Pratite nas

Reagiranja

PETICIJA: PISMO PREDSJEDNICI RH I PREDSJEDNIKU HDZ-A

Objavljeno

na

Štovana Predsjednice RH gđo Kolinda Grabar Kitarović,

Štovani Predsjedniče HDZ-a g. Tomislave Karamarko,

Najavljeno je kako će šibenska policija kazniti pjevača Marka Perkovića Thompsona zbog uzvikivanja pozdrava ZA DOM SPREMNI na velikom koncertu u Kninu,  

Pozdrav je dio Thompsonove pjesme BOJNA ČAVOGLAVE koju on izvodi već 25 godina. SVATKO u bilo kojoj demokratskoj sredini smije pjevati i recitirati stihove te pjesme sve dok ona nije službeno ZABRANJENA.

Pjesma, nastala u vrijeme kada je Hrvatska bila razoružana, a UN joj je zabranio naoružavanje tj. prepustio je velikosrpskoj agresiji, dizala je moral naroda.

Može li i smije li netko kažnjavati, zabranjivati ili prekrajati riječi te pjesme koja je dio povijesti hrvatskog naroda?

Posljednji zapovjednik obrane Vukovara, Branko Borković, poznat i pod nadimkom Mladi Jastreb, na svom se Facebooku osvrnuo na polemike oko pozdrava ‘Za dom – spremni’. Borković smatra da bi se pozdrav trebao uvesti u službenu vojnu uporabu:

Koliko god se trudim proniknuti u problem starohrvatskog pozdrava “ZA DOM -SPREMNI” ne mogu dokučiti što je u njemu neprimjereno i nedolično. Osobno smatram da bi ga regularno trebalo uvesti u službenu uporabu u oružane snage. Otprilike bi se dogodilo isto što se dogodilo i s uvođenjem kune kao novca.

Raznorazni anti ovi ili oni bi vrištali par mjeseci, a nakon toga bi našli nešto drugo što ih evocira na dane kada su njihovi pretci (a i oni) tamanili Hrvate. Braćo i sestre: ZA DOM – SPREMNI!

Da se radi o starom hrvatskom pozdravu postoje i sudske presude (vidjeti)

Sjetimo se, tvrdili su kako je uvođenje kune dokaz da je RH istovjetna s NDH.

I doista je Borković u pravu kada nas je podsjetio na velikog hrvatskog predsjednika akademika Franja Tuđmana i načina na koji je on riješio pitanje kune. Danas oni koji su se opirali uvođenju kune vrlo rado primaju mirovinu u kunama, pače, daju si je prebaciti na račune u Srbiji.

Pojam “Domu ili domovini odan/privržen/predan/spreman” postoji u sličnom obliku u svim zemljama i narodima, te budi nepodijeljeno pozitivna ćuvstva. Uvođenjem takvog pozdrava u službenu uporabu njegovala bi se hrvatska kultura i tradicija. U protivnom protivnici ovog pozdrava mogli bi sutra doći na ideju da nam zabrane naš pleter, zagrebačku katedralu ili čak Sinjsku alku.

Zato od vas štovana Predsjednice RH i štovani predsjedniče HDZ-a tražimo da usvojite sugestiju Mladog Jastreba i predložite izmjene zakona o hrvatskoj vojsci tj. da se pozdrav ZA DOM – SPREMNI uvede u službenu vojnu uporabu.

akademik Josip Pečarić
prof. dr. Valentin Pozaić, pomoćni biskup zagrebački
dr. sc. Vlado Košić, biskup sisački
akademik Stanko Popović
dr. sc. Mirko Valentić, znanstvenik emeritus, bivši ravnatelj Hrvatskog instituta za povijest
dr. sc. Josip Stjepandić, Njemačka
Josip Šimunić
Krešimir Kraljević
dr. sc. Zvonimir Šeparović, Predsjednik Hrvatskog nacionalnog etičkog sudišta
prof. dr. sc. Mislav Grgić
prof. dr. sc. Zlatko Vrljičak
dr. sc. Stjepan Razum
prof. dr. sc. Nikica Uglešić
prof. dr. sc. Ante Lauc
prof. dr. sc. Darko Žubrinić
prof. dr. sc. Ivo Rendić – Miočević
dr. sc. Zvonimir Marić, umirovljeni sveuč. prof., bivši diplomat
prof. dr. sc. Ivan Karlić, KBF Sveučilišta u Zagrebu
prof. dr. sc. Srećko Kovač
prof.dr.sc.Ivica Veža
dr. Milan Jelic, ekonomist, sveučilisni profesor hrvatskog jezika, odjel prevoditelji, na sveučilištu u Buenos Airesu
prof. dr. sc. Marin Čikeš
Tomislav Josić, SOHV
Zvonimir Hodak. odvjetnik, kolumnist
don Anđelko Kaćunko
Velimir Bujanec, urednik i voditelj Tv Emisije ‘Bujica’
dr. sc. Milko Brković, umirovljeni znanstveni savjetnik i naslovni profesor u trajnim zvanjima
Nikola Štedul
Slobodan Markic, P. Eng. Toronto
dr. sc. Danijel Dugonjić, dr. med. vet., Imunološki Zavod, Zagreb
Stanko Šarić, dipl. ing., Najbolji Hrvatski Tamburaši (Ranije Zlatni Dukati)
Damir Borovčak, dipl. ing., Zagreb
Mr. Art. Eva Kirchmayer Bilic
Prof. Dr. Sc. Srećko Kovač
dr. sc. Amira Delic
dr. sc. Ana Mršić
prof. dr. sc. Dino Mihaljević Tolj
prof. dr. sc Franjo Plavšić
dr.sc. Krunoslav Brčić-Kostić
Mirela Pavić, prof., kolumnistica u Hrvatskom tjedniku
mr. sc. Marko Grubišić, predsjednik Hrvatskog Društva Političkih Zatvorenika
Petar Mamić,  glavni urednik Boka Cro Press-a, hrvatskog tjednika Iz Sydneya, Australija
prof. dr. fra Andrija Nikić, sa 1402 Napretkovca Iz Mostara i svim akademicima
dr. sc. Mato Artuković, znanstveni savjetnik
Zlatko Mustapić, direktor Festivala Melodije Hrvatskog Juga
izv. prof. dr. sc. Mario Grčević
general Ljubo Ćesić Rojs
general Marinko Krešić

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Reagiranja

Fred Matić predlaže produženje trajanja titule prijestolnice kulture Rijeka 2020

Objavljeno

na

Dok se cijela Hrvatska bori protiv koronavirusa i posljedicama nedavnog potresa u Zagrebu i dok se traži pomoć, poglavito od Europske unije, žalosni hrvatski zastupnik u europskom parlamentu, SDP-ov Fred Matić, traži posve drugo, kao da je „pao s druge planete“.

Naime, na svom  twitter profilu  objavio je da traži sastanak s povjerenicom Europske komisije za kulturu, kako bi razgovarao o ublaživanju posljedica  pandemije  koronavirusa na Europsku prijestolnicu kulture Rijeku.

Predlaže produženje trajanja titule prijestolnice kulture Rijeka 2020 za tri do četiri mjeseca, kako bi se program mogao provesti u potpunosti!

Gdje taj živi? Već su odgođeni brojni sportski i kulturni  događaji u Hrvatskoj, ali i diljem svijeta. Ljudi su shvatili i shvaćaju problem koji nas je zadesio. Umjesto da predstavnicama Europske unije predlaže da više i bolje pomognu Hrvatskoj, osobito nakon potresa, on gubi vrijeme i traži da što prije i što bolje ponovno „zasija crvena zvijezda petokraka“ iznad Rijeke!

Kulturni program koji su nam u svezi ove manifestacije ponudili Riječani je promašen i dobro je da je i na ovakav način prekinut.

A ti Matiću i dalje spavaj zimski san i pravi se da ne znaš što se u ovom trenutku u Hrvatskoj događa, odnosno koji su nam prioriteti.

Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Reagiranja

Napadali su ga i ‘gazili’ samo zbog generala

Objavljeno

na

isječak/youtube

U hrvatskom kulturnom, ali i političkom i sportskom životu, teško je naći čovjeka koji je barem malo nalik  – Antunu Vrdoljaku (Imotski,4.6.1931.). Studirao je glumu na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, bio član današnjeg dramskog kazališta Gavella, a već 1952. počeo je glumiti i na filmu. Od 1965. krenuo je i s režijama. Njegov filmski i kazališni opus je iznimno veliki, što nije promaklo ni onima koji nagrađuju.

Može se slobodno reći da je dobio sve najveće kulturne  nagrade i priznanja. Kad je počeo hrvatski obrambeni Domovinski rat bio je među onima za koje slobodno možemo reći da su bili prvi kad je trebalo. U najteža vremena stvaranja hrvatske države našao se među prvim i najznačajnijim suradnicima prvog hrvatskog predsjednika i vojskovođe dr. Franje Tuđmana( bio je među ostalim potpredsjednik HDZ-a i potpredsjednik RH). Pamtimo ga i kao generalnog direktora Hrvatske radiotelevizije (1991.-1995.). Pitanje je kako bi u vrijeme agresije ta medijska kuća izgledala da joj ovoj čovjek nije bio na čelu. Ako se kaže da smo dobili i medijski rat protiv srpskog i inog agresora, onda su u tome i njegove velike zasluge. Jedno duže vrijeme bio je i zastupnik u Hrvatskom saboru. Istaknuo se i kao športski djelatnik: bio je predsjednik Organizacijskog odbora Europskog prvenstva u atletici u Splitu 1990. te prvi predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora (1991.-2000.). I član Međunarodnog olimpijskog odbora. Sada je njihov počasni član, itd. i tako redom. Jednom riječju, život mu je poput knjige ili filma, tim prije kad se zna da mu  nikada ni u čemu nije išlo glatko. Stoga nije ni čudno da ga jedni vole, a da drugima nije drag. To su odlike svih velikih i slavnih ličnosti. Nu, bez obzira tko što o njemu mislio ovaj je čovjek već sada zaslužio svoj trg ili  ulicu, tim prije što je jedan i jedinstven, neponovljiv.

Tijekom zadnjih godinu dana o ovoj se legendarnoj ličnosti svako malo pojedina piskarala nabacuju blatom, kao na  glinenog goluba. To je istina počelo kao blagi virus  još kad je najavio da će snimiti igrani film i tv seriju o hrvatskom generalu Anti Gotovini, dok je ovaj još bio u Haagu. Da, najavio je film  o Gotovini, ali ne i o stvaranju hrvatske države, odnosno njezine povijesti. Od prvog dana, da se ne lažemo, Gotovina je njima bio trn u oku, on im je bio glavna meta, na njega su bile uperene  otrovne strelice, ali kako se (kukavice) nisu usudili njega otvoreno napasti, iz svih oružja napali su i napadaju autora filma i serije, kao nije dobro ovo, nije dobro ono…

Mnogi su namjerno prešutjeli i činjenicu da je film imao namjeru da bude obrana generalu u Haagu, a ne i obrana Domovinskog rata.  Čak i jedna izmišljena  bočica Jane dobila je više medijskog prostora nego većina onih koji su ostvarili zapažene uloge. To nije bilo ništa novo niti nešto što još nismo vidjeli i doživjeli. U vrijeme bivše države, ne nismo zaboravili,  Vrdoljak, ali i drugi „nacionalisti“, kako su ih zvali komunistički patuljci, susretali su se sa zabranama, pljuvanjem i marginaliziranjem svega što hrvatski diše. Kao i onda, tako i danas taj je zadatak dobilo najviše   desetak „partijski“ raspoređenih medijskih radnika, u svim važnijim medijskim kućama. Oni, kao i nekad, tako i danas, djeluju poput masona. Dodirneš li jednog svi se dižu i što je najvažnije čitaš jednog pročitao si – sve. U svojim dokumentarnim filmovima Jakov Sedlar već je ranije  razotkrio ta i druga  „novokomponirana“ piskarala, odnosno „čuvare nove Jugoslavije“ – imenom i fotografijom…

Nu, na sve to i na sve te Antun Vrdoljak ne smatra da se treba braniti, već iznenađujuće  mirno i jednostavno znao je odgovoriti:

„Cijeli je problem u tome što su izgubili rat i to je njima bolno. Potpuno ih razumijem. Zamislite da smo mi izgubili rat, kako bi to bolno bilo nama. Da se na momu mjesto našao netko drugi i napravio film o generalu, isto bi mu bilo. Ovdje se radi isključivo o napadu na film, jer ono što je prikazano u njemu, ne sviđa se svima. Istina ih boli. Ja sam kriv samo zato što sam napravio ovaj film“ – kazao je u nekim svojim, istina, rijetkim intervjuima.

Evo, sad su objavili da je Nagradu Grada Zagreba za 2020. godinu dobila redateljica Dana Budisavljević. Ona je autorica kontraverznog filma „Dnevnik Diane Budisavljević“. Riječ je o filmu koji je već dobio sva moguća priznanja i nagrade, među ostalim i  „Zlatni Studio“ za kojeg se natjecao i film “General“, kojeg su odmah na početku eliminirali. To su učinili, čujte sad ovo, „gledatelji“, jer kao oni su glasali za ovu nagradu. A „Generala“ je dosad vidjeli skoro tri puta više ljudi (prodano 80 tisuća karata!) nego film Dane Budisavljević, koji odiše nizom falsifikata, koji je zapravo jedna „fantastična“ priča kakve se ne bi posramio ni Hitchcock ili još bolje Munchauzen.

Taj film ne bez razloga neprestano uspoređuju s „Generalom“. U tom grmu leži zec. Dakle, svu tu hajku na „Generala“ digli su oni koji još i danas žele prikriti izdaju svoga generala, koji su javno govorili da kad bi ga vidjeli odmah bi ga prijavili, odnosno da ga treba „locirati, uhititi i transferirati“, pa im stoga jedna izmišljena priča jako dobro dođe.

Film i tv serija „General“ su ih podsjetili da ipak nisu svi sve zaboravili, „Dnevnik Diane Budisavljević“ kako će vrijeme teći sve će više padati u zaborav i od njega i njezine autorice ostat će tek  mrtvo slovo na papiru.

Vrdoljak iza sebe ima respektabilan  broj filmova, političku, sportsku i inu karijeru, pa se uistinu i ne uzbuđuje što pojedinci tako pišu i trabunjaju. A nagrada i priznanja dobio je toliko da im ni sam ne zna broja. Među ostalim na jednom filmskom festivalu u Moskvi njegov film „Kad čuješ zvona“ dobio je veliku (!) srebrenu medalju, dok je srebrenu medalju dobio veliki Jacques Tati, a  brončanu  Carol Reed za „Olivera“ koji je te godine osvojio Oscara!

Uostalom sva ta haranga raznih pavičića i polimca bila je i puno gora i veća kad je snimio „Dugu mračnu noć“. Tada su ovo remek djelo hrvatske kinematografije napali isti ti koji danas „grakću“ i napadaju „Generala“ ili bolje rečeno hrvatsku državu, Domovinski rat i njezine branitelje.

Mladen Pavković

O ‘Generalu’ i  ‘Nestalima’

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari