Pratite nas

Vijesti

Plastika na jeziku

Objavljeno

na

Mikroplastika se danas dodaje u brojne kozmetičke proizvode kako bi se postigao učinak čišćenja. No, te sitne čestice plastike putem otpadnih voda dospijevaju u okoliš i na naše tanjure.

Svaki put kada bi oprao zube, Martin Löder začudio bi se bijelom filmu koji se zadržavao na njegovu jeziku. Ovaj inženjer zaštite okoliša slutio je što bi to moglo biti, ali želio je točno znati o čemu se radi. Procijedio je sadržaj tube svoje paste za zube kroz mikro mrežicu te je ostatke promatrao pod mikroskopom. Ono što je vidio, bila je plastika: „prekrasne plastične kuglice“, opisao je Löder svoje otkriće.

No, pitanje je što plastika uopće radi u pasti za zube?

Plastika kao čistač

Mikroskopske plastične kuglice pojavljuju se uglavnom u proizvodima za peeling većine proizvođača kozmetike. Zahvaljujući njima postiže se abrazivni učinak čišćenja te se na najnježniji mogući način uklanjaju odumrle stanice kože. Kuglice su mekane i zato se dodaju i u pastu za zube, budući da ne uništavaju zubnu caklinu. No, mikroplastiku nalazimo i u većini ruževa za usne, maskarama i ostaloj dekorativnoj kozmetici. Ako pogledamo sastojke peeling gela za tuširanje, tekućeg pudera ili paste za zube, često ćemo naići na pojmove kao što su polyethylen (PE) ili polypropylen (PP). A to je zapravo plastika. Njemačko Udruženje za okoliš i zaštitu prirode (BUND) objavilo je listu proizvođača i njihovih proizvoda u kojima je moguće pronaći mikroplastiku.

Dakle, plastika u kozmetici nije tajna. No, usprkos tome, kozmetičke korporacije o tome ne žele govoriti te su odbile svaki zahtjev Deutsche Wellea za intervjuom o toj temi. Mnoge tvrtke navode kako planiraju razviti zamjenu za mikroplastiku te postepeno izmijeniti proizvodni proces. Francuska kozmetička kuća L´Oréal namjerava plastiku zamijeniti drugim sastojkom do 2017., za DW je u pisanom odgovoru navela glasnogovornica te tvrtke. Također u pisanoj izjavi, tvrtka Beiersdorf, čiji je najpoznatiji brand Nivea, izvjestila je kako će do 2015. plastika nestati iz svih njihovih proizvoda. No, kozmetika ovdje nije najveći problem: putem otpadnih voda, plastika dospijeva u rijeke, a onda i u mora.

Mikroplastika u Sjevernom i Baltičkom moru

Iz Sjevernog i Baltičkog mora Martin Löder izvadio je mikro-čestice plastike. On od 2011. radi na projektu “Mikroplast” i istražuje ispiranje plastike u morima. Njegova istraživanja sufinancira Savezno ministarstvo obrazovanja i istraživanja (BMBF), budući da prije donošenja eventualnih zabrana vezanih uz mikroplastiku, država treba pouzdane podatke.

Upravo iz tog razloga, Martin i njegov tim godišnje profiltriraju i do 80,000 litara vode te uzimaju uzorke sedimenta na različitim mjernim postajama Sjevernog i Baltičkog mora. „Biološki ulov“, prije svega plankton, otapa se uz pomoć enzima kako bi plastika ostala na filteru. Uzorak se potom suši i stavlja pod posebni mikroskop koji može pronaći i najsitnije čestice. Mikroplastikom se smatraju svi komadići plastike manji od pet milimetara, a najmanji od njih nisu vidljivi golim okom.

Tragom plastike

Zato istraživački tim Martina Lödera koristi tzv. FTIR-spektroskopiju. Na uzorak pod mikroskopom usmjerava se infra-crveno svjetlo od kojega molekule plastike počinju vibrirati. Ta rotacija svojstvena je svakoj plastici. Na taj je način kod polypropylena, koji se često javlja u kozmetici, moguće svaki put izmjeriti jednaka gibanja. Ovako sa sigurnošću utvrđuju o kojoj je tvari riječ i nedvojbeno prepoznaju plastiku.

Slabost ove metode je u tome što je moguće izmjeriti samo čestice veličine do pet mikrometara. „No, komadići mikroplastike mogu biti još puno sitniji“, objašnjava Löder.

Prema podacima organizacije za zaštitu okoliša NABU, svake godine u Sjevernom moru završi više od 20.000 tona plastičnog otpada, čiji sastavni dijelovi s vremenom postaju sve manji i manji. Löder je stoga siguran da će se koncentracija mikroplastike u Sjevernom moru idućih godina još povećati.

Osim toga, mikroplastika u moru ima i vrlo negativnu nuspojavu – naime, ona poput magneta privlači i na sebe veže postojeće štetne tvari iz mora, poput pesticida i industrijskih kemikalija. Tako da ribe i ostale morske životinje ne gutaju samo plastiku, već i visokokoncentrirani otrovni koktel koji konačno završava na našim tanjurima.

Od travnja ove godine, Löder i njegov tim u Njemačkoj će postaviti nekoliko pročišćivača vode kako bi ispitali mogu li oni i u kojoj mjeri isfiltrirati mikroplastiku iz kozmetike i zubne paste. Druge studije bave se koncentraciojm čestica plastike u slatkim vodama, dakle u jezerima i rijekama.

Vosak i silicij umjesto plastike

“Za najviše dvije godine, vlasti bi trebale imati dovoljno podataka za donošenje odluke“, nada se Löder. No, znanstvenicima je već danas posve jasno: „mikroplastici nije mjesto u okolišu“, budući da postoje kvalitetne zamjene.

A to dokazuju proizvođači prirodne kozmetike poput Welede. U njihovom peeling gelu za tuširanje od breze, učinak čišćenja kože postiže se kuglicama voska. U pastama za zube, osim silicija i sode bikarbone, abrazivni učinak osigurava kalcijev karbonat – glavni sastojak vapnenca i mramora.

Frédéric Anklin, glasnogovornik Welede, u razgovoru za DW priznaje kako korištenje isključivo prirodnih sirovina znatno komplicira proizvodni proces. Kuglice voska u peelingu topive su na temperaturi od 80 stupnjeva te su stoga potrebne niže temperature nego u uobičajenoj proizvodnji kozmetike. “Potrebne su puno nježnije metode“, pojašnjava Anklin. Ali tome su se, kaže, već prilagodili.

Martin Löder prešao je na pastu za zube sa silicijem. Ne smeta mu što sada mora pažljivije četkati zube kako ne bi oštetio caklinu. Više puta dnevno prati zube plastikom, za njega više ne dolazi u obzir.

DW.DE

facebook komentari

Sponzori
Komentiraj

Vijesti

Dodijeljeno 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima Sisačke biskupije

Objavljeno

na

Objavio

Biskupijska zaklada “Fra Bonifacije Ivan Pavletić” i ove godine dodijelila je, na tradicionalnom susretu stipendista i prijatelja, 90 ugovora u stipendiranju darovitim i potrebitim studentima s područja Sisačke biskupije.

Ugovore im je u subotu 9. prosinca uručio sisački biskup Vlado Košić, a uz biskupa susretu su nazočili i ravnatelj Zaklade dr. Domagoj Mosler, te prijatelji zaklade: generalni vikar biskupije mons. Marko Cvitkušić, kancelar preč. Janko Lulić, europarlamentarka Marijana Petir, akademik Josip Pečarić, Anto Kovačević, Davor i Željka Vrbanek, Tomislav i Linda Kršnjavi, Tonka Jozić Novinc, Slaven Novinc, Petar Lovrić, Marija Pešun i Ivana Vujić.

Na početku sve okupljene je pozdravio ravnatelj Zaklade dr. Mosler podsjetivši da je ovo osma godina djelovanja Zaklade te kako je već na samome početku ponovne uspostave biskupije, biskup Košić prepoznao vrijednost ulaganja u znanje i mlade u ključnom trenutku njihova života.

Mosler je rekao i kako se broj stipendista kroz ove godine utrostručio te kako se osjeća da ima sve više potrebnih. „Doista nije bilo lako povjerenstvu izabrati između 160 prijava koje su ove godine pristigle, te preporučiti biskupu najbolje kandidate za stipendiste. Mislim da smo to dobro učinili, a vi ste najbolji među kandidatima i ja vam čestitam na tome.

Čestitam vam i što ste dovoljno hrabri da svaki dan donosite odluke koje će poboljšati vaš život. Vi ste se u svom mladom životu uspjeli izdići iznad prosjeka i krenuti ozbiljno u ostvarivanje svojih životnih ciljeva, a mi smo kroz Zakladu tu da vam pomognemo u tome“, poručio je okupljenim stipendistima ravnatelj.

U ime ovogodišnjih stipendista okupljenima se obratila studentica Tihana Čulinović zahvalivši svima koji pomažu, a osobito biskupu Košiću. „Osim financijske potpore Zaklade, koja uvelike olakšava naše školovanje, kao mladi akademski građani svjesni smo da smo kao stipendisti zadobili vaše povjerenje što nas dodatno motivira za kvalitetan rad i uspjeh. Radujemo se danas biti ovdje, ali također osjećamo dužnost biti još uspješniji studenti i ljudi, na vašu i našu radost.

Hvala vam što ste prepoznali potencijal nas mladih studenata i što ulažete u naše obrazovanje. Iz stečenog će znanja niknuti i djela. Do ostvarenja našeg punog potencijala tisuće je malih koraka. Hvala vam što činite uporište da i mi ostvarimo svoje talente i tako gradimo svijetlu budućnost sebi i drugima. Vaša velikodušnost uvijek će nas poticati da budemo primjer i ruka pomoći bližnjima, a vaša djela naučiti će nas prepoznati potrebite“.

U ime prijatelja Zaklade stipendiste je pozdravila europarlamentarka Marijana Petir zaželjevši im uspješnost u školovanju. „Ozbiljno shvatite tu priliku koja vam je dana, priliku da se obrazujete. Smatram da bi to pravo trebali imati svi i da ekonomska situacija u obitelji ne bi smjela biti prepreka ničijem obrazovanju.

Prije svega zbog toga što obrazovanje daje mogućnost za izvrsnost, a bez izvrsnih ljudi na radnim mjestima teško da ćemo kao država i kao narod ići naprijed. Zato smo mi prijatelji sretni što imamo priliku sudjelovati i pratiti vas na vašem obrazovnom i životnom putu. Vjerujem da ćete jednog dana kad završite studij i kad dobijete svoje radno mjesto imati priliku osvrnuti se oko sebe i primijetiti da postoje neki mladi pametni ljudi koje treba podržati te da ćete bez sumnje donijeti takvu odluku i nećete se pokajati, kao što nismo ni mi“, poručila je Petir.

Na kraju je okupljene pozdravio biskup Košić zahvalivši svim prijateljima Zaklade što financijski, moralno i svojim autoritetom podupiru njezin rad. Biskup je istaknuo i kako je u biskupiji doista mnogo potrebitih pa osim ove Zaklade tu je i Caritas, pučka kuhinja, Vrtić sv. Marije Magdalene i Zaklada „Sluga Božji kardinal Franjo Kuharić“ koja ima na brigu obitelji s više djece. „Budite vrsni u svome znanju i poslu. To darujte našoj Domovini“, poručio je biskup mladima nakon čega im je i uručio ugovore o stipendiranju.

Susret je zaključen glazbenom zahvalom koju je na klaviru izveo stipendist Antonio Ceković, student Glazbene akademije u Zagrebu.

facebook komentari

Nastavi čitati

Kronika

Oliver nije preminuo, informacije su lažne!

Objavljeno

na

Objavio

 Splitski Dnevnik, koji je dio RTL-ove mreže, objavio je vijest da je umro Oliver Dragojević. Vijest se, očekivano, vrlo brzo proširila društvenim mrežama, no pokazala se lažnom.

Ubrzo su povukli vijest sa svog portala no već je bilo prekasno. Brojni Oliverovi obožavatelji su se na društvenim mrežama počeli opraštati od omiljenog pjevača, a vijest su preuzele i neke društvene mreže. Ovu vijest je u dobroj vjeri prenio i naš portal, pouzdajući se u relevantnost izvora, no ubrzo smo uklonili objavu, kada se na svu sreću ispostavilo da se radi o netočnoj informaciji, što je potvrdio i Oliverov menadžer za inozemstvo Robert Martinović.

Izvori koje je nakon objave Splitskog dnevnika kontaktirao Telegram potvrđuju kako je legendarni pjevač živ, a u međuvremenu je i na njegovoj službenoj Facebook stranici objavljeno kako je “Oliver dobro i liječenje se nastavlja”.   Ispričavamo se što smo naše čitatelje krivo izvjestili! Posebna isprika obitelji i rodbini nama dragog pjevača.

Isječak Splitski Dnevnik

 

 

Nastavi čitati
Sponzori

Podržite nas

Podržite našu novu facebook stranicu jednom sviđalicom (like). Naša izvorna stranica je uslijed neviđene cenzure na facebooku blokirana.

Komentari