Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Do kraja godine zakonski model za pripajanje ureda državne uprave županijama

Objavljeno

na

Foto: Hina

Do kraja godine Vlada će pripremiti zakonski okvir za pripajanje ureda državne uprave županijama, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković nakon 4. sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina te predsjednikom Odbora za lokalnu (regionalnu) samoupravu u Hrvatskome saboru.

“Župane smo izvijestili da Vlada namjerava do kraja godine stvoriti zakonski okvir za pripajanje ureda državne uprave sa županijama. Na taj način želimo županijama dati i više ovlasti i više zadaća, uz odgovarajuća financijska sredstva za obavljanje niza poslova, što smatramo da je dobro i korisno”, izjavio je premijer novinarima.

Samo format susreta s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave svakih šest mjeseci, ističe premijer, pokazuje da dijelimo i dobru volju i dobar smjer kad je riječ o višerazinskom upravljanju Hrvatskom.

Sastanak u Varaždinu trajao je gotovo četiri sata, a razgovaralo se o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, prijedlozima za unaprjeđenje financijskog sustava županijskih uprava za ceste, novim instrumentima i mehanizmima za jačanje regionalne i teritorijalne suradnje, te za bolju iskorištenost sredstava iz europskih fondova i drugih izvora financiranja, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.–2028.

Premijer je podsjetio da je njegova Vlada za europske projekte dala više od 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava, za programe razvoja različitih dijelova Hrvatske kroz suradnju između više županija i Vlade.

Kvalitetu sastanka ističe i župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, koji je posebno istaknuo raspravu o sustavu županijskih uprava za ceste što ih, kako je rekao, jako tišti jer su pojedinim upravama sredstva smanjena za jednu trećinu.

“Ta je sredstva potrebno nadomjestiti, jer to nije virtualna usluga već de facto gotovo proizvod – ceste koje se grade. I vjerujemo da će tih 250 milijuna kuna biti namaknuto u sljedećem razdoblju koje je ispred nas”, dodao je.

Županije poprilično tišti, dodao je Pauk, i sufinanciranje europskih projekata, jer one u svojim proračunima nemaju dovoljno novaca da s potrebnih 15 posto sufinanciraju takve velike projekte. “Taj je postotak relativno mali, ali u nominalnom iznosu on postaje jedna prepreka i premijer je već naglasio da je 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava izdvojeno za tu namjenu. Očekujemo dodatan rad u budućnosti na takvim izvorima, jer će nam biti vrlo bitni za realizaciju projekata”, kazao je Pauk.

Župan Varaždinske županije Radimir Čačić pohvalio je odluku o decentralizaciji ovlasti državne uprave na razinu županija što je, naglasio je, “čista i jasna, ozbiljna reforma”.

U pogledu županijskih cesta upozorio je da Varaždinska županija ima 10 posto svih županijskih cesta u Hrvatskoj, a država financira održavanje 5 posto. “Dakle, dva puta manje dobivamo nego što trebamo održavati, a u međuvremenu smo dodatno zakinuti, u zadnjih nekoliko godina, za još jednu trećinu”, rekao je Čačić te dodao da je premijer Plenković dao nalog da se pronađe rješenje.

Najvažnijim izdvaja razgovor o izdvajanju koje županije moraju dati za velike europske projekte, s obzirom na to da u svojim proračunima nemaju novce za njihovo sufinanciranje, istaknuvši kako to nije stranačko pitanje. “Ili ćemo prestati realizirati europske projekte, ili će Vlada dati model kako da se to riješi. Premijer je dao nalog da se u tom smjeru ide”, kazao je Čačić.

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok pohvalio je Plenkovića kao jednog od rijetkih premijera koji ima sluha slušati i razgovarati s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

“Osobito je važno ovo s EU projektima. U Varaždinu će u pet godina biti uloženo preko milijardu kuna europskog novca i dobro je da se prati s državne razine ono što mi moramo dati, ta domicilna komponenta”, rekao je.

Važnim smatra i pronaći model po kojem indeks razvijenosti neće biti opterećujući faktor prilikom odobravanja europskih projekata, te drži da će s Vladom u tom pogledu “naći zajednički jezik”. “Varaždin je primjerice, prerazvijen, pa mu se “u startu oduzima 20 bodova”, kazao je Ćehok.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Objavljena nova imovinska kartica Kolinde Grabar-Kitarović – Evo što ima na kraju mandata

Objavljeno

na

Objavio

Kolinda Grabar-Kitarović je dva dana prije roka, odnosno prije isteka predsjedničkog mandata, predala novu imovinsku karticu, što je i dužna učiniti nakon prestanka obnašanja dužnosti.

Kada se usporedi s onom otprije pet godina, s početka mandata, plaća joj je porasla s 22.720 na 24.376 kuna. Njezin suprug Jakov na početku mandata bio je nezaposlen, a danas radi u tvrtki AD Plastik za plaću od 14.925 kuna. Honorano još na godinu u tvrtki Sentinel Holding AG zaradi 180.000 kuna.

I štednja obitelji Kitarović se povećala – na početku su imali zajedničku štednju od 135.000 eura. Na kraju mandata ona je dvostrukoveća, ali je Grabar-Kitarović sada prijavila osobnu ušteđevinu od 115.000 eura te na drugom računu od 108.000 eura što joj je jednokratno isplatio NATO.

Jakov Kitarović sada ima prijavljenu štednju od 25.000 eura. Nekretnine su ostale iste, dok se obitelj riješila dvaju automobila s početka mandata, pišu Vijesti.hr.

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

Vlada donijela odluku o osnivanju Ureda bivše predsjednice

Objavljeno

na

Objavio

Vlada RH je u petak na telefonskoj sjednici donijela Odluku o osnivanju Ureda predsjednice Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, priopćeno je iz Vladine Službe za odnose s javnošću.

Kolinda Grabar-Kitarović, kojoj je dužnost predsjednice Republike Hrvatske prestala 18. veljače 2020., podnijela je Vladi RH zahtjev za ostvarivanje prava na Ured predsjednika RH po prestanku dužnosti.

Vladinom Odlukom osniva se Ured predsjednice Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, kojem je sjedište u Zagrebu.

Zadužuje se tijelo državne uprave, u čijem je djelokrugu upravljanje državnom imovinom, odnosno predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH ako se radi o rezidencijalnom objektu, na davanje na uporabu nekretnine koju će koristiti Ured najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, navodi se u priopćenju.

Također, Odlukom se utvrđuje da će se rad Ureda u ovoj godini financirati na teret pozicija Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020..

Utvrđuje se i da će Ured najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ove Odluke, dostaviti Uredu za opće poslove Hrvatskog sabora i Vlade RH kao i Ministarstvu financija financijski plan i godišnji program rada Ureda za 2020. godinu. (Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari