Pratite nas

Platforma dovršava čistku Hrvata u Federaciji

Objavljeno

na

U tijeku je natječaj za imenovanje direktora Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH kojoj je posljednjih godina na čelu bio Ivan Brkić. Na taj se natječaj javilo više kandidata a među njima je ponovno prijavu podnio Ivan Brkić, ali i neki vrlo zanimljivi kadrovi. Kandidat za sve vodeće funkcije, dok nije imenovan direktorom Fonda solidarnosti, tako i za agenciju osiguranja bio je bivši časnik Jasmin Jaganjac. Sada je u igri ostalo još nekoliko kandidata među kojima je i sin ratnog zločinca Rasima Delića, ali i Ivica Knezović iz Narodne stranke Radom za boljitak koji je nedavno uhićen pod sumnjom za uzimanje mita. I upravo kada su se trebali održati svi intervjui s kandidatima, odgođen je natječaj iz, u javnosti, nepoznatih razloga.

Odgođen izbor

Večernji list doznaje kako je natječajna procedura produžena za petnaest dana kako bi se dobilo na vremenu da se intervju može obaviti s Knezovićem, koji bi do tada trebao izaći iz tridesetodnevnog pritvora koji mu je odredio sud zbog primanja mita.

Inače, postupak natječaja provodi povjerenstvo u sastavu Edita Kalajdžić (predsjednica), Dejan Vračić, Haris Abaspahić, Hajrudin Hadžimehanović i Tihomir Ćurak. Na čelnome mjestu Agencije za osiguranje FBiH do sada je bio Hrvat, no s obzirom na dosadašnje postupke federalne probošnjačke platforme, nije isključeno da im još jedna funkcija bude oteta uz objašnjenje kako je za imenovanje ključna ‘stručnost’.

Pogubni rezultati

No, Agencija za nadzor osiguranja jedna je od desetaka agencija, uprava i službi koje posljednjih mjeseci popunjavaju, smjenjuju, imenuju predstavnici političke platforme. Uostalom, to je bio ključni dio posla kojim su se bavili i tijekom većine mandata, budući su svi drugi rezultati izrazito pogubni za cijeli prostor Federacije BiH.

Sadašnja vlast zadužila je federalni entitet, odnosno prije svega niže razine vlasti sa stotinama milijuna maraka, njihova reakcija na poplave bila je nikakva budući još nijedno kućanstvo nije dobilo konkretnu pomoć iz federalnog fonda.
izvor.Hercegovina.info

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Razgovor

Jakov Sedlar – Snimam jer na sreću, imam svoj osobni ‘HAVC’

Objavljeno

na

Hrvatski redatelj Jakov Sedlar svako malo iznenadi s nekim novim umjetničkim filmskim projektom, bez obzira što (uvijek isti) pojedinci manje-više svako njegovo djelo dočekaju “na nož“. On je već odavno prestao čitati i osvrtati se na te tzv. kritike, tim prije što se i u njegovu slučaju pokazalo da „psi laju, a karavane prolaze“.

Ovog puta, razgovarali smo o još jednom novom  projektu koji će u srijedu (27. 5. 2020., HTV, od 20,05.) biti prikazan i na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT). Riječ je o biografsko-povijesnom dokumentarnom filmu „Od Mossada do Eichmanna“. Međutim, još kad ga nisu ni vidjeli, osobito predstavnik Židovske općine Zagreb izrazio je svoje negodovanje… Zašto? – pitamo Sedlara.

–          O tome mi je teško bilo što reći, jer odgovora – nemam. Nitko u Hrvatskoj, pa ni taj gospodin, nije film vidio, tako da jedino mogu pretpostaviti da mu se ja, kao osoba, iz nekoga razloga ne sviđam, kazao je Sedlar.

–          Na koji ste način došli do Rafija Eitana, izraelskog političara i najpoznatijeg  agenta tajne službe Mossad?

–          Rafi Eitan (na slici s autorom filma) bio je moj dugogodišnji prijatelj. Upoznao sam ga prije petnaesetak godina u kući Meir Amita, legendarnoga šefa Mossada o kojemu sam tada radio film. Rafiju se taj film jako svidio i nakon premijere rekao mi je: Volio bih da nešto slično napraviš i o meni. Kako nije bio jednostavan čovjek i kako je imao mnoštvo obveza, tu sam mu želju ispunio nakon skoro deset godina.

–          U filmu govore i drugi istaknuti izraelski političari i vojnici…

–          Istina je, u filmu govore bivši premijer Ehud Olmert, najpoznatiji izraelski odvjetnik Ram Kaspi, čiji je otac napravio zakon po kojem su Izraelci mogli na smrt osuditi nacistu Adolfa Eichmanna (Izrael nema smrtnu kaznu),  legendarni general Avigdor Kahalani i bivši šef Shin Bet-a (vojna tajna služba) Yaakov Peri.  Naravno, sam Rafi govori o najvažnijim detaljima svoga života.

–          Jeste li o snimanju ovog filma obavijestili izraelske organe?  Jeste li o tome obavijestili  i nekog u Hrvatskoj, recimo čelnika Židova u Zagrebu, gospodina Krausa, koji očito mora znati i „odobriti“ sve ono što se prikazuje i piše u Hrvatskoj o Židovima?

–          Izrael je vrhunska demokracija i nema potrebe bilo koga od bilo koje razine vlasti obavještavati o onome što radim na planu filma. Posebno kada se radi o jednoj takvoj osobi kakav je bio Rafi Eitan. Ukoliko vas je on angažirao i prihvatio, onda ništa drugo ne treba. Posebno nije bilo potrebe izvijestiti bilo koga u Zagrebu, uključujući i gospodina Krausa , što radim u Izraelu. Tamo sam uistinu kao kod kuće u svakom pogledu.

Nego, tko je financirao ovaj projekt, koji je nastao u američko-izraelsko-hrvatskoj produkciji?

–          Film su financirale dvije produkcijeske kuće iz Izraela i USA, a iz Hrvatske je to uradio koproducent.

–          Je li gospodin Eitana pogledao ovaj dokumentarac, kako mu se dopao, odnosno na kakve je kritike film naišao u Izraelu?

–          Rafi Eitan je film vidio, jako mu se svidio, na premijeri je bila cijela njegova obitelj i mnogi iz izraelskog kulturnog i političkog života, a na kraju filma nazvali smo ga iz dvorane i on se obratio nazočnima putem telefona. Bio je to uistinu lijep događaj koji se zbio u Cinematheque Tel Aviv. Sve kritike bile su odlične, a film je do sada prikazan u 19 zemalja.

–          Dosad ste snimili brojne dokumentarne i ine filmove. Malo ih je prikazano na HRT-u. Zašto?

–          Teško mi je ulaziti u razloge HTV-a koji je sam koproducent ili isključivi producent mnogih mojih filmova. Razlozi nisu filmski, umjetnički, radi se o drugim razlozima, siguran sam. Naime, mnogi moji fiomovi prikazuju se po svijetu, ali ne i na HTV-u, što mi nije drago i što pokazuje odnos te kuće prema onima koji ne misle kao oni.

–          Vaše filmske i ine projekte malo ili ništa ne financira Ministarstvo kulture, HAVC i druge institucije…Pa, kakve projekte onda oni financiraju?

–          Vidite i sami što se financira. To je jedna plemensko-interesna skupina koja godišnje podijeli više od 70 milijuna kuna, što je mnogo novca. Ukoliko ste dio plemena, prolazite, ukoliko ne, nemate šanse. Nikada nisam bio dio nikakvoga plemena, pa je to razlog zašto ne podupiru ono što radim. Na sreću, imam svoj osobni «HAVC», Hrvate i slobodne ljude po svijetu koji vole i podržavaju ono što radim. Samo da neke spomenem: Anton Kikaš, Ilija Letica, Frank Lulić, braća Tolj, Marko Franović, Nikola Babić, Peter Puljich, Ante Zovko…

–          Koji ćemo vaš naredni film i kada gledati na HRT-u?

–          To  znaju samo oni koji vode HRT, ja zaista ne znam.

–          I još samo: kako, nakon toliko uspjeha u svijetu, tumačite da ste „najproblematičniji“ redatelj u Hrvatskoj, odnosno tko su ti koje boli glava samo kad najavite neki novi projekt?

–          Za to malo marim. Radim ono što mislim da je potrebno i ono što me zanima. Mislim da ne bih trebao biti problematičan ni u kojem smislu, jer nikoga ne ugrožavam niti vrijeđam. Samo radim svoj posao i govorim o temama koje drugi neće. Recimo, za nekoliko dana izlazi film „Hrvatski anđeli rata“, prvi film o stradanju djece u Domovinskom ratu. Ima masa tema koje su netaknute i tu konkurencije nema. Prema tome…

Razgovarao: Mladen Pavković

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Alemka Markotić: Nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije

Objavljeno

na

Objavio

Šefica klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, profesorica Alemka Markotić kaže da nula novozaraženih nije jedini kriterij za proglašenje kraja epidemije.

“Nula nije jedini kriterij. Većina zemalja nije proglasila kraj, tu je niz faktora. Mi smo poželjni za dolaske turista i bit ćemo oprezniji jer još se mogu očekivati određena žarišta. Kad budemo siguni da neće biti većih problema, onda ćemo predložiti da se završi s epidemijom”, rekla je Markotić za Dnevnik Nove TV.

Ravnateljica klinike ističe kako trenutno nema mogućnosti ustvrditi je li virus oslabio jer je za to potreban niz pokusa, no bitno je da smo zaustavili širenje.

“Svaka epidemija ima uzlaznu i silaznu fazu, na početku i kraju bude blažih slučajeva”, kaže Markotić.

Također još nije poznato koliko će trajati cjepivo i u kojim dozama će biti potrebno.

“Dva cjepiva su najperspektivnija, američko i britansko, sad gledaju hoće li ljude cijepiti i s kojim dozama i koliko će trajati ta zaštita. To će biti predmet istraživanja u idućih godinu, dvije, tri”, kaže Markotić te dodaje kako se ne može ustvrditi ni hoće li se virus vratiti na jesen, hoće li ostati u populaciji, povremeno se javljati ili potpuno iščeznuti.

“Teško da će netko od stručnjaka reći tako nešto sa sigurnošću”, rekla je Markotić te dodaje kako je iz švedskog primjera vidljivo da se kolektivni imunitet neće samo tako steći te kako se jedino cijepljenjem može postići zaštitni imunitet kod većeg broja ljudi.

Što se tiče seroloških testiranja Markotić kaže da su rezultati u tijeku, a ima određenih neobičnih situacija pa će biti potrebne dodatne provjere.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari