Pratite nas

Kultura

„Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“

Objavljeno

na

Davno je već napisan roman južnoafričkog književnika Alana Patona Plači, voljena zemljo (Cry, the Beloved Country).Preričem taj naslov romana u ovo moje kratko javljanje koje naslovljujem „Plači, voljena Croatio“ Skupi se ponekad grumen bola u grlu i nezaustavljivo izaziva plač, stvarne suze, jer se dodiruje nešto što je sveto, uzvišeno, dragocijeno. Pokojni zagrebački pomoćni biskup, isusovac, znameniti propovjednik i pisac Pater Mijo Škvorc rado je govorio da svatko od nas ima četiri majke: rođenu majku koja ga je rodila i na svijet donijela, potom majku domovinu ili zemlju, ozemlje gdje je rođen i u kojem je rođen, koje ga hrani i okružuje, zatim majku Crkvu koja ga je po krštenju i ostalim svetim sakramentima preporodila za kršćanski, kristovski život, te konačno nebesku majku Mariju, Isusovu majku i majku crkve. I ove se četiri majke vole i ljube svim srcem i dušom, one su nešto najsvetije i najuzvišenije u našim životima. Lijepo je to pjesnik sročio i pretočio u stihove a klapa „Intrade“ na tisuće puta otpjevala „Croatio ka mater te volim,umorna si, samo mi ne placi“.

Ali nažalost mora se ponoviti, piše Fra Nikola Mate Roščić:

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer si u sebi razdijeljena, jer su brojni tvoji sinovi koji te ne vole i ne prihvaćaju, koji preziru Tvoje ime, Tvoj jezik, Tvoju povijest, tvoju prošlost, tvoje sklopljene kršćanske ruke, tvoje crkve i tvoje zvonike, tvoje znane i neznane grobove.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer danas nemaš vrsnih državnika, stamenih i čestitih političara, nepotkupljivih upravitelja i gospodarstvenika.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer mnogi tvoji sinovi postupaju s tobom i odnose se prema tebi ne kao prema majci nego kao prema maćehi koju žele samo iskoristiti, orobiti, pa i rasprodati, samo da njima bude lagodnije živjeti.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer se mnogi tvoji sinovi odmetnuše od Boga, preziru svetu majku Crkvu, ne poštuju ni vlastito hrvatsko ime, pogrđuju rod iz kojeg su pročedili, i suludo se hvale da su ateisti, agnostici, apatridi, suludo napuštaju djedovska ognjišta, sulodo gladni zarade, zabave.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer nestaje tvoje djece, gase se naša obiteljska ognjišta, korov i drača posvuda preuzima maha, nestaje zemlje i naroda Hrvatâ.

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ jer prede svim nedaćama političkog života, kulturnog urušavanja, gospodarskog osiromašenja, uljudbenog sunovrata, svi se mi, sa tobožnjim našim intelektualcima, klerom i biskupima, kukavički pretvaramo u „hrvatsku šutljivu većinu“ koja oko sebe besciljno zuri i zvirka te nemušto ponavlja „kuda plovi ovaj brod?“

• „Plači, voljena Croatio! Plači, voljena zemljo!“ Gorak je okus sadašnjeg političkog, gospodarskog, kulturološkog, moralnog i uljudbenog trenutka, pa ipak unatoč i usprkos svemu, nasuprot tjeskobi i tuzi koja nas u grlu steže, mi nekom ludom ljubavlju još uvijek postajao vjerujemo u „Zvonimirovu lađu“ koja je nasukana, „al’ još tu je“ i u raspjevanoj radosti zanosno pjevamo: „Croatio iz duše te ljubim, ja te volim ka i mati dite. Još se sićam onih riči što mi uvik priča ćaća, nemoj sine nikud ići, tvoj je kamen, maslina i draća. Nek te rani kora kruva, kapja vina, zrno soli, nek ti kušin bude stina, al’ Hrvatsku sine voli!“

Fra Nikola Mate Roščić

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Kultura

Predstavljene knjige “General Praljak” i “Thompson – pjesmom za Hrvatsku” u Sisku

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Sisačka biskupija

Predstavljanje knjige „Thompson – pjesmom za Hrvatsku“ autora akademika Josipa Pečarića i knjige „General Praljak“ autora dr. sc. Miroslava Međimorca i akad. Pečarića, održano je u četvrtak 14. prosinca u sisačkom Velikom Kaptolu.

Knjige su predstavili sisački biskup Vlado Košić, g. Marko Ljubić te autori. U prepunoj dvorani predstavljanju su nazočili i brojni Siščani, Petrinjci i Sunjani te suborci generala Praljka.

Na početku je sve okupljene pozdravio biskup Košić ističući kako je upravo biti spreman branit svoj dom poveznica između Marka Perkovića Thompsona i generala Slobodana Praljka. „Hrvatska vlast i ona lijeva i ona desna, izigrala je naše branitelje i oni se ne osjećaju sigurno u domovini koju su krvlju stvorili.

Naši ljudi su se borili, branili svoj dom i zemlju, a što bi mi sad trebali? Tu krv popljuvati samo zato što nekome smetaju oni i njihov pozdrav ‘za dom spremni’, zato što im uistinu smeta naša država i sloboda? Da njih nije bilo, ne bi bilo ni tih naših čelnika koji jedan dan kažu jedno, a drugi dan već popljuju svoju riječ.

Kao što je Krleža rekao: ‘išli budu v Beč i tam budu svoju popluvali reč’. Tako su i predsjednica i premijer već drugi dan popljuvali svoju riječ kako je presuda Haškog suda neprihvatljiva, jer je nepravedna i ne temelji se na povijesnim činjenicama. Ako je ona nepravedna, pa kako su onda mogli reći drugi dan da je prihvaćaju, doista se pitam? Naša predsjednica bila je prije nekoliko dana u UN-u.

Mogla je tamo reći da općenito prihvaćamo taj sud jer smo ga i tražili, ali ovu zadnju presudu ne možemo prihvatiti jer je nepravedna, da želimo reviziju te presude i da ove nesposobne suce želimo zamijeniti. U konačnici napraviti drugi ‘ad hoc’ sud koji će vidjeti što se dogodilo s činjenicama. Što sudac iz Južnoafričke Republike ili Kine može znati o situaciji kod nas?

Sve su to rezultati nebrige prema hrvatskim braniteljima, temeljima ove zemlje koja se neodgovorno vodi. Ja se nadam da će to sada biti, kao što kaže Ivan Miklenić, jedan novi početak, da će se nešto prelomiti jer će izići na vidjelo jesi ili nisi za svoju zemlju“, rekao je biskup te dodao kako je Praljkov čin krik upućen vlastima, prije svega našim vođama koji nemaju kičme te se ponašaju podanički i služinski.

Publicist Marko Ljubić upozorio je kako je u tijeku hibridni rat koji prijeti da Hrvatima oduzme identitet. „Ako sagnute glave dopustimo da se pljuje po našim očevima, djedovima, braniteljima, Thompsonu, Slobodanu Praljku, onda se trebamo pitati što mi ostavljamo generacijama koje dolaze. Mi smo jako povlaštena generacija, bez obzira koliko trpimo, jer imamo mogućnost da se neke stvari još uvijek poprave i da završimo ono što smo devedesetih godina započeli. Zato smo i dužni braniti Thomspona, ali ne radi se tu o obrani njegovog imena ili prava da on negdje pjeva. Radi se o dubokim identitetskim simbolima.

Mi ne možemo dopustiti da nam se sad pod formom bilo čega što se u prošlosti događalo kriminaliziraju sami temelji države, a Čavoglave i ‘za dom spremni’ to upravo jesu. Osobno me ne zanima što je u povijesti taj pozdrav značio. Za mene sve priče počinju i završavaju s 1991. godinom i junaštvom hrvatskih branitelja koji su tada s tim poklikom i krunicom oko vrata, čistog srca išli u obranu svog doma. Moramo se počet ponašat kao svoji na svome, kao ljudi koji ne rade nikome zlo, koji znaju misliti svojom glavom i mogu postići ono što žele“, rekao je Ljubić zaključivši kako je to i poruka ovih dviju knjiga.

Autor dr. sc. Miroslav Međimorec rekao je da je knjiga „General Praljak“ neka vrsta leksikona za razumijevanje osobe i života Slobodana Praljka, nastala iz vjere da će se on 29. studenoga vratiti i više ne će trebati objašnjavati činjenice i dokazivati istinu. „Zajednički zločinački pothvat podvala je i manipulacija svjetskih moćnika koji su pod svaku cijenu htjeli osuditi vrh Hrvata u BiH za zločine koje nisu zapovjedili, nisu za njih znali niti su ih mogli spriječiti. Prihvatiti takvu osudu bilo je neizdrživo za čovjeka takvih visokih etičkih vrijednosti kao što je bio general Slobodan Praljak.

Šutnja i nebriga je ono što su sve vlasti do sada činile po pitanju šestorke iz BiH. Država je imala mnogo načina da pomogne i Praljku i šestorki, ali ta pomoć je izostala. Posljedica toga je da je šestorka ostala visjeti u zraku na milost i nemilost Hrvatske i BiH. Dok ih je Hrvatska ignorirala, Bosna i Hercegovina je željela da dobiju čim veću kaznu, a rezultate te politike vidimo danas“, upozorio je Međimorec te se još u nastavku prisjetio ratnih dana u Sunji gdje je Praljak i postao generalom, ali i njihovog zadnjeg razgovora telefonom, tek nekoliko dana prije presude.

Na kraju okupljenima se obratio i akad. Pečarić zahvalivši biskupu na organizaciji promocije te pogovoru koji je napisao za knjigu o Praljku. Pečarić je istaknuo i kako je ovo prva promocija proširenog izdanja ove knjige. „Očekivali smo, Miroslav i ja, da će ovo drugo izdanje izaći kad naš prijatelj Slodoban Praljak izađe iz zatvora. Umjesto toga on je otišao u legendu, a njegove riječi pamtit će mnoge generacije Hrvata. U ovoj knjizi naći će te moj tekst ‘Ubiše mi prijatelja’.

Doista, u njegovom slučaju se radi o ubojstvu pa sam te suce nazvao ubojicama. Možda sam bio nepravedan jer je tih ubojica bilo više, a posebno treba naglasiti da ih ima mnogo u Hrvatskoj. Velika je simbolika što danas promoviramo knjige o Marku i Slobodanu.

Kroz sve ovo vrijeme, posebno unazad 20 godina, oni su obojica na različite načine progonjeni od onih koji mrze i našu državu i narod“, ustvrdio je akad. Pečarić zaključivši predstavljanje riječima generala Praljka: „Suci, Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu“.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kultura

MUNJE

Objavljeno

na

Objavio

MUNJE

Kada vidiš svjetlost kako nebo para,
tamo negdje iznad Mostara,
sjeti se njih što za dom su pali,
što su živote kao Munje dali .

Sjeti se njih i zapali im svijeću
a ni ja ih nikad zaboravit neću,
padali su hrabro bez straha na licu,
za slobodu našu i za trobojnicu.

Padali su hrabro jedan za drugoga
s krunicom u ruci i vjerom u Boga,
po njima danas povijest se piše,
takvi kao oni ne rađaju se više !

Ne rađa majka takvih heroja,
niti može reći ova pjesma moja,
kolika njihova ljubav je bila
u toj zadnjoj suzi što niz lice se slila.

Prijatelji moji na svemu vam hvala
i hvala majci što vas je dala
a ja još jedino što mogu ,
za vas zahvaliti dragom Bogu !

Velimir Velo Raspudić / Kamenjar.com

Uzeše mi anđela čuvara, pa ja nemam koga zvati tata

facebook komentari

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari