju počasti nedužnim žrtvama, poručio je britanski veleposlanik pri UN-u Mathew Rycroft predsjedatelju Predsjedništva Bosne i Hercegovine Mladenu Ivaniću.

Mathew Rycroft“Vjerujemo da se istinsko pomirenje ne može graditi na oklijevanju ili odbijanju da se prihvate i sagledaju zbivanja u prošlosti. Ono što se dogodilo u Srebrenici najstrašniji je zločin u Europi od kraja Drugog svjetskog rata”, stoji u Rycroftovu pismu Ivaniću koje je medijima u subotu proslijedilo britansko veleposlanstvo u BiH.

Pismo veleposlanika Velike Britanije pri UN-u odgovor je na pismo koje je Ivanić prošli tjedan poslao predstavnicima svih država koje su trenutačno članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda (VS UN).

Ivanić je tada zatražio da VS UN-a ne usvaja rezoluciju o Srebrenici koju je predložila Velika Britanija iznoseći ocjenu da rezolucija nije uravnotežena i stoga ne može doprinijeti pomirenju.

Ivaniću kao i drugim dužnosnicima srpskog naroda u BiH, ali i onima u Srbiji posebice je sporno da se srebrenički pokolj koji su počinile snage bosanskih Srba kvalificira kao genocid.

Raycroft: Zločin Srebrenice ne vežemo za srpski narod

Veleposlanik Raycroft podsjetio je Ivanića da je riječ o terminu koji proistječe iz pravomoćnih sudskih presuda u nizu ratnih zločina.

“Međunarodni i vaši domaći sudovi (u BiH) potvrdili su da ovaj zločin odgovara okviru definicije genocida sukladno Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida iz 1948. godine. To nije politička izjava. To je pravna činjenica. Genocid je zločin i oni koji su ga počinili su zločinci koji kao takvi trebaju biti kažnjeni”, istaknuo je britanski veleposlanik u UN-u.

Rycroft, bivši britanski veleposlanik u BiH, izvrsno poznaje stanje u toj zemlji te je poručio predsjedatelju Predsjedništva BiH kako “nije antisrpski” izreći ovakve činjenice jer one nisu presuda narodu nego pojedincima koji su počinili zločine.

“Mi ne vežemo ovaj zločin za srpski narod i mislimo da ni drugi ne trebaju to raditi”, napisao je Rycroft.

Konstatirao je da su političke reakcije na predloženu britansku rezoluciju o Srebrenici jasno pokazale da nije učinjeno dovoljno kako bi se stvarno napredovalo prema pomirenju, kako u Bosni i Hercegovini tako i u široj regiji. Istaknuo je kako je upravo to izvor zabrinutosti Vijeća sigurnosti UN kao tijela odgovornog za očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.

“U zadnjih nekoliko dana čuli smo ne samo javno nijekanje primjenjivosti termina ‘genocid’ nego čak i činjenica o broju ubijenih. Ta vrsta političke retorike neukusna je, destabilizirajuća i duboko vrijeđa žrtve”, zaključio je Rycroft.

Time je ujedno odgovorio na kritike na račun rezolucije upućene iz Srbije i političara iz Republike Srpske poput Milorada Dodika koji uporno pokušavaju minimizirati razmjere srebreničkih zločina pri čemu osporavaju dokazane činjenice o više od osam tisuća ubijenih bošnjačkih muškaraca i dječaka.

Vijeće sigurnosti 7. srpnja glasa o srebreničkoj rezoluciji

Središnja komemoracija u Srebrenici u povodu 20. obljetnice genocida bit će održana 11. srpnja.

Tada će biti pokopani posmrtni ostaci 136 žrtava čija su tijela nakon rata pronađena u masovnim grobnicama.

Najmlađe žrtve koje će biti pokopane idući tjedan su osmorica dječaka koji su imali tek 16 godina kada su ubijeni.

Nakon ovogodišnjeg pokopa u Potočarima će počivati tijela 440 maloljetnika.

U Memorijalnom centru u Potočarima do sada su pokopani ostaci točno 6.241 žrtve srebrenčkog genocida, a još 230 pokopano je na drugim grobljima sukladno željama obitelji.

Očekuje se kako će 11. srpnja u Potočarima biti veliki broj uzvanika među kojima i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Ivanić po svemu sudeći onamo ipak neće otići, a takvu odluku opravdava upravo britanskom rezolucijom odnosno reagiranjima koja su slijedila.

“Da nije bilo te rezolucije i svega što se zbivalo u posljednje vrijeme, ja sam kanio poći u Srebrenicu”, kazao je Ivanić u intervjuu za “Dnevni avaz” od subote.

Kazao je da osobno iskazuje puno poštovanje prema žrtvama “jer samo sulud čovjek to ne bi učinio”, no dodao je da je zbog “politiziranja” izgubljen aspekt odavanja počasti žrtvama.

Predsjednik Srbije Tomislav Nikolić također je odbio doći u Srebrenicu, ali je srbijanski premijer Aleksandar Vučić tu mogućnost ostavio otvorenom i najavio da će konačno odlučiti kad bude poznat ishod glasovanja u Vijeću sigurnosti UN o britanskoj rezoluciji o Srebrenici. Glasovanje je najavljeno za 7. srpnja.

Što vi mislite o ovoj temi?

Oglasi
Komentiraj
Advertisement

Komentari