Pratite nas

Hrvatska

Plenković: 2,58 milijardi kuna za Karlovac i Karlovačku županiju

Objavljeno

na

Premijer Andrej Plenković izjavio je u četvrtak na početku Vladine sjednice koja se održava u Karlovcu kako će Vlada donijeti više zakona i potpisati ugovore vrijedne 2,58 milijardi kuna, kao snažnu poruku za poticanje razvoja Karlovca i Karlovačke županije.

Vlada je današnji boravak u Karlovcu započela s dva vrlo bitna projekta, koji se odnose na hidroelektranu u Ozlju i karlovačku Opću bolnicu, naglasio je Plenković.

Revitalizacija hidroelektrane u Ozlju, u koju je u povodu 110. obljetnice uloženo 60 milijuna kuna, vrlo je važna za Karlovačku županiju jer je riječ o obnovljivom izvoru energije i konkretnom ulaganju u energetsku infrastrukturu, u koju HEP do 2028. planira investirati više d 35 milijardi kuna.

“U Općoj bolnici Karlovac vidjeli smo dovršetak projekta ulaganja od 35 milijuna kuna iz Operativnog program Konkurentnost i kohezija, te iz sredstava koje je dalo Ministarstvo zdravstva, u dnevnu bolnicu, kirurgiju, četiri operacijske dvorane. Više od desetak odjela je praktički kompletno obnovljeno, 300 kreveta, 1400 pacijenta u dnevnoj bolnici”, rekao je Plenković.

Karlovačka bolnica je sada u puno boljem stanju i može osigurati najbolju moguću zdravstvenu zaštitu za oko 120.000 stanovnika Karlovačke županije”, ustvrdio je premijer najavivši daljnje investicije u dijalizu i specijalizacije liječnika.

Također je najavio donošenje zakona važnih za Karlovačku županiju, među kojima je i Zakon o projektu zaštite od poplava u slivu rijeke Kupe.

Zaštita od poplava u slivu Kupe

“Već i u našem mandatu više puta su se dogodile poplave koje su karakteristične za ovaj grad na četiri rijeke, ali i šire područje, te dalje prema području Sisačko-moslavačke županije. Prošle godine napravili smo dobar preventivni korak s posebnim boksovima koji su spriječili veće štete, a ovaj zakon i investicije koje slijede iz nacionalnih i europskih sredstava osigurat će da brojni stanovnici Karlovca i obližnjih općina više nemaju onako teške posljedice zbog visokih voda”, rekao je Plenković.

Donošenjem zakona o brdsko-planinskim i potpomognutim područjima bit će osigurana dodatna sredstva koja će pridonijeti smanjenju nejednakosti u različim dijelovima Hrvatske, što je okosnica politike solidarnosti koju Vlada promovira.

Karlovačka županije je važna za Hrvatsku jer predstavlja povijesno križište najvažnijih prometnica, povezuje jadransku i kontinentalnu Hrvatsku, pa je jedna od tema sjednice Vlade moderna prometna infrastruktura. Bit će realizan niz prometnih projekata koji će pridonijeti boljoj prometnoj povezanosti županije, poručio je Plenković.

Najavio je donošenje posebnog intervencijskog plana ulaganja u jugoistok Karlovačke županije, u općine Cetingrad, Plaški, Saborsko, Vojnić, Krnjak, Rakovicu i Slunj, koji su opustošeni u ratu i imaju demografske probleme. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

APEL UGOSTITELJA: Vlada mora odobriti kvotu za još 5.000 radnika. Ako sezona podbaci očekuje nas novi egzodus

Objavljeno

na

Objavio

Koordinacija ugostitelja Hrvatske uputila je u subotu apel Vladi da se suoči s ozbiljnošću situacije te da hitno donese odluku o dodatnih 5000 kvota u sektoru turizma i ugostiteljstva.

Ukoliko nadležne institucije promptno ne reagiraju, završetak potencijalno neuspješne turističke sezone donijet će nesagledivu štetu hrvatskom gospodarstvu koju će biti gotovo nemoguće ublažiti, stoji u priopćenju Koordinacije ugostitelja.

Apeliraju i na Ministarstvo rada i mirovinskog sustava te na Hrvatski zavod za zapošljavanje da 1600 raspoloživih radnika na obali za rad u turizmu i ugostiteljstvu još danas upute u najbliže turističke i ugostiteljske objekte kako bi otvorili dijalog za zapošljavanje.

Hrvatski ugostitelji, ističe se, nalaze se pred kolapsom poslovanja koji će imati dalekosežne negativne posljedice na hrvatski turizam, a sve zbog izostanka podrške i razumijevanja Vlade u pronalasku prijeko potrebne radne snage.

“Čini nam se da je zbog povlaštenih cijena u vladinom restoranu premijer izgubio kompas i zaboravio da 108.000 ljudi zaposlenih u sektoru ugostiteljstva i turizma, odnosno 8 posto od ukupnog broja zaposlenih ljudi u Hrvatskoj, godišnje uprihodi 22 posto ukupnog BDP-a Hrvatske.

Umjesto da vladajući samo pričaju o demografiji, predlažem da se iseljenicima povratnicima omogući porezna olakšica od 150 000 kuna kroz narednih deset godina. Neka Vlada konačno pokaže da je spremna povući neke konkretne mjere”, izjavio je Marin Medak, predsjednik Nezavisne udruge ugostitelja.

Podsjećaju kako je Koordinacija ugostitelja, prilikom savjetovanja o potrebama kvota za uvoz stranih radnika, zatražila krajem listopada 2018. godine potrebnu kvotu od 17.955 ljudi. Ta brojka je predložena na temelju tadašnje demografske situacije Republike Hrvatske, koja je danas još poraznija nego prije godinu dana.

Ističu kako, pored 15.611 odobrenih kvota za radnike i 1600 dostupnih domaćih radnika na listi Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatskoj trenutno nedostaje čak 5000 radnika.

Rezultat je to stalnog iseljavanja sposobne radne snage, za koje različite političke opcije nisu uspjele pronaći adekvatno rješenje. Takav negativni trend nastavlja se i dalje, i to tik pred turističku sezonu.

Turizam je jedan od najvažnijih komponenti hrvatskog gospodarstva koji generira preko 20 posto BDP-a. Ukoliko podbaci turistička sezona, Vlada će se morati suočiti s egzodusom tisuće obitelji koje preživljavaju upravo zahvaljujući ugostiteljstvu i sezonskom radu, kažu u Koordinaciji ugostitelja.

(Hina)

 

Plenković: Spremni smo razmotriti kvote, ali tek kad se zaposle domaći radnici

 

 

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Bivši logoraši tuže Srbiju i traže po tisuću kuna za svaki dan u logoru

Objavljeno

na

Objavio

Iako je od početka Domovinskog rata prošlo gotovo 28 godina, logoraši srpskih koncentracijskih logora još vode borbu kako bi dobili naknadu štete za sve što su proživljavali tijekom zatočeništva.

I dok se skupina logoraša, njih 50-ak, odlučila za pokretanje sudskih tužbi protiv Srbije na srbijanskim sudovima, skupina bivših logoraša odlučila je tužiti Srbiju na Građanskom sudu u Zagrebu, piše u subotu Večernji list.

Na sudu u Zagrebu tužbe je podnijelo 5 bivših logoraša koji od Srbije traže da ih se obešteti za neosnovano lišavanje slobode i nepoštovanje odredbi Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima.

Prema riječima predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora (HDLSKL) Danijela Rehaka, jedna je tužba već odbijena, a sada je pred sudom tužba Vlade Ošusta.

“Ta naša borba traje od dana kada smo izašli iz zatočeništva, ali ona, bez ikakvih nama razumljivih razloga, još uvijek nema presude u našu korist. Već smo pokušavali, a sada smo ponovno krenuli jer želimo iskoristiti sve pravne akte prije nego što, ako bude potrebno, pravdu zatražimo na sudu u Strasbourgu”, kaže Rehak za Večernji list.

Smatra kako u njihovim tužbama nema ništa spornog s obzirom na to da su bili zatočeni u logorima na teritoriju Srbije koje su osiguravali pripadnici srbijanske policije i bivše JNA. Uz sve to popisani su i od strane Međunarodnog Crvenoga križa, a u svojim tužbama podnijeli su i niz dokumenata koji potvrđuju kako su bili zatočeni, ali i liječničku dokumentaciju koja govori o ozljedama koje su pretrpjeli.

U tužbi se pozivaju i na činjenicu da je Republika Crna Gora obeštetila bivše hrvatske logoraše koji su bili zatočeni u logorima na području te države, navodi dnevnik.

“Ono što smo mi tamo proživjeli bio je pravi pakao i stoga tražimo od Republike Srbije da nas se obešteti. Isto tako na ovaj način želimo i da Srbija potvrdi postojanje logora na svome području od kojih su najveći bili oni u Stajićevu, Begejcima, Nišu i Sremskoj Mitrovici. O tome što smo proživjeli govori i to da su neki na slobodu izašli s 40-ak kilograma i s trajnim posljedicama s kojima se i danas bore”, objašnjava Rehak.

Bivši logoraši izradili su i tablicu ozljeda s iznosima u kunama kolika je “cijena” svake pojedine ozljede. Tako bivši logoraši za svaki dan proveden u logoru traže naknadu po 1000 kuna, a za druge vrste ozljede traže naknadu prema tablici koju koriste osiguravajuća društva, piše Večernji list.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari