Pratite nas

Platforma dovršava čistku Hrvata u Federaciji

Objavljeno

na

U tijeku je natječaj za imenovanje direktora Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH kojoj je posljednjih godina na čelu bio Ivan Brkić. Na taj se natječaj javilo više kandidata a među njima je ponovno prijavu podnio Ivan Brkić, ali i neki vrlo zanimljivi kadrovi. Kandidat za sve vodeće funkcije, dok nije imenovan direktorom Fonda solidarnosti, tako i za agenciju osiguranja bio je bivši časnik Jasmin Jaganjac. Sada je u igri ostalo još nekoliko kandidata među kojima je i sin ratnog zločinca Rasima Delića, ali i Ivica Knezović iz Narodne stranke Radom za boljitak koji je nedavno uhićen pod sumnjom za uzimanje mita. I upravo kada su se trebali održati svi intervjui s kandidatima, odgođen je natječaj iz, u javnosti, nepoznatih razloga.

Odgođen izbor

Večernji list doznaje kako je natječajna procedura produžena za petnaest dana kako bi se dobilo na vremenu da se intervju može obaviti s Knezovićem, koji bi do tada trebao izaći iz tridesetodnevnog pritvora koji mu je odredio sud zbog primanja mita.

Inače, postupak natječaja provodi povjerenstvo u sastavu Edita Kalajdžić (predsjednica), Dejan Vračić, Haris Abaspahić, Hajrudin Hadžimehanović i Tihomir Ćurak. Na čelnome mjestu Agencije za osiguranje FBiH do sada je bio Hrvat, no s obzirom na dosadašnje postupke federalne probošnjačke platforme, nije isključeno da im još jedna funkcija bude oteta uz objašnjenje kako je za imenovanje ključna ‘stručnost’.

Pogubni rezultati

No, Agencija za nadzor osiguranja jedna je od desetaka agencija, uprava i službi koje posljednjih mjeseci popunjavaju, smjenjuju, imenuju predstavnici političke platforme. Uostalom, to je bio ključni dio posla kojim su se bavili i tijekom većine mandata, budući su svi drugi rezultati izrazito pogubni za cijeli prostor Federacije BiH.

Sadašnja vlast zadužila je federalni entitet, odnosno prije svega niže razine vlasti sa stotinama milijuna maraka, njihova reakcija na poplave bila je nikakva budući još nijedno kućanstvo nije dobilo konkretnu pomoć iz federalnog fonda.
izvor.Hercegovina.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Iz Svijeta

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj?

Objavljeno

na

Objavio

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Je li savezništvu Rusije i Turske došao kraj? Je li suradnja sada tako krhka da bi moglo doći i do izravnog sukoba dvaju donedavnih glavnih igrača u Siriji?

Razlog je Idlib, odnosno jedini teritorij koji u Siriji ne kontroliraju snage predsjednika Bašara al Asada, koji je sada uz pomoć Irana, navalio na područje koje drže antibašarovske snage i to uz pomoć Turske. Ankara taj dio Sirije smatra zonom svog utjecaja zbog vlastite sigurnosti, a s Rusijom su u Sočiju 2017. godine i dogovorili demilitarizaciju Idliba koju osigurava Turska.

Sad je, pak Bašar al Asad, ojačan ruskom podrškom (on je opstao na vlasti zahvaljujući Rusima) odlučio i taj dio Sirije “priključiti ” sebi – prvo zato što je tamo značajna antibašarovska Nacionalna vojska Sirije (nekada poznata kao Slobodna sirijska armija), a tamo prolaze i dvije najznačajnije ceste M 4 i M 5, glavne transportne žile kucavice Sirije, piše jutarnji list

U napadima na Idlib, gdje ima najmanje 3 do 4 milijuna izbjeglica, ima puno poginulih civila, ali i turskih vojnika, što je razbjesnilo turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana, koji je tražio od ruskog kolege Vladimira Putina, da smjesta obuzda Bašara al Asada i Irance, ali i da sa svojom avijacijom i logistikom ne sudjeluje u napadima na Idlib (Moskva, Teheran i Damask inače tvrde da su tamo ostaci vojnih struktura iz Islamske države i njenih saveznika).

Naime, Ankari je posve jasno da Bašar al Asada u potpunosti ovisi o Rusima i teško da bi jednu takvu vojnu operaciju poduzeo na svoju ruku, bez odobrenja ili konzultacija s Kremljem. Turska se čak, nakon dugogodišnjih napetih odnosa sa SAD-om, sada odjednom obratila Washingtonu, tražeći od njih raketni sustav Patriot koji bi razmjestili u dometu Idliba.

No, sada je problem da je Turska, ignorirajući, upozorenja Bijele kuće, kupila od Rusa njihov proturaketni sustav S 400. No, neki čak u šali kažu da bi se u Idlibu mogla dogoditi bizarna i apsurdna situacija da S 400 bude uporabljen protiv Asada pa čak i Rusa!?

Osim toga, Turci navodno žele da se i Amerikanci uključe u patroliranje i nadgledanje neba iznad Idliba, što bi moglo dovesti do toga da se Rusi i Amerikanci gledaju preko nišana.

Vladimir Putin stalno umiruje Erdoğana, ali ovaj je na rubu živaca te neki ne isključuju da bi Turska i Rusija ponovno mogli zahladiti odnose kao i 2015. godine kada su Turci srušili jedan ruski borbeni zrakoplov u Siriji.

Tako da je sada situacija vrlo napeta te bi, nakon određenog primirja, ponovno moglo doći do razbuktavanja sukoba, ali ovaj put uz direktno sudjelovanje dvaju saveznika na suprotstavljenim stranama.

Teško je, za sada, povjerovati u takav rasplet, (i Moskva i Ankara bježe od izravnog sukoba), ali Turska neće dozvoliti da izgubi kontrolu nad tim dijelom Sirije, što je za njih od strateške važnosti, no ne želi se konfrontirati s Rusijom, pogotovo jer je još uvijek u napetim odnosima sa SAD-om i EU.

Moskva također ne bi htjela izgubiti važnog saveznika, pogotovo jer preko Turske dodatno destabilizira NATO, što je jedna od najvažnijih strateških ciljeva Rusije. No, ipak treba napomenuti da su čak tri runde rusko-turskih razgovora propale, ali se čeka nastavak.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Kultura

Nino Raspudić u Širokom Brijegu predstavio knjigu ‘Kratki espresso’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Fena

Zbirka kolumni “Kratki espresso”, koju potpisuje hrvatski intelektualac Nino Raspudić, u petak je predstavljena u Širokom Brijegu.

Na početku predstavljanja prikazan je film “Nino ili Bruce Lee” u kojemu su prikazani inserti iz internetskih skečeva “nezavisnih intelektualaca” u kojima Fino Nastupić (Nino Raspudić) polemizira s Rolsom Rojsom (Ljubo Ćesić Rojs) i Ivom Kabancem (Ivo Banac), a nakon toga o knjizi su govorili autor i Zoran Zeljko.

– Teško je imati tremu u Širokom jer sam tu na domaćem terenu. Jedna baba mi je iz Širokog, otac mi je predavao matematiku u Širokom, bespredmetno je razgovarati o tremi – kazao je Raspudić na početku predstavljanja.

Govoreći o svojim kolumnama, Raspudić je rekao kako je na početku mislio da će sve što ima napisati u nekoliko tekstova, međutim suradnja s Večernjim listom nastavila se godinama. Dodao je kako nastoji da njegovi tekstovi imaju dozu humora koji mora biti vezan za sadržaj o kojemu se govori.

Kazao je kako je možda polovica tema o kojima piše politička, ali zna pisati i o drugim temama poput nogometa. – Ja nisam sportski novinar, ali znao sam pisati i o nogometu kad je bilo Svjetsko prvenstvo 2018., naši dobiju Argentinu 3:0, bilo bi hipsterski pisati o nečem drugom, taj sport puno govori o identitetu – rekao je Raspudić.

Govoreći o popularnosti, Raspudić je rekao da je najbolje biti zdrav, bogat i anoniman.

– Kad odem na plac, znaju me ove kumice i pripaze me, to je ta neka protekcija – kaže Raspudić.

O BiH i hrvatskom pitanju u BiH toliko ne piše jer se, kako kaže, ništa strukturno ne događa. – Sve je poznato oko Željka Komšića, nema se što dodati. Ja sam govorio o tom kada je trebalo pojasniti, sada se sve zna.

U BiH se ništa supstancijalno novo ne događa, dok se s druge strane u svijetu dogodilo štošta, poput pobjede Trumpa, Brexita i tomu slično – dodao je Raspudić.

Zbirka kronološki, u dvije knjige “Kratki espresso 2016./2017.” i “Kratki espresso 2018./2019.”, obuhvaća 186 kolumni objavljenih u Večernjem listu u kojima se na osebujan način obrađuju aktualne političke, društvene, kulturne, sportske i druge teme u Hrvatskoj, BiH i svijetu.

Nino Raspudić: Kakva država takva i masonerija

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari