Pratite nas

Gospodarstvo

Plaćanje PDV-a po novim propisima od travnja

Objavljeno

na

Novo Vijeće ministara bit će formirano najkasnije sredinom veljače iduće godine i nakon što službeno preuzme dužnost, već početkom ožujka izmijenit će Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Parlamentarna većina u kojoj su Demokratska fronta, SDA i Savez za promjene koji čine SDS, PDP i NDP, usvojit će te izmjene do 20. ožujka i nova pravila u plaćanju PDV-a stupit će na snagu 1. travnja.

Loši ruše dobre

pdv_BiHKako doznaje Dnevni list, ovo predviđa Mapa puta nove državne vlasti. U ožujku se očekuje i uspostava mehanizma koordinacije kako bi se deblokirao put BiH k euroatlantskim integracijama i stupio na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH potpisala s Europskom unijom davnog 16. lipnja 2008. u Luksemburgu. Bez stupanja na snagu tog Sporazuma, naša zemlja ne može podnijeti aplikaciju za kandidatski status u Europskoj uniji.

U sporazumu DF-a, SDA i Saveza za promjene o koaliranju u državnoj zakonodavnoj i izvršnoj vlasti, izmjene Zakona o PDV-u su u vrhu liste hitnih reformskih mjera koje moraju biti donesene kako bi se gospodarstvo rasteretilo.
Planirane su tri krupne izmjene sadašnjih zakonskih odredaba koje, po ocjenama ekonomskih stručnjaka, guše gospodarstvo i ne dopuštaju mu stati na noge i razviti se.

Prva izmjena je da se plaćanje PDV-a obavlja zadnjeg dana u mjesecu, a ne kao sada do desetog dana u mjesecu. Druga je uvođenje obveze plaćanja PDV-a za mala poduzeća po naplati potraživanja umjesto sadašnjeg propisa po kojem je plaćanje obvezno po izdavanju fakture. Treća izmjena Zakona o PDV-u podrazumijeva ukidanje prava na odbitni porez na dodanu vrijednost za svaku fakturu koja nije plaćena.

Ovakve izmjene Zakona o PDV-u bile su, uz ostalo, uvjet Demokratske fronte za ulazak u državnu vlast, a rezultat su ozbiljnih ekonomskih analiza koje je izradio stručni tim ove stranke. SDA i Savez za promjene su u potpunosti prihvatili zahtjev DF-a. Zanimljivo je da je kompletan tekst novih rješenja već napisan i praktično samo čeka zeleno svjetlo Vijeća ministara i Parlamenta BiH.

Gospodarstvo umire u unutarnjoj nelikvidnosti, a razapeto je i zloporabama kojih ima u sadašnjim pravilima u sustavu PDV-a, posebno zloporabama prava na odbitni PDV. Nova rješenja podrazumijevaju redovite i ozbiljne porezne kontrole, a rezultati će se brzo pokazati – stav je ekonomskih stručnjaka.

Jedan glas

Po mišljenju stručnjaka koji su izradili prijedlog izmjena Zakona o PDV-u, sadašnja pravila su mimo logike jer se previđa da ekonomski ciklus završava tek kada se roba pretvori u novac.

– Već dugo smo u potpuno nepodnošljivoj situaciji u kojoj loša poduzeća zbog neplaćanja uništavaju ona dobra. Unutarnja nelikvidnost poprimila je zastrašujuće razmjere i njoj se ne može stati ukraj bez vladavine prava.

Iako neke stranke iz koalicije, prije svih PDP, zagovaraju uvođenje diferencirane stope PDV-a, od toga nema ništa. Kako doznajemo, suglasnosti među strankama nema i budući da u startu postoje sporenja, to će biti ostavljeno po strani kako ne bi bilo dovedeno u pitanje usvajanje izmjena Zakona o PDV-u koje su već dobile potporu. S druge strane, uvođenje diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost je na duže razdoblje nemoguća misija i zbog obveza BiH koje je sama prihvatila potpisujući aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) po kojem se neće uvoditi bar do 2016. godine.

Naši izvori iz stranaka koalicije kažu da su u potpunosti uklonjeni svi nesporazumi i sva neslaganja vezana za uvođenje mehanizma koordinacije na čemu posebno inzistira Europska unija i da će u ožujku iduće godine on biti uspostavljen. Prevedeno, to znači da će BiH napokon dobiti jednu adresu i da će u istupima u međunarodnoj zajednici, prvenstveno EU-u i SAD-u, govoriti jednim glasom – nastupat će kao jedinstvena država što će joj otvoriti blagajne europskih pretpristupnih fondova (IPA) i osigurati potpuno novu poziciju u EU-u.

Kako doznaje Dnevni List, odmah po preuzimanju dužnosti, novo Vijeće ministara morat će skresati javnu potrošnju i u tome će imati punu potporu parlamentarne većine. U svakom slučaju, bit će to bolne, ali nužne mjere i rezovi, a krajnji rok za njihovo donošenje je ljeto iduće godine.

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Gospodarstvo

Plenković: Ulaganjima i digitalizacijom do pomoraca novog doba

Objavljeno

na

Objavio

U sklopu proslave Dana pomoraca, koji se svake godine tradicionalno obilježava na dan Svetog Nikole, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u Opatiji organizira konferenciju o pomorstvu i unutarnjoj plovidbi.

Na skupu će biti predstavljeni planovi razvoja i važnosti hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe.

Na konferenciji će biti predstavljena vizija razvoja i značenja hrvatskog pomorstva i unutarnje plovidbe. Na konferenciji će biti predsjednik Vlade Andrej Plenković, te ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i ministar turizma Gari Cap-pelli.

Razgovarat će o politikama u području pomorstva i unutarnje plovidbe, primjerice o statusu pomoraca i njihovim pravima, konkurentnosti naših luka, izazovima s kojima se suočavaju brodari, zaštiti mora te otvoriti mnoge druge teme, javlja HRT

Predsjednik Vlade Plenković naglasio je kako je akcent stavljen na Ministarstvo mora i Ministarstvo turizma i na turističku zajednicu Primorsko-goranske županije. Ministarstvo priprema jedan važan paket zakona – o lučkim kapetanijama, pomorskom dobru i lukama, a i izmjene pomorskog zakona.

Lociramo financijska sredstva i stvaramo novi, bolji financijski okrvir – 850 milijuna kuna osigurano je u proračunu 2018. Za pomorski sektor i sigurnost plovidbe, naglasio je Plenković. Imamo višestoljetnu tradiciju plovidbe i moramo predano radiiti na tome da potencijal pomorskog rasta bude jedan od zamašnjaka ukupnog gospodarskog rasta, poručio je.

Premijer je podsjetio kako se preko 80 posto svjetske robne razmjene odvija morem, plovi preko 90.000 brodova. A gdje je u tome Hrvatska? Mi smo srednjevelika pomorska flota, po broju pomoraca druga smo europska nacija.

Jačanje konkurentnosti pomorskog sketora uključuje aktivnu politiku prema pomorstvu i velike iskorake prema digitalizaciji. Važno je omogućiti dostupnost kvalitetnih financijskih sektora koji bi omogućili novi investicijski zamah. U tome veliku ulogu može odigrati HBOR, a strateški je cilj povećanje flote, privući hrvatske i strane brodare.

Zakonske promjene koje će se odnositi na pomorce iznimno su važne za njihov status. Na dugoročnu konkurentnost utječe naš obrazovni sustav. Ključno je stvoriti infrastrukturne i sve druge pretpostavke za razvoj digitalnog društva, posebno u ovom segmentu, gdje brodovi novog doba trebamo i pomorce novog doba, zaključio je Plenković.

facebook komentari

Nastavi čitati

Gospodarstvo

Plenković najavio povećanje minimalca i odvojeno plaćanje prekovremenih

Objavljeno

na

Objavio

Foto: HINA/ Damir SENČAR

Premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je ocijenio da je 2017. bila zasigurno jedna od najizazovnijih godina od hrvatske neovisnosti, s najviše nepredviđenih događaja, te je najavio nastavak provođenja strukturnih reformi jer je smanjenje makroekonomskih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Na gospodarskom skupu u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika, premijer Plenković je ocijenio da je 2017. zasigurno jedna od najizazovnijih godina nakon hrvatske neovisnosti, koja je imala najviše nepredviđenih događaja na dnevnom redu, bilo da je riječ o političkom, društvenom, gospodarskom ili međunarodnom planu.

“Vlada je u tom kontekstu imala jedan kontinuirani, stalni cilj, a to je provoditi program, načela za koja smo se zalagali u izbornoj kampanji, pretočen i u program rada Vlade i u nacionalni program reformi i poduzetnici su u tome kontekstu bili visoko na rangu naših aktivnosti i na rangu naših prioriteta”, izjavio je Plenković.

Podsjetio je da je provedena porezna reforma, koja je rasteretila poduzetnike i dovela do njihovih boljih prihoda, a rasterećenjem građana povećana je njihova potrošnja, a sve to u konačnici vidi se u hrvatskom gospodarskom rastu.

“Jasno je da su procjene ne samo naše, nego DZS-a, međunarodnih institucija takve da će gospodarski rast sigurno biti preko tri posto u ovoj godini, što nas ohrabruje u pogledu rezultata”, ocijenio je Plenković.

Podsjetio je i na rezultate fiskalne konsolidacije, pri čemu je istaknuo da proračun već drugu godinu zaredom bilježi primarni suficit, i to na najvišoj razini među članicama EU-a.

Pojasnio je da to znači da se država ne zadužuje za plaćanje kamata nego ih podmiruje iz vlastitog prihoda, zbog čega se smanjuje udio javnog duga u BDP-u već drugu godinu zaredom i to dvostruko brže nego u brojnim drugim članicama EU.

Kazao je da Vlada želi i dalje jačati fiskalnu situaciju, smanjivati javni dug, pa bi tako već u idućoj godini javni dug trebao pasti ispod 80 posto BDP-a, a 2020. i u idućim godinama Hrvatska polako ide prema postotku koji je ključan za kriterije iz Maastrichta, te bi tako ispunila uvjete u postupku pripreme za uvođenje eura.

Kazao je i da su u proračunu za iduću godinu sadržane i mjere usmjerene oporavku demografske situacije u društvu.

“Ključno za uspjeh našega zajedničkog šireg društvenog djelovanja je nastavak strukturnih reformi”, istaknuo je Plenković, kazavši da su one sadržane u Nacionalnom programu reformi.

“Vlada je imala prošlog tjedna jednu internu sjednicu, na kojoj smo vrlo temeljito prošli sve aktivnosti ne samo usmjerene na bolju apsorpciju EU fondova, nego i na provođenje strukturnih reformi i u zdravstvu, i u mirovinskom sustavu, pravosuđu, javnoj upravi, u obrazovanju. Mislim da s angažiranom provedbom Nacionalnog programa reformi, koji se prati u okviru Europskog semestra, gdje postoje posebne preporuke EK za svaku zemlju, moramo ići ka smanjenju makroekonomskih neravnoteža”, rekao je Plenković.

Naveo je da je smanjenje tih neravnoteža ključ uspjeha za daljnji kontinuirani rast gospodarstva.

Osvrnuvši se, između ostaloga, na donošenje zakona o izvanrednoj upravi u Agrokoru, Plenković je kazao kako smatra da se na taj način spriječile sve moguće negativne posljedice za hrvatskog gospodarstvo, brojne dobavljače, poduzetnike, mala poljoprivredna gospodarstva, jedan potres koji bi ekonomiju učinio fragilnijom i slabijom nego što je to ona danas kada su spriječeni svi ti procesi, sačuvana radna mjesta i osigurana uspješna turistička sezona.

“Time smo spriječili ono što većina promatrača u biti niti ne percipira. Kad se nešto ni ne dogodi, onda je naša optika na takve procese bitno drukčija, gotovo u nekim segmentima i lakonska. I stoga želim podsjetiti da je to bio jedan od važnih događaja, koji, po meni, treba imati pravi učinak preobrazbe oko načina poslovanja u Hrvatskoj, oko plaćanja, smanjivanja ovnisnosti i na određeni način ozdravljenje načina funkcioniranja hrvatskog gospodarstva”, istaknuo je Plenković.

Najavljene izmjene zakona o minimalnoj plaći

Što se tiče daljnjeg rada Vlade, rekao je kako je dogovoren paket mjera koji bi povećao minimalnu plaću, uz kompenzacijske mjere prema poslodavcima.

“Na taj način pokazujemo da smo senzibilizirani za određene industrije, osobito tekstilnu, drvu i metaluršku”, rekao je Plenković.

Dodao je i kako će biti promijenjen Zakon o minimalnoj plaći tako da se prekovremeni rad ne računa u tu plaću, nego povrh, što bi bio zakonski mehanizam koji bi spriječio zloporabu toga instituta.

U pogledu, kako je rekao, vrlo jasnog trenda nedostatka radne snage u pojedinim sektorima, najavio je povećanje kvota za uvoz radnika u 2018. godini.

Uz postojećih 9.000 dozvola najavio je dodatne 22.000, pa bi na godinu ukupno bila 31.000. Time bi se po njegovim riječima posebno pomoglo građevinarstvu, ugostiteljstvu, turizmu i brodogradnji.

Najavio je i dodatne mjere za one koji zapošljavaju jako puno zaposlenika u sezoni, pa tako, kako je rekao, neće biti poreza na troškove smještaja i prehrane. To bi, po njegovim riječima, poduzetnicima trebalo smanjiti troškove i omogućiti zapošljavaju više ljudi, a radnicima povećati prihode.

“Vlada će nastaviti s reformama i čvrsto se držati smjera koji je zacrtala prošle godine – voditi računa o pametnoj fiskalnoj konsolidaciji, ispunjavanju kriterija u srednjem roku za preuzimanje eura i ići za tim da hrvatsko gospodarstvo nastavi rasti ovim tempom, a po mogućnosti, s ovakvim mjerama koje će olakšati poslovanje, da poslovni rezultati budu vidljiviji, a uzlet što rašireniji”, rekao je Plenković.

(Hina)

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari