Pratite nas

Pregled

Plenković: Ciljamo na zrakoplov zapadne tehnologije

Objavljeno

na

Za Hrvatsku je propao posao s nabavkom izraelskih F-16. Ide li Hrvatska u nabavku novih zrakoplova, kada i pod kojim uvjetima, na ta pitanja odgovorio je premijer Andrija Plenković.

Mi smo se u krajnjoj liniji i u procesu koji je iza nas, koji smo stavili van snage 14. siječnja, a vidjeli ste, i većina u Saboru je vrlo uvjerljivo odbacila SDP-ovu interpelaciju, dakle podržala je Vladu i ministra Krstičevića, ponovili, a to je i u zaključku, da održavamo sve daljnje napore da Hrvatska osigura sposobnost i modernizaciju Hrvatskoga ratnog zrakoplovstva.

Što se tiče tipa zrakoplova on je i zadnji put, bilo je sasvim jasno, na temelju studije koju su napravili stručnjaci iz Ministarstva obrane, tip zrakoplova zapadne tehnologije. Mi smo i na ovoj velikoj konferenciji, gdje dolaze i ljudi iz svijeta obrambene industrije iskoristili ovu prigodu i za razgovor s predstavnicima Lockheed Martina i s predstavnicima Saaba.

Oni su i dalje zainteresirani i mi ćemo u sljedećim tjednima i mjesecima gledati kako da na temelju iskustva koje smo prošli započnemo jedan novi proces koji bi u razumnom vremenskom periodu osigurao Hrvatskoj realizaciju onoga što želimo, a to je modernizacija našeg zrakoplovstva, rekao je premijer za HRT.

Premijer trenutno sudjeluje na međunarodnoj konferenciji o sigurnosti u Münchenu, gdje je njemačka kancelarka upozorila da je postojeći međunarodni poredak pred raspadom i snažno branila multilateralizam.

Isto tako, američki potpredsjednik Mike Pence u svom je govoru iznio stav SAD-a koji ustvari traži poslušnost Europe kad su u pitanju sankcije Iranu, kada je u pitanju Venezuela, Sjeverni tok 2 i druga ključna pitanja. Može li se Hrvatska pozicionirati tako da zadovolji zahtjeve oba tabora?

Cijela minhenska sigurnosna konferencija bila je prigoda da zajedno s brojnim akterima država i međunarodnih organizacija raspravljamo o najvećim aktualnostima današnjega svijeta.

Pitanje globalnoga upravljanja, pitanje funkcioniranja međunarodnih organizacija, rješavanje kriza, energetska pitanja, sve su to teme koje su bile dotaknute danas, pa onda i u govorima koje su imali kancelarka Merkel i potpredsjednik Pence.

Ono što se nama čini je da se ipak u protekle 2,5 godine polako približavaju stajališta SAD-a i Europe, vrlo široko govoreći, međutim da postoji nekoliko pitanja gdje su te različitosti još uvijek vidljive. Ali za nas kao zemlju koja je dio NATO-a, znači saveznici smo i SAD-a i naših europskih partnera i članica Europske unije, trebamo prije svega raditi na tome da Sjedinjene američke države ostanu privržene osiguranju i prisutnosti na europskom kontinentu, a to znači prije svega sigurnosti, kaže premijer Plenković.

S glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom razgovarao je o doprinosu Hrvatske globalnoj strategiji Sjevernoatlantskog saveza. Hrvatska vlada namjerava i dalje povećavati obrambeni proračun.

Mi smo članica NATO-a, sada u travnju će biti 10 godina. Cijela organizacija slavi svoju 70. obljetnicu. NATO je Hrvatskoj omogućio sigurnosni kišobran kolektivne sigurnosti i podigao našu sigurnost i neovisnost na višu razinu.

Nema nikakve dileme da je NATO pozitivan za Hrvatsku. Ono što mi želimo – da aktivnosti cijeloga saveza, a to su dokumenti koji se godinama usvajaju, dožive svoju provedbu na razini država članica. Mi radimo na tome. Moja Vlada je od 2016. u više navrata povećala izdvajanja za obranu. Mi smo od 2016. pa do 2019. pokazali vrlo jasne signale.

Tu našu spremnost smo i deklarirali prema NATO-u, ona je pozitivno primljena i u godinama pred nama, a to je negdje otprilike do 2024., 2025. Nastojat ćemo u okvirima financijskih mogućnosti izdvajati toliko da i tih ukupnih 2 posto BDP-a budu vrlo kvalitetni i Hrvatsku čine pouzdanim saveznikom, rekao je.

Predsjednica: Izdvajanja za obranu nisu trošak, za svoju sigurnost smo odgovorni mi sami

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Pregled

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Objavljeno

na

Objavio

Što će se dogoditi s Uljanikom – restrukturiranje ili stečaj? Kako će Vlada odgovoriti na zahtjeve radnika koji odluku traže odmah? Sindikati najavljuju daljnje akcije, tvrde da ih uništavaju marginalci, a Vladu prozivaju da kupuje vrijeme i igra se s gladnim ljudima.

Na ta i druga pitanja u Otvorenom su odgovarali Samir Hažić iz Stožera za obranu Uljanika, Đino Šverko –povjerenik Sindikata metalaca Hrvatske u Uljaniku, potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić, saborski zastupnik IDS-a Tulio Demetlika i Radimir Čačić, predsjednik Narodne stranke – reformisti. U emisiju se nije odazvao nitko iz Uprave Uljanika.

– Bili smo sigurni da će ovog tjedna na Vladi biti donesena odluka. Više nam je to puta bilo obećavano. Nismo spremni opet izaći na ulice i nešto izvoditi, a kako su radnici očekivali od nas neku akciju – zatvorili smo porte, kazao je Đino Šverko. Dodao je kako im je iz Vlade puno puta obećavano da se kroz restrukturiranje Uljanik može spasiti i oni su vjerovali u to.

Tomislav Tolušić mu je odgovorio kako Vlada ne želi brzopleto donositi odluke, a sve što je za Uljanik napravila radila je kako je mogla, u skladu s propisima. Ako je itko svjestan važnosti brodogradnje onda je to ova Vlada, ali moramo biti i odgovorni. Licitiranje brojkama za njega je – neozbiljno. Iz proračuna je, dodao je – plaćeno 3,1 milijarde kuna za brodove koji ne postoje. Sad očekujete rješenje preko noći. Dozvolite da sagledamo sve, poručio je.

– ‘Rescue aid’ je Upravi Uljanika dala vaša Vlada, bez da ju je pitala za što. Tražili smo da Vlada imenuje svoje članove u Upravu ili NO kako bi izbjegli plaćanje 3,1 mlrd. kuna. Izabrali smo Upravu, i Končar je bio tamo. Brojke su bile čiste i tako smo išli prema Ministarstvu. Da se reagiralo na vrijeme platili bi puno manje, možda milijardu, a radnici ne bi bili bez plaće. Koji je dio ovde brzoplet, šest mjeseci, sedam mjeseci ili šest godina?, upitao je Samir Hažić. Toušić mu je odgovorio kako se radi o dva projekta restrukturiranja i o budućim jamstvima od nekoliko milijardi.

Čačić: Restrukturiranje nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti

– Stečaj nije likvidacija. Mi se igramo crno-bijelih ekstrema, a vrijeme prolazi i uskoro nećemo imati što likvidirati. Radnici nestaju. Restrukturiranje – ono nema nikakvog smisla i nema ga tko sprovesti, kazao je Radimir Čačić. Dodao je kako su jedini ozbiljni ljudi s kojima je radio i koji su se dokazali bili ljudi iz Uljanika – ne iz Kraljevice, Brodosplita, Brodotrogira ili Trećeg maja.  Još 2010. su tražili da izađu iz sustava potpora kako im ne bi bio nametnut strateški partner i nekontrolirana privatizacija. To su i dobili – postali su potpuno nezavisni. Tad je pred njih stavljen ultimatum – ili ćete biti državni (pa će država postaviti NO i Upravu) ili se privatizirajte. Kad se s privatnom tvrtkom ugovaraju brodovi za državno brodogradilište – za to se ide u zatvor, kazao je Čačić.

Dodao je kako je zakon promijenjen, a Upravi Uljanika omogućeno da plati između 10 i 30 posto ‘nominale’ – radnici su postali vlasnici, oni su postavili Upravu, a sve državno u Uljaniku ostalo je na 25 posto. To je bila greška, zaključio je. Do 2012. svi su brodovi bili realizirani, nijedno jamstvo nije palo. Potom su došle nove uprave i uslijedilo je 7 godina neodgovornosti i nesposobnosti, ustvrdio je.

Ministar Marić o Uljaniku: Radnici kažu da su izigrani, to mogu reći i porezni obveznici

Tolušić i Demetlika na rubu incidenta

Tulio Demetlika je kazao kako je Vlada odluku trebala donijeti jučer. “Većina stečajeva je završila loše. Zato se IDS zalagao za strateškog partnera i restrukturiranje. Za pet dana bi odluku trebao donijeti Trgovački sud”, kazao je Demetlika te podsjetio kako se zakon o Agrokoru “donio preko noći, a radi se o privatnoj firmi”. Preuzmite odgovornost za onih 25 % koliko ste vlasnik Uljanika, poručio je Tolušiću te zaključio kako su mišljenja različita – čak i dva ključna ministra različito misle.

Burno je reagirao ministar Tomislav Tolušić na ove Demetlikine navode tako da je razgovor u emisiji bio na rubu incidenta. – Ne mogu vjerovati da imate obraza to pričati. 29 godina krčmite tamo po tom Uljaniku. 29 godina haračite i postavljate Uprave, može vas biti sram, kazao je Tolušić. Demetlika mu je cinično odgovorio kako je “na mjesto ministra došao iz najuspješnije hrvatske županije. Nakon nadglasavanja prekinuo ih je Samir Hažić koji je kazao kako ne želi da se “sedam mjeseci bez plaće i glad radnika – pretvori u politički obračun u Otvorenom”.

“Ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici”

Na pitanje kakav scenarij priželjkuju radnici Samir Hadžić je kazao: “Kakvo god! Za stečaj s preustrojem je kasno. Siguran sam da je Uprava Uljanika dostavila točne cifre. Ali ako će se igrati poker, plaćat ćemo mi i porezni obveznici. Uljanik djeluje i na grad Pulu. Dajte da to riješimo. Ako je kraj, nek netko skupi hrabrosti i kaže. Kako god. A mi smo napravili sve što možemo. Radi se punom parom, šta bi trebali još – dati bubreg?”, upitao je.

– Ova Vlada neće donositi odluke na način kako su donošene prije. Vlada ne može donijeti odluku kakvu biste vi htjeli. Sve to kontrolira EU, kazao je Tomislav Tolušić. Nije želio odgovoriti na pitanje je li propao još jedan pokušaj izbora strateškog partnera te stoji li Brodosplit iza Vlade. Potvrdio je da se radi na iznalaženju rješenja i za Uljanik i za Treći maj.

Radimir Čačić je kazao kako je on protiv restrukturiranja na način kako ga nudi Tomislav Debeljak. “Kad pogledate što piše u toj ponudi onda vidite da vas netko gleda u oči i veli vam ‘Vi ste bedaki’, kazao je.

 

Milijan Brkić: Uljanik je jedan od obrazaca vladavine IDS-a u Istri

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Pregled

Svjetski dan voda – Pogledajte prekrasne vode Hrvatske! (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.” (iz Rezolucije UN).

Svjetski dan voda (World Water Day) obilježava se svake godine 22. ožujka. Opća skupština UN je svojom rezolucijom A/RES/47/193 od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujka svake godine obilježi kao Svjetski dan voda.

Ideja se sastoji u tome da se na taj dan, diljem svijeta, posebno skrene pozornost na probleme vezane za vodu i vodne resurse.

Naš plavi planet čini 97,5 posto morske vode koju čovjek ne može koristiti, a dostupan je samo jedan posto od ukupne slatke vode, dok je ostatak zaključan u snijegu i ledu na polovima.

“Voda je opće nasljedno dobro, čiju vrijednost moraju svi poznavati. Zadatak je svakog da s njom gospodari i da je brižljivo koristi.” (iz Rezolucije UN).

Prema procjenama čak 1,1 milijardu ljudi nema pristup pitkoj vodi, a 2,4 milijarde živi bez osnovnih sanitarnih uvjeta. Svakodnevno zbog nedostatka pitke vode umire 3800 djece.

Naša domovina obiluje obiljem morske i kopnene vode, te je po vodenim resursima među prvim državama svijeta.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Komentari

Kliknite Facebook sviđalicu