Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Do kraja godine zakonski model za pripajanje ureda državne uprave županijama

Objavljeno

na

Foto: Hina

Do kraja godine Vlada će pripremiti zakonski okvir za pripajanje ureda državne uprave županijama, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković nakon 4. sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina te predsjednikom Odbora za lokalnu (regionalnu) samoupravu u Hrvatskome saboru.

“Župane smo izvijestili da Vlada namjerava do kraja godine stvoriti zakonski okvir za pripajanje ureda državne uprave sa županijama. Na taj način želimo županijama dati i više ovlasti i više zadaća, uz odgovarajuća financijska sredstva za obavljanje niza poslova, što smatramo da je dobro i korisno”, izjavio je premijer novinarima.

Samo format susreta s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave svakih šest mjeseci, ističe premijer, pokazuje da dijelimo i dobru volju i dobar smjer kad je riječ o višerazinskom upravljanju Hrvatskom.

Sastanak u Varaždinu trajao je gotovo četiri sata, a razgovaralo se o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, prijedlozima za unaprjeđenje financijskog sustava županijskih uprava za ceste, novim instrumentima i mehanizmima za jačanje regionalne i teritorijalne suradnje, te za bolju iskorištenost sredstava iz europskih fondova i drugih izvora financiranja, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.–2028.

Premijer je podsjetio da je njegova Vlada za europske projekte dala više od 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava, za programe razvoja različitih dijelova Hrvatske kroz suradnju između više županija i Vlade.

Kvalitetu sastanka ističe i župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, koji je posebno istaknuo raspravu o sustavu županijskih uprava za ceste što ih, kako je rekao, jako tišti jer su pojedinim upravama sredstva smanjena za jednu trećinu.

“Ta je sredstva potrebno nadomjestiti, jer to nije virtualna usluga već de facto gotovo proizvod – ceste koje se grade. I vjerujemo da će tih 250 milijuna kuna biti namaknuto u sljedećem razdoblju koje je ispred nas”, dodao je.

Županije poprilično tišti, dodao je Pauk, i sufinanciranje europskih projekata, jer one u svojim proračunima nemaju dovoljno novaca da s potrebnih 15 posto sufinanciraju takve velike projekte. “Taj je postotak relativno mali, ali u nominalnom iznosu on postaje jedna prepreka i premijer je već naglasio da je 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava izdvojeno za tu namjenu. Očekujemo dodatan rad u budućnosti na takvim izvorima, jer će nam biti vrlo bitni za realizaciju projekata”, kazao je Pauk.

Župan Varaždinske županije Radimir Čačić pohvalio je odluku o decentralizaciji ovlasti državne uprave na razinu županija što je, naglasio je, “čista i jasna, ozbiljna reforma”.

U pogledu županijskih cesta upozorio je da Varaždinska županija ima 10 posto svih županijskih cesta u Hrvatskoj, a država financira održavanje 5 posto. “Dakle, dva puta manje dobivamo nego što trebamo održavati, a u međuvremenu smo dodatno zakinuti, u zadnjih nekoliko godina, za još jednu trećinu”, rekao je Čačić te dodao da je premijer Plenković dao nalog da se pronađe rješenje.

Najvažnijim izdvaja razgovor o izdvajanju koje županije moraju dati za velike europske projekte, s obzirom na to da u svojim proračunima nemaju novce za njihovo sufinanciranje, istaknuvši kako to nije stranačko pitanje. “Ili ćemo prestati realizirati europske projekte, ili će Vlada dati model kako da se to riješi. Premijer je dao nalog da se u tom smjeru ide”, kazao je Čačić.

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok pohvalio je Plenkovića kao jednog od rijetkih premijera koji ima sluha slušati i razgovarati s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

“Osobito je važno ovo s EU projektima. U Varaždinu će u pet godina biti uloženo preko milijardu kuna europskog novca i dobro je da se prati s državne razine ono što mi moramo dati, ta domicilna komponenta”, rekao je.

Važnim smatra i pronaći model po kojem indeks razvijenosti neće biti opterećujući faktor prilikom odobravanja europskih projekata, te drži da će s Vladom u tom pogledu “naći zajednički jezik”. “Varaždin je primjerice, prerazvijen, pa mu se “u startu oduzima 20 bodova”, kazao je Ćehok.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

MORH: Kruna obuke nove skupine borbenih pilota Kiowa Warriora (VIDEO)

Objavljeno

na

Objavio

Foto: MORH / T. Brandt

Piloti Eskadrile helikoptera 93. zrakoplovne baze Hrvatskog ratnog zrakoplovstva iz vojarne “Pukovnik Mirko Vukušić” iz Zemunika proveli su od 14. do 18. srpnja 2019. na vojnom poligonu u Slunju taktička bojeva gađanja i raketiranja u dnevnim i noćnim uvjetima, pojedinačno i u paru s helikopterima OH-58D Kiowa Warrior.

Ministarstvo obrane (MORH) u petak je priopćilo da je to bila kruna obuke novih skupina za borbene pilote, a ciklus obuke uspješno je završila i nova skupina zrakoplovnih tehničara svih specijalnosti.

Na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” bojna djelovanja proveli su piloti druge i treće skupine koji se obučavaju za borbene pilote na helikopterima OH-58D Kiowa Warrior, a obuku provode licencirani nastavnici letenja Eskadrile helikoptera.

Gađanje i raketiranje izvodilo se iz puškostrojnice 12,7 mm, nevođenim raketnim zrnima Hydra 70 mmm, trenažnim raketama Helfire te iz osobnog naoružanja puške Heckler-Koch G-36CV, pojedinačnim helikopterom i u paru od dva helikoptera OH-58D Kiowa Warrior.

Provedbu taktičkih bojevih gađanja i raketiranja pratili su hrvatski timovi pilota iz prve skupine pilota koji su završili obuku na Kiowama, a ocjenjivali su pogotke kroz kvalifikaciju posada i timova posada-tim.

Posada se kvalificirala kroz učinkovitosti na pozicijama lijevog i desnog pilota, a tim kao cjelina vođa-pratitelj s posebnim naglaskom na poziciju zapovjednika misije, koji u odnosu na dojavljenu vrstu cilja s koordinatama od strane ocjenjivača sa zemlje, donosi odluku o vrsti manevra i načinu uništenja cilja s dva helikoptera istovremeno. Posade za pojedini tim su činila četiri hrvatska pilota u dva helikoptera OH-58D Kiowa Warrior, a odlučujuća ocjena za službenu kvalifikaciju svakog od timova bila je ona za bojeva djelovanja po ciljevima u noćnim uvjetima.

Osim procjene ispravnosti donesene odluke u realnom vremenu od strane zapovjednika misije zračne operacije, ocjenjivala se efikasnost, brzina, točnost i broj naleta iz kojih su ostvareni pogodci na ciljeve, a gađanja i raketiranja provedena su u dnevnim i noćnim uvjetima.

Također, ocjenjivanje je uključivalo i zasebne rezultate iz sve tri vrste naoružanja kojima su piloti izvodili gađanja i raketiranja. Cijeli proces, od prilaska i uočavanja cilja, gađanja i raketiranja, navođenja drugog helikoptera i izvedbe napada dio je procedura i taktičkih postupaka osposobljavanja hrvatskih letačkih posada za provedbu specijalnih operacija.

Ovo je bila kruna obuke novih skupina za borbene pilote, a ciklus obuke uspješno je završila i nova skupina zrakoplovnih tehničara svih specijalnosti. Kroz provedene cikluse taktičkih bojevih gađanja i raketiranja, u potpunosti su ovladali opsluživanjem helikoptera borbenim sredstvima te radu u borbenim uvjetima na terenu. U posljednjem angažmanu su dodatno potvrdili već razvijene nove sposobnosti upravljanja sustavima naoružanja i nadopunjavanje helikoptera gorivom bez gašenja motora u dnevnim i noćnim uvjetima, priopćio je MORH.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

DZS: Porast broja rođene djece i pad umrlih, prirodni prirast i dalje negativan

Objavljeno

na

Objavio

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak podatke o prirodnom kretanju stanovništva Republike Hrvatske u 2018. godini, koji su pokazali da je broj rođene djece u porastu, pada broj umrlih, ali je prirodni prirast i dalje negativan, čak i u Zagrebu.

“U 2018. godini zabilježen je porast broja živorođene djece u odnosu na 2017. za 1,1 posto, to jest rođeno je 389 djece više. Od ukupnog broja rođenih 51,6 posto su muška djeca, a 48,4 posto su žene”, stoji u priopćenju Zavoda.

Broj umrlih osoba pao je za 1,4 posto, a od ukupnog broja umrlih 49,3 posto su muškarci, a 50,7 posto žene.

Stopa prirodnog prirasta u Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -3,9 ili 15,761 osoba manje u odnosu rođenih i umrlih. Sve županije bilježe negativan prirast, a najveći je u Primorsko-goranskoj županiji.

“Pozitivan prirodni prirast bio je u 58 gradova i općina, a negativan u njih 492 te u Gradu Zagrebu. Pet gradova i općina imalo je nulti prirast”, stoji u podacima DZS-a.

U odnosu na 2017. smanjen je negativan prirodni prirast sa rekordnih -4,1 na -3,9.

Broj sklopljenih brakova u 2018. godini bio je 19,921, dok je pravomoćnih razvoda bilo njih 6,125. U odnosu na 2017. godinu, sklopljeno je manje brakova te je bilo i manje razvoda.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari