Pratite nas

Hrvatska

Plenković: Do kraja godine zakonski model za pripajanje ureda državne uprave županijama

Objavljeno

na

Foto: Hina

Do kraja godine Vlada će pripremiti zakonski okvir za pripajanje ureda državne uprave županijama, najavio je u srijedu premijer Andrej Plenković nakon 4. sastanka Vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova, Udruge općina te predsjednikom Odbora za lokalnu (regionalnu) samoupravu u Hrvatskome saboru.

“Župane smo izvijestili da Vlada namjerava do kraja godine stvoriti zakonski okvir za pripajanje ureda državne uprave sa županijama. Na taj način želimo županijama dati i više ovlasti i više zadaća, uz odgovarajuća financijska sredstva za obavljanje niza poslova, što smatramo da je dobro i korisno”, izjavio je premijer novinarima.

Samo format susreta s predstavnicima jedinica lokalne i regionalne samouprave svakih šest mjeseci, ističe premijer, pokazuje da dijelimo i dobru volju i dobar smjer kad je riječ o višerazinskom upravljanju Hrvatskom.

Sastanak u Varaždinu trajao je gotovo četiri sata, a razgovaralo se o izmjenama i dopunama Zakona o sustavu državne uprave, prijedlozima za unaprjeđenje financijskog sustava županijskih uprava za ceste, novim instrumentima i mehanizmima za jačanje regionalne i teritorijalne suradnje, te za bolju iskorištenost sredstava iz europskih fondova i drugih izvora financiranja, kao i o Višegodišnjem financijskom okviru 2021.–2028.

Premijer je podsjetio da je njegova Vlada za europske projekte dala više od 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava, za programe razvoja različitih dijelova Hrvatske kroz suradnju između više županija i Vlade.

Kvalitetu sastanka ističe i župan Šibensko-kninske županije i predsjednik Hrvatske zajednice županija Goran Pauk, koji je posebno istaknuo raspravu o sustavu županijskih uprava za ceste što ih, kako je rekao, jako tišti jer su pojedinim upravama sredstva smanjena za jednu trećinu.

“Ta je sredstva potrebno nadomjestiti, jer to nije virtualna usluga već de facto gotovo proizvod – ceste koje se grade. I vjerujemo da će tih 250 milijuna kuna biti namaknuto u sljedećem razdoblju koje je ispred nas”, dodao je.

Županije poprilično tišti, dodao je Pauk, i sufinanciranje europskih projekata, jer one u svojim proračunima nemaju dovoljno novaca da s potrebnih 15 posto sufinanciraju takve velike projekte. “Taj je postotak relativno mali, ali u nominalnom iznosu on postaje jedna prepreka i premijer je već naglasio da je 700 milijuna kuna nacionalnih sredstava izdvojeno za tu namjenu. Očekujemo dodatan rad u budućnosti na takvim izvorima, jer će nam biti vrlo bitni za realizaciju projekata”, kazao je Pauk.

Župan Varaždinske županije Radimir Čačić pohvalio je odluku o decentralizaciji ovlasti državne uprave na razinu županija što je, naglasio je, “čista i jasna, ozbiljna reforma”.

U pogledu županijskih cesta upozorio je da Varaždinska županija ima 10 posto svih županijskih cesta u Hrvatskoj, a država financira održavanje 5 posto. “Dakle, dva puta manje dobivamo nego što trebamo održavati, a u međuvremenu smo dodatno zakinuti, u zadnjih nekoliko godina, za još jednu trećinu”, rekao je Čačić te dodao da je premijer Plenković dao nalog da se pronađe rješenje.

Najvažnijim izdvaja razgovor o izdvajanju koje županije moraju dati za velike europske projekte, s obzirom na to da u svojim proračunima nemaju novce za njihovo sufinanciranje, istaknuvši kako to nije stranačko pitanje. “Ili ćemo prestati realizirati europske projekte, ili će Vlada dati model kako da se to riješi. Premijer je dao nalog da se u tom smjeru ide”, kazao je Čačić.

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok pohvalio je Plenkovića kao jednog od rijetkih premijera koji ima sluha slušati i razgovarati s predstavnicima jedinica lokalne samouprave.

“Osobito je važno ovo s EU projektima. U Varaždinu će u pet godina biti uloženo preko milijardu kuna europskog novca i dobro je da se prati s državne razine ono što mi moramo dati, ta domicilna komponenta”, rekao je.

Važnim smatra i pronaći model po kojem indeks razvijenosti neće biti opterećujući faktor prilikom odobravanja europskih projekata, te drži da će s Vladom u tom pogledu “naći zajednički jezik”. “Varaždin je primjerice, prerazvijen, pa mu se “u startu oduzima 20 bodova”, kazao je Ćehok.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Sponzori
Komentiraj

Hrvatska

Vukovar dobio Studentski dom ‘Leopold’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

U sklopu vukovarskog Veleučilišta Lavoslava Ružičke u utorak je u Vukovaru otvoren moderno uređeni studentski dom u čiju je gradnju uloženo 23 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i u kojem će smještaj pronaći 108 studenata koji nisu iz Vukovara, a studiraju na jednom od tri preddiplomska i jednom specijalističkom studiju Veleučilišta u Vukovaru.

“Ovaj dom će predstavljati vrlo važan element u unaprijeđenju studentskog standarda u Vukovaru, a znamo da samo mladi i dobro obrazovani ljudi mogu učiniti razliku i Vukovar povesti na puteve budućnosti koji se temelje na razvoju i kreativnim industrijama”, poručila je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak rekavši kako otvaranje studenog doma u Vukovaru pruža priliku mladima iz drugih krajeva da dođu i studiraju u tome gradu, posebice, kako je naglasila, mladim Hrvatima iz Vojvodine kojima je Vukovar blizu.

Na primjedbu novinara kako su neka istraživanja pokazala da u Vukovaru još uvijek među mladima nije u dovoljnoj mjeri zaživjela multikulturalnost, Divjak je rekla da takvi procesi zahtijevaju vrijeme ali i kvalitetne projekte kako poticati zajedničku suradnju.

“Moramo osigurati da mladi i djeca, oni koji će dalje razvijati i graditi Vukovar budu tolerantni i gledaju na razvojne potencijal kao i prilike”, poručila je rekavši kako se to može napraviti ne samo na način da se u školama osnuju mještoviti razredi, nego i da se raznim nastavnim i izvannastavnim aktivnostima potiče međusobni rad i suradnja.

Po njezinim riječima, nije dovoljno samo sagraditi nove zgrade i donijeti formalno dobre programe već treba raditi puno s roditeljima, učenicima i nastavnicima kako bi se modeli suradnje razvili. “To je ono što smo naučili iz eksperimentalnog programa “Škola za život”, da su učitelji, roditelji i učenici ti koji moraju doživjeti tu promjenu i biti uvjereni da je to promjena na bolje”, rekla je Divjak.

Dotaknuvši se plaća profesora i nastavnika, ocijenila je kako je sigurno da oni zaslužuju veće plaće, ali kako je u situaciji “u kojoj su angažirane milijarde kuna za plaćanje dugova Uljanika i garancija koje treba vratiti”, teško trenutačno doći do zasluženih povećanja plaća u prosvjetnom sektoru. “Zalagat ću se da se to ostvari ne samo kroz povećanje osnovnice, nego i kroz različite sustave nagrađivanja najboljih i stimuliranje onih koji školskom sustavu žele dati najviše”, poručila je ministrica Blaženka Divjak.

Po riječima dekana Veleučilišta Lavoslava Ružičke Željka Sudarića, u studentskom domu koji nosi ime Leoplod koje je srednje ime Lavoslava Ružičke, studenti će imati visok standard, a uskoro bi trebala započeti i gradnja studentske kuhinje i dodatnih sportskih sadržaja čime bi se zaokružili sadržaji novootvorenog studentskog doma. Naveo je i kako na vukovarskom Veleučilištu trenutačno ima upisanih oko 900 studenata koji pohađaju tri stručna preddiplomska i jedan specijalistički studij.

Otvorenju studentskog doma nazočni su bili i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava te ministrica regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijela Žalac koja je ustvrdila kako se otvaranjem studentskog doma jača i perspektiva vukovarskog Veleučilišta da privuče još više mladih da studiraju u Vukovaru i ostanu u njemu živjeti.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati

Hrvatska

U Splitu otvoren ‘Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju 2018.’

Objavljeno

na

Objavio

Foto: Hina

Tradicionalna kulturno-društvena manifestacija “Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju 2018.” otvorena je u ponedjeljak navečer u Splitu i nizom događaja i programa podsjeća na žrtvu koju su Vukovar i Škabrnja podnijeli u studenom 1991. u naletu velikosrpske agresije na početku Domovinskog rata.

Na svečanom otvorenju u Nadbiskupijskom sjemeništu predstavljena je knjiga „Katolička crkva u Hrvatskoj i Domovinski rat 1991. – 1995.“ u kojoj autorica Julija Barunčić Pletikosić tematizira ulogu Katoličke crkve u Domovinskom ratu.

Pokroviteljica ovogodišnjeg “Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju” je predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović. Njen izaslanik Božo Zadro je na svečanosti pročitao predsjedničinu pisanu poruku u povodu Tjedna sjećanja, koji će održavati u više gradova i mjesta u Dalmaciji.

“Čast mi je prihvatiti pokroviteljstvo nad obilježavanjem kojim se s tugom i zahvalnosti prisjećamo stradanja ova dva mjesta posebnog pijeteta. Vukovar i Škabrnja utjelovljuju sva mjesta višegodišnjeg stradanja diljem Lijepe naše,” istaknula je u poruci predsjednica Grabar-Kitarović. Podsjetila je da su Vukovar i Škabrnja simbol žrtve, stradanja i prkosa hrvatskog čovjeka u borbi za slobodnu Hrvatsku.”Stoga, nek se nikad ne zaboravi!,” poručila je Grabar Kitarović.

Župan splitsko-dalmatinski Blaženko Boban istaknuo je da su hrvatski branitelji oslobodili i stvarali hrvatsku državu i tu istinu treba prenositi mlađim naraštajima.
“Kada donosimo odluke, mislimo tada o Vukovaru i Škabrnji i onda će te odluke biti pravične i za korist hrvatskog čovjeka,”dodao je.

Splitski gradonačelnik Andro Krstulović Opara rekao je da Split, Splitsko-dalmatinska županija i hrvatski jug “punim srcem i plućima baštine svoju povijest i sjećanje na žrtvu Vukovara i Škabrnje kao sjećanje na ponos.
“Da bismo ponos i pobjedu učinili živim potrebni su nam ovakvi događaji kao što je ‘Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju,” kazao je Krstulović Opara.

Ratni zapovjednik Škabrnje Marko Miljanić izrazio je žaljenje što agresorski velikosrpski počinitelji zločina u Vukovaru i Škabrnji još nisu kažnjeni.
“Hrvatskog čovjek boli nepravda, a nepravda je napravljena time što nitko nije odgovarao za Škabrnju i Vukovar i za trećinu porobljene hrvatske države,” rekao je Miljanić.

Organizator “Tjedna sjećanja na Vukovar i Škabrnju,” koji se održava sedmu godinu u nizu, je Hrvatska udruga Benedikt iz Split.

Predsjednik udruge Vide Popović je istaknuo kako se ne smije dopustiti da se “lažima obmanjuje sve dobro što je napravljeno u Hrvatskoj.”

Govoreći o knjizi „Katolička crkva u Hrvatskoj i Domovinski rat 1991. – 1995.” ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata dr. Ante Nazor je istaknuo kako ona, između ostalog objašnjava ulogu Katoličke crkve u međunarodnom priznanju Hrvatske. “Ova knjiga govori i o ulozi dvije velike povijesne osobe – kardinalu Franji Kuhariću i papi Ivanu Pavlu II.”, rekao je Nazor.

Pročelnik Katedre crkvene povijesti Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Splitu Josip Dukić rekao je da knjiga obrađuje jako važnu temu o lobiranju i utjecaju Katoličke crkve na međunarodne čimbenike tijekom Domovinskog rata.

“Ovo je knjiga protiv zaborava,” poručio je Dukić, naglasivši kako je knjiga i pokazatelj da se “iz Hrvatske ne treba odlaziti.”
“Ova je knjiga civilizacijski pomak jer se ne sramimo svojih slabosti, ali nećemo nikomu dopustiti da piše našu povijest kako bi nam otjerali mlade i sposobne ljude iz hrvatske Domovine, a oni i njihova djeca da preuzimaju funkcije po uhodanom modelu koji je funkcionirao od 1945. godine i nažalost traje i danas,” kazao je Dukić.

(Hina)

Što vi mislite o ovoj temi?

Nastavi čitati
Sponzori

Komentari